Quantcast
Channel: Umunyarwanda
Viewing all 10394 articles
Browse latest View live

Bimwe mu bibi byavuzwe kuri Kigeli V Ndahindurwa nyuma y’itanga rye

$
0
0

Ku wa mbere tariki ya 17 Ukwakira 2016, mu kiganiro cy’incamake y’ibyaranze icyumweru, Bwana Gaspard Musabyimana, umunyamakuru wa Radio Inkingi akaba n’impuguke ku mateka y’u Rwanda ndetse n’umwanditsi w’ibitabo yavuze kuri bimwe mu bibi byaranze ubutegetsi bw’igihe gito bwa Kigeli V Ndahindurwa cyane cyane mu mwaka wa 1959

Mushobora kubyumva hano hasi:

 

 


Abategetsi b’u Rwanda bahihibikanira kwesa imihigo ngo hato imbehe yabo itavaho yubama

$
0
0

ITANGAZO No 09/PDP-IMANZI/2016 RIGENEWE ITANGAZAMAKURU

Muri ibi bihe abategetsi b’u Rwanda bahihibikanira kwesa imihigo ngo hato imbehe yabo itavaho yubama.Ishyaka PDP-IMANZI rihangayikishijwe cyane n’inzira bikorwamo kuko hubakwa ibishya hasenywe ibyabanje bityo ishyaka PDP-IMANZI tukaba duhangayikishijwe bikomeye n’ingaruka zabyo.

Nyuma y’igihe kitari gito abaturage begereye umuhanda urimo ukorwa wa RUBAVU-RUTSIRO-KARONGI batabaza ku karengane n’ikinyoma bakomeje kugirirwa, inzego zakabatabaye zikishyirira agati mu ryinyo nkaho ntacyabaye.

Tumaze kubona bamwe mu bababaye kuruta abandi aha twavuga nka:Bwana Murihira Andre akagari ka Bunyoni umudugudu wa Kabigabiro;
Hakizimana Joel, Sebazungu Alphonse , Bayagambe Xaverine, Mukarutesi Euphrasie n’abaturanyi babo bo mu murenge wa Kivumu akagari ka Kabujenje umudugudu wa Bitar;
Urusengero rw’itorero RBCR , Hakuzweyezu Donatien n’abaturanyi babo bo mu murenge wa Kivumu akagari ka Kabujenje umudugudu wa Bujoka n’abandi benshi tutarondoye hano;

Nyuma y’aho basinyanye amasezerano n’ubuyobozi bushinzwe iby’imihanda(RTDA) agaragaza amafaranga bagomba guhabwa ku mazu yabo ndetse mu rwego rwo kubikiza bagakodesherezwa andi mazu yo kubamo ukwezi kwa Gicurasi 2016 bizezwa ko amafaranga yabo yasohotse ko bitarenze uko kwezi kwa Gicurasi amafaranga yabo yose azaba yabagezeho;

Tumaze kubona ko aya masezerano atigeze yubahirizwa na busa yewe uretse imashini zibasenyera babona bakaba batarongeye guca iryera aba bayobozi;
Nyuma y’uko ab’inkwakuzi bigiriye mu buyobozi bukuru bwa Serivisi y’imihanda nabo bakababeshya ko bataha bigiye gukemuka (bagera mu rugo amafaranga yageze ku ma Konti) amezi akaba abaye 6;

Tumaze kubona kandi ko batahwemye kwiyambaza umuyobozi w’umurenge n’uwo akarere aho kubafasha bakabcecekesha;

Ishyaka PDP-IMANZI turamenyesha ibi bikurikira :

Ingingo ya mbere:

Turasaba inzego zose zibifite mu nshingano kwita kuri iki kibazo cy’aba baturage banyazwe amazu yabo kubera ikorwa ry’uyu muhanda ndetse n’abangirijwe indi mitungo nk’amashyamba n’ibindi byo byafashwe nk’aho nta cyabaye. Ibi bikwiye gukorwa mu maguru mashya kugira ngo bariya baturage bari ku gasozi babashe kubona aho biking.

Ingingo ya kabiri:

Turasaba by’umwihariko abayobozi b’urwego rushinzwe imihanda (RTDA) kwishyura vuba kandi nta yandi mananiza abo basinyanye hamwe n’amande agenwa n’amategeko ku bishe amasezerano nkana.

Ingingo ya gatatu:

Turasaba inzego zibifite mu nshingano gufatira ibyemezo abo aribo bose bagize uruhare mu idindizwa ry’iki gikorwa.

Ingingo ya kane:

Turasaba abagiraneza n’imiryango mpuzamahanga kugoboka mu maguru mashya aba baturage bugarijwe.

Ingingo ya gatanu:

Tuributsa inzego zose bireba gutekereza ku ngaruka zikomeye zituruka kuri iki kibazo ndetse no kwitegura kuzirengera .

Bikorewe i Kigali ku wa 20 Ukwakira 2016

KAYUMBA Jean Marie Vianney

Visi Perezida n’Umuvugizi w’ishyaka PDP-IMANZI(Se)
TEL:+250(783366214,723481057,736623022)

pdp-imanzi-itangazo-no-09

Colonel Pierre Habimana uzwi kw’izina rya Bemera yaguye muri Gereza ya Mpanga

$
0
0

Amakuru agera kuri The Rwandan kuri uyu wa gatanu tariki ya 21 Ukwakira 2016, aravuga ko Colonel Pierre Habimana wari uzwi kw’izina rya Bemera yaguye muri Gereza ya Mpanga kuri uyu wa kane tariki ya 20 Ukwakira 2016.

Nabibutsa ko Colonel Bemera yafatiwe n’ingabo za RDF mu gace ka Nyakinama mu Ruhengeri mu 2001 akaba yarabaye umukuru wa Bataillon ya 212 yo muri Brigade ya 21 yategekwaga na Lt Col Emmanuel Kanyandekwe.

UMWAMI KIGERI V YOHANI BATISITA NDAHINDURWA ARATANZE. MBESE IGIHUGU CYIRUNAMYE?

$
0
0

Ntabwo nabona uko mvuga mu magambo uburyo njyewe ubwanjye nk’umunyarwanda uba mu buhungiro numva nasheshe urumeza numvise iyo nkuru y’inshamugongo. Nyiringoma Umwami Kigeri V Yohani Batisita Ndahindurwa nibyo koko yari mu myaka 80 y’amavuko, ariko abasoma ibinyamakuru byaba ibyandikwa cyangwa ibyo kuri za Internet mwakunze kubona amafoto ye ya vuba uburyo yagaragaraga ku ishusho si umuntu wari urembye byo gupfa, yaba se yaragonzwe n’imidoka mu mihanda, cyangwa se yarakubiswe n’inkuba? Ibyo bizwi n’abahabaye tuza kubona muri iyi nyandiko. Twumvise ko n’umunyamabanga we utazi menshi kuri iyi mpanuka yasabye aupsie (Iperereza ku murambo)

Nyiringoma Umwami w’u Rwanda Kigeri V Yohani Batisita aratanze nibyo ariko ntaguca hirya no hino “AZIZE INGUFU ZA LETA YA PAUL KAGAME” nk’abandi bose dusanzwe tuzi neza bamaze iminsi bapfa mu buryo butabonerwa ibisobanuro, itandukaniro ni uko bamwe bagwa ku mabaraza abandi ngo bakaraswa n’abapolisi mu gihe ngo bagerageza ku bambura imbunda zabo, abandi tukumva ngo ibikamyo byabanyuze hejuru.

Igishimisha abanyarwanda rero ni uko akenshi abo bagwa mu mabaraza, abo bagundagurana n’abapolisi babambura intwaro nyuma bakaganzwa bakaraswa cyangwa abo bandi bazira impanuka z’imodoka zidasobanutse ni uko aya makuru yose bayatangarizwa n’ubutegetsi bwa Kagame nyuma rubanda ikitohoreza ukuri kukajya ahabona.

Inkuru y’incamugongo ( cyangwa IncamIgongo myinshi y’abana b’u Rwanda) yo gutanga kwa Nyiringoma Umwami Kigeri V Jean Baptist Ndahindurwa ntabwo bizatinda kumenyekana, kandi n’ubu akanunu k’impuhwe za Bihehe Leta ya Kagame irimo kubigaragazamo karatanga ibimenyetso simusiga. Muri ibyo bimenyetso bigaragarira ahanini mu gatangaza ugutanga k’Umwami aho inkuru yaturutse I Kigali mbere y’uko abari hafi y’aho Umwami yatangiye. Twavuga amakuru yatangajwe na Albert Rudatsimburwa wa Contact FM bizwi ko ari ukuboko kw’iburyo kwa Leta y’agatsiko yasohoye ku rubuga rwe rwa Twitter, nyuma biza mu binyamakuru bikorera Leta y’agatsiko ka Kagame aribyo Igihe.com na Rushyashya. Abari hafi aho Umwami yatangiye banavuga ko Ambasade y’u Rwanda ariyo yahuruye bwa mbere kwa muganga mu gihe Umwami asanganywe ibiro bye n’abashinzwe kumwitaho, ikivugwa cyane ni uko ngo Umwami aho kwa muganga yari kumwe n’umusore witwa Christian bitanazwi neza akazi ashinzwe mu basanzwe bakorana n’umwami, byongeye uyu muhungu Christian yagiye agaragara mu birori n’ibitaramo bya Leta y’u Rwanda iyo za Amerika mu gihe Umwami ufite Status y’ubuhunzi atabibarizwamo, ni gute Umwami yitabwaho n’umuntu useruka mu ntore mu wundi mwanya akajya kwita ku Mwami ufite status y’ubuhunzi bivuzwe ko yamutumweho.

Ikindi gitangaje kinababaje ni ukuntu noneho Leta y’u Rwanda irimo gukubana ngo Umwami ashyingurwe mu Rwanda. Ubu se mu gihe cyose Umwami yabaye mu buhungiro kuki aribwo Leta y’ u Rwanda yibuka kumuzana mu Rwanda. Numvise aho Kagame avuga ko yagiye guhura nawe mu mwaka w’1996 ariko iyo wumvise uko Kagame yamwishongoyeho muri cya Kinyarwanda cye yibeshya ko gihanitse, ngira ngo na rubanda ruciye bugufi nta n’umwe mu mpunzi wakwemera gucyurwa n’izo ncyuro.

Byaravuzwe kenshi ko Umwami yifuje gutaha, asaba guataha yitwa umwami kuko iyo titre cyangwa se inyito ye nta muntu uyamburwa nka ba Dogiteri, ba Musenyeri n’izindi nyito tuzi twese ko uwayigeze n’iyo atagikora akazi kajyanye n’iyo nyito cyangwa se yaragiye mu kiruhuko cy’izabukuru. Mu bindi bizwi ko Umwami yaharaniraga ni uko ubuhunzi bwacibwa burundu, ibitera guhunga bikavaho, impunzi zigakomorerwa zigakurirwaho amananiza zigataha mu gihugu nta hohoterwa

Tugarutse mu Rwanda ni bangahe bafunze bazira kwitwa ingabo z’Umwami cyangwa abandi bagashyirwaho ingenza ngo baganira n’Umwami ku matelefoni, ese harya biramutse binabaye ko aganira n’abanyarwanda kuri Telefoni ikibazo ni ikihe? Nimwibuke abanya Kibuye cyane abasesero barimo ba Sebarenzi na ba Rutabana bahunze bashinjwa Umwami, tutaretse ba Kabera Assiel , ba Assinapol Rwigara n’abandi bahotowe kubera impamvu zirimo ko ngo bafitanye amasano cyangwa ibiganiro n’Umwami n’ibindi…

Igisubizo cyo sinagitindaho kuko ngo n’izindi mpunzi ntizemerewe kuvugana n’abavandimwe bakiri mu gihugu, ariko se ubu bwoba Umwami yari afitiwe ni ubw’iki? Ese aho none sibwo butumye Umwami w’u Rwanda atanga imburagihe?

Abanyarwanda benshi muzi uwitwa Pasiteri Esira Mpyisi usanzwe uzwi ko ibiganiro bye bibamo amashyengo no gukanga gukabije, uyu Pasiteri Mpyisi yigeze kuba Umujyanama w’Umwami, umunyamakuru yamubajije uko ameze nyuma yo gutanga k’Umwami yamusubije niterabwoba ryinshi, nyamara twumvise ko ari mu ntumwa Leta ishaka gukoresha kuvugana na mushiki w’Umwami ngo bategure ugushyingurwa kwe mu Rwanda.

Harya uwo Mwami naramuka anashyinguwe no mu Rwanda azajyanwa I Nyanza mu Rukari mu gihe hamaze kugirwa Inzu ndangamurage? Nawe se barashaka kujya bamumurikira amahanga n’abakeararugendo kandi Kagame yaramwambuye ubwami n’ubunyarwanda muri 1996 ubwo yamusuraga ngo ari kumwe na Ambasderi Theogene Rudasingwa, aho yicujije icyaha cyo kumwita umunyarwanda ahubwo akamutuka amwita “Icyo ntazi” ? Ahubwo se Kagame ko yifuza gushyingura umwami mu Rwanda, Domoniko Mbonyumutwa yasanze ashyinguye I Gitarama yamukoreye ibiki? Ibyo byubahiro ashaka kumuha sibyo yambuye Mbonyumutwa?

Birazwi ko amaherezo umuryango w’Umwami uzashyirwaho igitutu ukemezwa ko Nyiringoma Umwami w’u Rwanda Kigeri V Jean Baptist Ndahindurwa ashyingurwa mu Rwanda, akajyanwa muri za nzu ndangamurage, imva ye n’amafoto bigacuruzwa business zigakomeza.

Ubu kwa Kagame baranywa za Shampanye n’uwashaka izo kwiyuhagira yazibona, ariko ku mugaragaro bakarira amarira y’imbogo ariko biteguye bizinesi mu gihe cyizaza.

Agatsiko rero n’abakarimo murarye muri menge kuko nyuma y’itanga ry’Umwami si kimwe na babandi bagwa mu mabaraza, amahano yarabaye mu Rwanda ariko ndabona Kagame akomeza guhamagaza ayandi,ikibabaje kuruta byose ni uko ingaruka zikorerwa n’abanyarwanda bose.

Reka ndangize nihanganisha by’umwihariko umuryango w’Umwami Nyiringoma Kigeri V Ndahindurwa, kandi nihanganisha abanyarwanda bose bavukijwe umwami w’u Rwanda ku maherere.

Nyagasani nakomeze amwiyereke iteka aruhukire mu mahoro.

Claude Marie Bernard Kayitare

Philibert Muzima ati: “kuki nta cyubahiro gihabwa abayoboye igihugu kuva 1897, (Rucunshu)?”

Kigeri V Ndahindurwa aguye ishyanga kuko yangiwe gutaha na FPR

$
0
0

Kuri uyu wa 16 Ukwakira 2016 nibwo inkuru yasakaye ivuga ko uwahoze ari umwami w’u Rwanda, bwana Jean Baptiste NDAHINDURWA, izina ry’ubwami KIGERI wa gatanu, yitabye Imana aho yari atuye muri Leta zunze ubumwe z’Amerika. Ishyaka FDU INKINGI rimwifurije kuruhukira mu mahoro kandi ryihanganishije umuryango we ndetse n’abakunzi be.

Ishyaka FDU INKINGI riboneyeho kwibutsa abantu bose ko Jean Baptiste Ndahindurwa yabaye umukuru w’igihugu kuva yima ubwami ku itariki ya 25 Nyakanga 1959 kugeza ubwo ubwami bwaciwe mu Rwanda ku itariki ya 28 Mutarama 1961, ubwo hashyirwagaho repubulika yaje no kwemezwa na Kamarampaka yo kuwa 25 Nzeli 1961. Kubera iyo mpamvu, urupfu rwe ntirukwiye kwirengagizwa cyangwa ngo rufatwe nk’urw’undi muturage usanzwe. Ni uwahoze ari umukuru w’igihugu utabarutse.

Jean Baptiste Ndahindurwa aguye imahanga, adashoboye gutahuka mu Rwanda rwamubyaye, kubera ko ubutegetsi buyobowe na Prezida Kagame na FPR butashatse ko ataha nk’uwahoze ari umukuru w’igihugu. Yakomeje gutinya gutaha kimwe n’abandi banyarwanda ibihumbi amagana banyanyagiye hirya no hino ki isi bambuwe uburenganzira bwo kuba mu gihugu cyabo.

Ishyaka FDU INKINGI rirasaba ubutegetsi bw’u Rwanda buyobowe na Prezida Kagame na FPR ye kurekera aho kwirengagiza urupfu rwa Jean Baptiste Ndahindurwa. Riramusaba

kugaragaza umutima muntu maze agakora igikwiye kugira ngo Jean Baptiste Ndahindurwa ashyingurwe mu Rwanda, igihugu yahoze ayoboye, kandi bigakorwa mu cyubahiro gikwiye uwahoze ari umukuru w’igihugu. Uwo ni umurimo ugomba gukorwa na Leta ya Kigali.

Ishyaka FDU INKINGI rirasba kandi Leta y’Urwanda gukora igikwiye kugira ngo, mu rwego rwo gushakira ituze abanyarwanda, hashyirweho irimbi ryihariye ry’abahoze ari abakuru b’igihugu. Byityo, bose bahabwe umwanya umwe w’uburuhukiro bwabo, kandi uwo mwanya ukazafatwa nk’ikimenyetso gihuza abanyarwanda bose n’amateka yabo.

Ishyaka FDU INKINGI riboneyeho na none gusaba Perezida Kagame na Leta ayoboye gukuraho inzitizi zose zibuza impunzi z’abanyarwanda zikiri hanze gutaha mu gihugu cyazo, aho kugira ngo zikomeze kugwa ishyanga, kandi zifite igihugu zabujijwe kubamo kubera gutinya urugomo n’akarengane ndetse no kubura ubwinyagamburiro mu mitekerereze ya politike.

Bikorewe i Paris mu Bufaransa, ku itariki ya 17 Ukwakira 2016

Mu izina rya FDU-Inkingi,

Dr Emmanuel Mwiseneza, Umunyamabanga Mukuru wa Kabiri.

PDF: Uwahoze ari umwami w u Rwanda Kigeri wa V Jean Baptiste Ndahindurwa aguye ishyanga kuko yangiwe gutaha mu gihugu cye n ubutegetsi bwa FPR

Umwami yatanze, hasigaye undi mwami w’umwidishyi

$
0
0

Inkuru y’urupfu rw’umwami Kigeli Ndahindurwa yamenyekanye uyu munsi mu gitondo, ku wa 16 ukwakira 2016. Umwe mu bamotsi b’ubutegetsi bwa FPR (Albert Rudatsimburwa) ni we wayitangaje. Wagirango hari inyungu ubutegetsi akorera bwari bufite mu ipfa rye.

Ikizwi ni uko Ndahindurwa atavugaga rumwe n’ubutegetsi bwa Kagame, kuva bwajyaho muri 94, kugeza ubu. Amabanga y’ingoma avuga ko, ubwo inkotanyi zendaga gutera u Rwanda, Kigeli yaganiriye na Kagame, akamubuza gutera u Rwanda, kuko ngo byari kirazira, mu bizira byose. Kagame ibi yabyise ubutesi bw’abanenganenzi, bakigendera ku mateka ashaje. Ibyari kirazira yabifataga nk’imihigo y’ubu; ibyo yirukaga inyuma byari ugufata ubutegetsi, akabubatiza Repubulika, igendera ku mahame ya cyami.

Nyuma y’iyimikwa ry’umwami utagira amateka, Kigeli yakomeje imishyikirano na we, amusaba gutaha, ariko agataha ngo yitwa umwami w’u Rwanda. Kagame yakomeje kumuseka no kumuninira, amubwira ko niba ashaka gutaha, yataha nk’abandi banyarwanda bose, baba barambiwe ubuzima bwo mu buhungiro. Kuri Kigeli ibi ntibyari gushoboka kuko ngo nta bihanga bibiri bikwirwa mu nkono imwe: ubwami na repubulika. Ubu bwami bwa Kigeli wa V, butagiraga icyicaro kizwi, bwarangiriye, mu ijoro ry’ejo, muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika.

Urupfu rwa Ndahindurwa rufite nyungu ki mu mateka y’ubwami bushya?

Umwami Ndahindurwa ni byo aratanze, Kagame anabyungukiyemo. Abaye umwami uganje, utagira undi barwanira intebe y’ubwami. Kigeli akiriho yasaga n’umubangamiye ku buryo butagaragarira bose. Kagame ntiyashakaga undi muntu wiyita umwami w’u Rwanda, cyane ko yivugiye ko u Rwanda rwabaye u Rwanda akirufata muri 94, ko mbere ngo rwari ibindi atazi. Kuri Kagame u Rwanda ni we ubwe, n’ibirurimo byose, akazajyana na byo cyangwa akabiraga abe bazamusimbura ku ntebe y’ubwami. Aba bami bato, na bo bakihisha mu bisa na repubulika.

Nyuma y’itanga ry’umwami Kigeli, nta n’undi ugaragara ushobora guzagarira intebe y’umwami mushya, kuko mu muryango wa Kigeli, nta n’umwe usigaye, n’abo mu bisanira bye bya kure ntibakeneye kurwana n’umwami mushya w’u Rwanda. Icyo bakora ni ukumuhakwaho, niba yabemerera ubuhake. Kwemererwa ubuhake ntibipfa kuboneka gusa, kuko uhaka arabanza akareba neza niba uhakwa azemera kuyoboka ubuhake, niba atari inyungu abushakamo, kugira ngo azabone uko arwanya ubwami aburimo. Ubwami bwaturukaga mu bwoko bw’abatutsi b’abanyiginya kandi Kagame ni umwega. Ibi bikaba bihabanye cyane n’abaturuka mu banyiginya, bashaka guhakwa mu gikari cy’umwami w’abega, kuko ubu bwoko bwombi ntibujya imbizi. Kutajya imbizi si ikindi, ahubwo ni uko bwose bwishyizemo ko ari bwo bwonyine bugomba gutegeka u Rwanda, ko andi moko, cyane cyane ay’abahutu ngo ataremewe gutegeka.

Kagame rero ni bwo yakwimika ingoma y’abega bya nyabyo. Ibyari kirazira, agiye kubiha intebe mu gihugu. Icya ngombwa ni uko ubwami bwe bumara igihe, nk’uko amateka yabwo ateye. Ni ubwami busimbura ubundi ingoma ibihumbi. Ibi bikaba bivuze ko abanyiginya bashakaga gusimbura umwami w’umwega, ari ugusubiza amerwe mu isaho. Na Kayumba w’umunyiginya, wiyumvagamo kwirukana ku ngoma umwami w’abega, uyu azashirwa ari uko amuciye ijosi, kuko n’ubundi umwami yagombaga kwica abamurwanya bose, cyane cyane abashoboraga kumusimbura ku ngoma. Aya ni amateka, nta n’uzayahindura ngo bizashoboke, cyeretse uzaba ashaka ifuni.

Abashakaga ko ingoma ya cyami igaruka mu Rwanda, babaye aba nde?

Haba mu gihugu no hanze yacyo, hakunze kugaragara abarwaniraga ko ubutegetsi bwa cyami bugaruka mu Rwanda. Nkiri mu gihugu hari amanama najyaga mpuriramo n’aba bantu, ariko polisi ikayatwirukanamo, ageze hagati, dutangiye gutamba no kuvuza ingoma. Bamwe mu bari bayari ku isonga barimo umugore wa ambasaderi Kamali (Mukabarari) waje gupfa urupfu rutunguranye, abandi ubutegetsi burabahumbahumba, bamwe muri bo bakaba bagifungiye mu magereza yo mu Rwanda.
Izi ngabo z’umwami – nk’uko zitwaga – ntizishobora no gushyikirizwa inkiko, kuko ntizigira icyaha, uretse icyo kwikundira umwami, utakiriho! Aba bari abaturage basanzwe, nyamara ubu hari n’abafite amashyaka ya politiki ashingiye kuri iyo myumvire ya cyami. Igisigaye ni ukumenya ngo aba bose bari abagaragu ba cyami, bashakaga ko umwami wabo ataha, akanagarura ingoma yabo, ngo akaba umwami uganje (roi constitutionnel), baraba aba nde, barashyiraho nde, ko umwami agomba guturuka mu muryango w’umaze gutanga? Pasiteri Ezira Mpyisi, wari umujyanama w’umwami Rudahigwa, akaba yari n’inshuti magara ya Kigeli, ngirango ni we wasubiza iki kibazo, kuko abanyamashyaka bo ngirango byari ukwishakira amaramuko (nk’abandi bose), kuko bari bazi neza ko ibyo barwaniraga byari nko kuvomera mu rutete.

Umwami w’u Rwanda azashyingurwa hehe ?

Umwami w’u Rwanda aguye i Shyanga, nk’abamubanjirije bose. Igisigaye ni ukumushyingura, kandi ngo ntajya ahambwa i Shyanga. Niba ashyinguwe muri Amerika, ubwo ni andi mahano Ezira Mpyisi yakunze gutangariza ibinyamakuru byo mu Rwanda. Byaba ari kirazira nk’uko ngo yari yaranze kurongorera i Shyanga kugirango adateza akaga u Rwanda.

Aha rero abiru b’umwami bakaba bashobora kuba barimo kwibaza ikibazo gisa n’ikirimo kubacanga. Ko umwami atajya ahambwa i Shyanga, kandi Kigeli akaba atavugaga rumwe n’ubwami bwari busanzweho mu Rwanda, umurambo we urahambwa hehe? Kubera ko yanatanze bitunguranye, ashobora kuba nta n’icyo yasize avuze kijyanye n’aho yifuza kuzashyingurwa, aramutse atanze. Cyeretse niba Benzinge, wari waramurambyeho, hari icyo yari abiziho.

Ibyo ari byo byose, ntawagombye gukumira ikiriba cy’umwami wacu, ugiye gushyingurwa iwabo, uretse umwami mushya wataye umuco, wimakaje kirazira mu gihugu cy’umwami. Imana imuhe iruhuko ridashira.

Amiel Nkuliza, Sweden.

IKIGANIRO PLATE-FORME P5 I BURUSELI

$
0
0

Banyarwanda,
Banyarwandakazi,
Nshuti z’u Rwanda,

Amashyaka agize Plate-forme P5 arabararitse mu kiganiro mbwirwaruhame kizabera i Buruseli kuri 40, Rue Washington, 1050 Ixelles, tariki ya 29/10/2016 guhera saa saba n’igice (13h45) zuzuye.

Muri icyo kiganiro, Plate-forme P5 izabagezaho ibikorwa yagezeho kuva yashingwa ku itariki ya 14/08/2015 kugeza ubu mu rwego rwo guharanira ko Abanyarwanda tubana mu mahoro mu rwatubyaye, u Rwanda rukagendera kuri demokarasi nyayo, aribyo bizatuma tugera ku iterambere risesuye kandi rirambye.

Abagize Plate-forme bazabaganirira ku bibazo by’ingutu bitwugarije nk’abanyarwanda. Muri ibyo twavuga ubwicanyi bwakozwe n’ingabo za FPR inkotanyi, itotezwa rikorerwa abatavuga rumwe na Leta, ingirwa matora yo muri 2017, inzara no kurimburirwa imyaka byateye benshi gusuhuka, n’ibindi.

Mu rwego rwo kwibuka imyaka 20 impunzi zimaze zicwa na FPR-Inkotanyi irangajwe imbere ya Paul Kagame, ikiganiro kizabanzirizwa n’urugendo rwo kwibuka ruzatangirira imbere y’ibiro by’umuryango mpuzamahanga wita ku mpunzi (HCR) kuru 283, Avenue Louise, 1050 Ixelles guhera saa sita (12h) zuzuye kugeza saa saba (13h30).

Tubasabye kuzitabira izi gahunda zombi no kubahiriza igihe kuko ni ingenzi mu ntambara y’ubwigenge duharanira.

Bikorewe i Buruseli, tariki ya 14 ukwakira 2016

Jean-Damascène Munyampeta
Umuyobozi wa P5
E-mail :acteur.changement@gmail.com
Tel. : +32.477.97.14.65

Abifuza ibindi bisobanuro babaza :

Robert Mugabowindekwe
Tél. +32.472.70.80.61

Marcel Sebatware
Tél : +32.492.91.47.80

Alexis Rudasingwa
Tél : +32.497.53.66.97

Gérard Hakizimali :
Tél : +32.485.40.98.70


Evode Uwizeyimana, Perezida Mushya w’u Rwanda

$
0
0

Inkotanyi zikomeje kwesa imihigo yo gukora udushya, ariko aka ko kabaye intangamuganzanyo. Cya gitabo cya Guiness des Records cyandikwamo ibikorwa bidasazwe muraturebere kitarangara maze iki gikorwa cy’impangare kikabasoba. Kuva isi yaremwa bibaye ubwa mbere Perezida yegurira undi muntu inshingano ze. Itegeko Nshinga nk’uko ryavuguruwe mu

mwaka wa 2015, ku nginro yaryo ya 98 riragira riti: Inshingano za Perezida wa Repubulika: “ Perezida wa Repubulika ni we Mukuru w‟Igihugu. Perezida wa Repubulika ashinzwe kurinda Itegeko Nshinga no kubumbatira ubumwe bw‟Abanyarwanda”. Ngaho rero nimumbwire iby’Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Itegeko Nshinga iyo byerekera. N’akataraza kari inyuma. Bishobora kumvikana mu buryo bwinshi ariko buhuriza ku kintu kimwe: Kagame ibyo gucanga amakarita no kongera kwiyamamaza byamubereye agaterereranzamba none atangiye gupfunda imigeri aho abonye hose.

Uyu murimo Evode ahawe wakumvikana muri bumwe muri ubu buryo4 bukurikira :

  • Kurinda Itegeko Nshinga:

Uku niko ikinyamakuru Veritas.info cyahise kibitera imboni. Niba ari iki Kagame yatekereje, ni byiza kuko atangiye gutegura uzamusimbura. Evode Uwizeyimana rero ariho aratozwa kurinda itegeko nshinga, kugira ngo muri 2017 niyiyamamaza agatorwa, azabe yaragize umwanya wo kubyitegura no kubyimenyereza. Gusa icyari kuba kizima ni ukumugira umujyanama muri Perezidansi mu by’amategeko. Ikindi kibazo umuntu yakwibaza ni impamvu Evode Uwizeyimana ari we utoranyijwe. Byaba se bisobanuye ko Kagame nta muntu acyizera mubo basanganywe muri FPR ? Nyuma y’aho avumburiye ko abiru bayo bamupfunyikiye ikibiribiri bagakora itegeko nshinga rimubuza kwiyamamaza muri 2017 kandi ari byo bari bamwijeje, yaba se ahisemo kuzamamaza Evode Uwizeyimana noneho akamukoreramo nka bimwe byo mu Burusiya? Niba rero ari uku bihagaze, Evode Uwizeyimana yinjiye mu gaco gashya kagomba kubakirwaho FPR y’ejo hazaza. Ahawe ikaze mu “gaco k’amabandi yitwaje intwaro kayobora igihugu cy’u Rwanda” (si njye ubivuze ni amagambo bwite ya Evode nifashishije).

  • Gusobanura Itegeko Nshinga.

Aha na ho hari ikibazo kitoroshye kuko gusobanura Itegeko Nshinga bifite uwo bishinzwe. Itegeko Nshinga nk’uko ryavuguruwe mu mwaka wa 2015, ku ngingo yaryo ya 96 riragira riti: “Isobanurampamo ry‟amategeko rikorwa n‟Urukiko rw‟Ikirenga. Iryo sobanurampamo rishobora gusabwa na Guverinoma cyangwa Urugaga rw‟Abavoka. Umuntu wese ubifitemo inyungu ashobora gusaba isobanurampamo abinyujije ku Rugaga rw‟Abavoka”. Niba rero gusobanura Itegeko Nshinga bivanywe mu rukiko rw’ikirenga bigaharirwa Evode, dufite ikibazo, nako Kagame afite ikibazo. Aho ntibigomba kumvikana muri bwa buryo Evode yakomeje kujya avuga ko igihugu kiyobowe n’agatsiko k’amabandi yitwaje intwaro kando akora icyo ashaka n’igihe ashakiye, iby’amategeko ikaba ntacyo bibabwiye? Niba rero iki ari cyo kigamijwe, ahawe ikaze mu “gaco k’amabandi yitwaje intwaro kayobora igihugu cy’u Rwanda”.

  • Gushingwa ibibazo by’Itegeko nshinga.

Aha ndashimira BBC ko yahise ibitera iboni ikanadufasha kubyumva mu magambo make. Mu gusohora inkuru yaragize iti “Umunyamategeko Evode Uwizeyimana wakunze kumvikana kenshi anegura ubutegetsi bw’U Rwanda mbere yo kugaruka mu gihugu ku buryo bwatunguye abatari bake yahawe kuyobora ubunyamabanga bwa Leta bushinzwe ibibazo by’itegekonshinga”.  Iki gifite inshingiro kuko koko iri Tegeko Nshinga rifite ibibazo by’uruhuri. Ikibazo cya mbere ari na cyo ashinzwe ni ukureba uburyo Kagame yasimbuka umutego abiru bamuteze. Mu gihe mu mushinga wo kuvugurura iri Tegeko Nshinga bahamyaga ko Kagame yemerewe kwiyamamaza kuzageza muri 2034, byageze mu Itegeko Nshinga ubwaryo babivanamo.

Ku ngingo yaryo ya 172 baragira bati: Perezida wa Repubulika Perezida wa Repubulika uri ku buyobozi mu gihe iri Tegeko Nshinga rivuguruye ritangira gukurikizwa akomeza manda yatorewe. Hatabangamiwe ibiteganywa mu ngingo ya 101 y‟iri Tegeko Nshinga, hitawe ku busabe bw‟Abanyarwanda bwabaye mbere y‟uko iri Tegeko Nshinga rivuguruye ritangira gukurikizwa, bushingiye ku bibazo byihariye u Rwanda rwasigiwe n‟amateka mabi rwanyuzemo n‟inzira igihugu cyafashe yo kuyivanamo, ibimaze kugerwaho no kubaka umusingi w‟iterambere rirambye; hashyizweho manda imwe y‟imyaka irindwi (7) ikurikira isozwa rya manda ivugwa mu gika cya mbere cy’iyi ngingo. Ibiteganywa mu ngingo ya 101 y‟ iri Tegeko Nshinga bitangira gukurikizwa nyuma ya manda y‟imyaka irindwi (7) ivugwa mu gika cya kabiri (2) cy‟iyi ngingo”.

Ngiyi rero inshingano y’ukuri ya Evode Uwizeyimana. Buriya bunyamabanga bwa Leta barabumenamo amafaranga yose ashoboka, buzenguruke mu itangazamakuru n’ahandi hose hashoboka, busakuze ko Itegeko ryemerera Kagame kwiyamamaza. Bazabisubiramo kenshi amaherezo tugire ngo ni byo. Ibi ni wa muministre wari ushinzwe propagande muri Guverinoma ya Hitler wabisobanuye neza. Ngo ikinyoma iyo ugisubiyemo kenshi ukomeje, bigera aho abantu bakabifataho ukuri. Aha ho umuntu yashima ubushishozi bwa Kagame kuba yahisemo Evode Uwizeyimana akamushinga iki kiraka. Koko nta mubeshyi kumurusha yari bubone. Ubwo rero ari uku bimeze, Evode UWIZEYIMANA ahawe ikaze mu « gaco k’amabandi kagize ikinyoma intwaro ya politiki (mensonge institutionalisé) ». Ni amagambo ya Evode ubwe.

  •  Kuvugurura Itegeko Nshinga, ryaba ryose, cyangwa mu ngingo zimwe zaryo.

Iyi nzira ni yo Kagame atezeho amizero. Si ubwa mbere byaba bikozwe. N’iri tegeko nshinga ryo mu wa 2003 ryahinduwe umwaka ushize, mu by’ukuri ingingo zari zisigayemo ntizageraga no kuri 60%. Bari baragiye bazihindagura buhoro buhoro binyujijwe mu Nteko Ishinga Amategeko. Ubu rero Evode ashinzwe kwiga inzira byanyuzwamo noneho iriya ngingo ya 172 abiru batambitse mu nzira ngo bazibire Kagame ikavugururwa. Ntibizabagora kuko bazaterura ya yindi yari yanditse mu mushinga akaba ariyo batora bikaba bisubiye mu buryo. Ikindi kizaborohera, ni uko mu Nteko abadepite ari abantu bake, bateraniye hamwe, bikaba byoroshye kubagenzura no kubashyiraho igitutu. Umunsi wo gutora iyo ngingo ntawe uzareba iruhande kuko azaba atinya ko atoye ibidashakwa ashobora « kunyerera muri escaliers » z’Inteko agafumbira umunaba nk’uko byagendekeye na ba Mucyo cyangwa Gasasira Gaspard. Uyu Gasasira ngo yiteguraga kujya ku kazi “yaje kunyerera yikubita hasi”. Naho Mucyo we mu magambo ya Makuza ngo « Yaje mu gitondo nk’uko bisanzwe azamuka ajya mu biro agomba kuba yanyereye akikubita hasi ».

Inshingano rero ya Evode ni ukureba inzira iriya nyagwa y’ingigo ya 172 yahindurwamo Kagame akabona yaryama agasinzira. Mu gusohoza izi nshingano, azakenera ibikoresho byinshi binyuranye : akabido k’utuzi, isabuni inyereza kuri escaliers n’ibindi byose byamufasha kwigizayo uwo ari we wese « wanga umwami ». Ubwo rero ari uku bimeze, birumvikana impamvu Jack Nziza bamwohereje kure kuko ntagikenewe. Abonye umusimbura. Ibiri n’amambu nabonye abo yari yarashyirishije mu myanya nka Caritas Mukandasira bamaze kugera muri poubelle (uyu mwanya Caritas yawukeshaka ko umugabo we ari ineko ikomeye ikorera Nziza). Evode UWIZEYIMANA rero turabona yinjiye mu gatsiko neza kuko yinjiranye n’ubunyereri budahusha. Tubitege amaso.

Umwanzuro.

Ikigaragara muri ibi byose ni uko Kagame ahangayitse. Nawe azi neza ko abakoze Itegeko Nshinga rishya bamupfunyikiye amazi. Ariho arashaka inzira zo kubisimbuka. None abonye umubeshyi kurusha abandi Evode UWIZEYIMANA, ati ngwino mutarushwa. Nyakubahwa Kagame humura rwose Evode azabigushoborera ntiwamwibeshyeho. Niba ubu adategwa mu kukwita inyamamare n’indasimburwa mu Rwanda kandi ejo hashize yarakwitaga umutware w’agaco k’amabandi yitwaje intwaro, iby’uyu munsi umushinze si byo bizamunanira. Ariko se waba uzi umugani w’abanyarwanda uvuga ngo ibisa birasabirana ?

Luc NZARAMBA.

“Wajijuka ute utazi gusoma”

$
0
0

N’ubwo abakoresha interneti atari benshi, kuri ubu amakuru menshi y’u Rwanda anyura ku mbuga nkoranyambaga. Nta bundi buryo bwo kumenya amakuru ku buryo bwanditse. Aho nigisha mu mashuri abanza simbona umwanya uhagije wo gukurikirana Radiyo Rwanda cyangwa izindi radiyo. Ibinyamakuru byandikwa ntabikigera mu giturage. Imvaho imwe itugeraho ijya mu biro bya diregiteri. Ubushya bw’ ”Imvaho Nshya” twarabubuze.

Nimba n’iyo hambere yatugeragaho. Kera habagaho Kinyamateka y’abapadiri, abakomeye mu byo kwa padiri ikabageraho bakadutiza, none nayo ntayo tukibona sinzi iyo yagiye. Ubanze abapadiri batakimenya kwandika. Hari n’ akanyamakuru k’abana kitwa “Hobe” abenshi twaragakunze tukiri bato twigiramo byinshi, na ko kandikwaga n’abapadiri kagafasha abana bo mu mashuri abanza, kakabakundisha gusoma , sinzi aho kagiye. Ubanze abapadiri byarabananiye kukandika.

Mu minsi ishize ,higeze no kwaduka “Umuseso” nawo ukagera henshi mu gihe gito, sinamenya aho warengeye.

Mu by’ukuri nubwo twemeza ko hari abanyarwanda benshi bazi gusoma sinzi ibyo basoma kuko utabona ibinyamakuru kubona ibitabo sibyo byamworohera. Amasomero se ari hangahe ko n’i Kigali ubanze ari mbarwa. Hari indirimbo bajyaga bavugamo ngo “wajijuka ute, utazi gusoma?”. Yadutera kwibaza. Kimwe mu bishyigikira ubujiji harimo kudasoma, ngo tumenye ibintu binyuranye.

Iyo umuntu ageze mu mujyi wa Kigali ubusanzwe hagombye kuboneka ibyo binyamakuru atangazwa no kubona byaragabanutse. Aho umuntu yasangaga abacuruza ibinyamakuru muri gare, mu mujyi hagati babishyira abari mu madoka biraboneka ko bagabanutse cyane. Ahandi byarazimye burundu. Nawe uzitegereze urebe.

Abenshi mu banyarwanda rero tubwirwa amakuru na Radiyo gusa bijya gusa n’iby’abakurambere bacu bakoreshaga gufata mu mutwe bahererekanya amakuru n’amateka mu magambo.

Ndahamyako kimwe mu bintu by’ingenzi byatumye isi itera imbere ari ukwandika no gusoma. Bituma abantu babika ibintu byinshi bityo bigakoreshwa igihe kinini bitibagiranye kuko ibisekuruza byose bibihererekanya. Bituma umuntu ashyikirana n’abantu benshi: abo mu yindi muco, aba kure cyane, aba kera cyane kugera no myaka ibihumbi bibiri. Ibi siko bimeze ku muntu wakoresha imvugo gusa.

Ni ukuvuga ko n’ubwo twakwibwira ko turi mu isi yateye imbere ntaho dutaniye cyane n’abakurambere bacu mu bijyanye no kujijuka cyane ko bo nibura bitozaga gufata mu mutwe.

Nyamara mu gihe isi irushaho gutera imbere wasanga twe turushaho gusubira inyuma kuko ubujiji bushobora kuba bwiyongera. Ntanze urugero rwo gusoma n’uwasesengura ibindi yababona aho tugana. Gukoresha interneti ya 4G utazi gusoma byorohera bake. Abo bireba batabare.

Emmnuel Musangwa

Haguma Umwami Ingoma irabazwa!

$
0
0

Hari umusaza nkunda cyane yajyaga atubwira muri za mirongo cyenda tumaze gukuraho ubutegetsi Bwa MRND, ati nubwo mwirarira ngo mwakoze akazi, mbona nta cyo mwakoze !

Tuti ese kuki mzee? Ati n’ubu Ruracumitwa n’inkungu! Ibyo yavugaga ni ukuri, n’umunyabwenjye Salomo yarabihanuye, ubwo yitegerezaga igihugu cy’amasezerano y’urubyaro rwe ati: “Hariho ibintu bitatu bitigisa isi, Ndetse ni bine itabasha kwihanganira:Umugaragu iyo ahindutse umwami, Umupfapfa iyo aguye ivutu, umugore w’igicamuke iyo atashye mu nzu, N’umuja iyo azunguye nyirabuja.” Ibyo byose mwarabyiboneye nubu murabibona i Rwanda.

None se rubanda rw’Umwami, muramaraje rwose mubaye rubanda rw’umwega? N’abirahira ko batari ab’umwega, bararahira cyane bati “Nta mwami dushaka.” Kandi Umwega aganje?

Murahagarara mukirenga, mukarahira muti: “Nta bwami dushaka mu Rwanda”, ngo ubwami bwaraciwe, bwararangiye. Ubwo mwumva mutari abanyamafuti abantu murwanya ubwami mutarebesha amaso? Niba mushaka kurwana mwarwanyije ubwo mureba?

Murashaka kurwanya umwami Imana? Ni intambara mushaka? Arayibaha rwose. Mukenyere kigabo murwane utsindwa ayoboke. Muti ntiturwanya Imana nimutwereke aho iri murebe ko tutayoboka? Mwa bapfapfa mwe se, ntimwasomye ibyo Yesaya yahanuye avuga ko Imana ari Imana yihisha! Kandi mumenye ko Imana igira gahunda igakorera mu bantu. Ababushakaga mwese mwarabwigeze burabananira. Muti ntimwari Abami mwari aba Repubulika, batorwa 100%, badafite gahunda yo kwegura uretse kwicirwa kubutegetsi, aka wa mugani ngo akaboko gafashe ingoma kayirekura bagaciye!

Mwibuke aho ruzingiye, mwabishaka mutabishaka, ubwami ni ubw’Imana abandi ni abanyazi. Mwibuke ko Mutara Rudahigwa yabutanze ku Mana ubwo yabweguriraga Kristo Umwami. Imana ibonye ntawuyitayeho irabareka ikomeza ubwami bw’ikimenyetso kuri Kigeli Ndahindurwa mu buhungiro, Irareka abandi bikorera ibyabo, Urwanda bararworeka.

Ubwo Kigeli atanze, ntakabuza bene Gahindiro TWESE turigera ingoma. Kwa Musinga bitegure, kwa Rwabugiri nuko naho kwa Rwogera turi tayari ndetse na bene se bose bajye ho. Amaherezo turaza kumenya aho Jambo, umwuzukuruza wa Dawidi yihishe.

Sibyo gusa kandi namwe ubwo mugiye guhaguruka murwane, umwega nawe aramire ingoma, amaherezo haraca uwambaye! Kandi birarangira urokotse ashaka amahoro nta bintu byo kwikanyiza, bwa bwibone n’ubukunguzi bwabashize mo. Ubwami? Murabunywa nk’umuti!

Habyalimana Thomas Sankara

Umuryango w’Umwami wamaganye inkuru yasohotse i Kigali y’ikinyoma.

$
0
0

Umuryango w’Umwami Kigeli V uramenyesha abanyarwanda bose n’inshuti z’Urwanda ko inkuru zagaragaye mu b’inyamakuru byo mu Rwanda n’ibindi b’inyamakuru hirya no hino bivuga ko Umwami Kigeli V azatabarizwa mu Rwanda ali nta kuli kulimo Umuryango w’Umwami ukaba usaba abanyarwanda kwihangana no kwilinda impuha.

Bikorewe i Washington DC taliki ya 20 Ukwakira 2016.
Mu izina ry’umuryango.

Spéciose Mukabayojo.

Amateka y’umugore w’icyamamare: Madame Victoire Ingabire Umuhoza

$
0
0

Amateka y’uyu mugore ufatwa nk’intwari na benshi mu banyarwanda ndetse n’abanyamahanga, ibigwi bye ndetse n’ubutwari bye ni birebire kuko ushatse kubivuga byagusaba kwandika igitabo.

Yavutse ku itariki 03 Ukwakira 1968 ni ukuvuga ko afite imyaka 48. Arubatse afite abana 3, akaba ari umuyobozi w”ishyaka FDU-Inkingi ishyaka ritemewe mu Rwanda. Akaba kandi umwe mu batoranyirijwe guhabwa igihembo cyitwa #SAKHAROV Gitangwa n’inteko ishinga amategeko y’ibihugu by’ubumwe bw’u Burayi kigahabwa abantu bihebeye guharanira uburenganzira bwa muntu. Igihembo nk’iki cyahawe ibyamamare nka Nelson Mandela warwanyije ivanguramoko ryishwe APARTHEID muri Afurika y’epfo, Malala Yousafzai umukobwa w’umunyapakistani waharaniye uburenganzira bwo kwiga ku gitsinagore muri icyo gihugu.

Uyu mugore ni inzobere mu bijyane n’ubucuruzi, Ubukungu ndetse no kumvikana n’abashoramari akaba yarize mu Buhorandi aho yari atuye. Yakoze mu kigo Mpuzamahanga cy’Ubucuruzi aho yari umuyobozi ushinzwe amashami y’icyo kigo akorera ku migabane inyuranye. Aza gusezera ako kazi yinjira muri poritiki.

Uyu mugore kandi yashinze amashyirahamwe anyuranye ashinzwe gufasha impunzi, abagore ndetse n’abana abafasha cyane cyane kubona ibyangombwa by’ubuhunzi igihe babaga bageze mu Buhorandi.

Nyuma yo kwitegereza imiterere y’ubutegetsi buri mu Rwanda yahisemo gufatanya n’abandi banyarwanda bifuza ko ubutegetsi bwagendera ku mahame Mpuzamahanga agenga Demukarasi ndetse n’Amategeko, yiyemeza gutaha mu rwamubyaye ndetse yiyemeza no guhatana mu matora rusange ya Prezida wa Republika, ariko ubutegetsi bumubera ibamba kuko mwaje kumuhimbira ibyaha bityo bumuta muri yombi mu mwaka wa 2010 akaba akiri muri Gereza magingo aya.

Ubutwari bwe bwagaragaye ubwo yageraga ku Gisozi ahari urwibutso rwa Jenoside aho yavugiye ijambo rijyanye niibiri mu mitima ya benshi ariko batatinyuka kubivuga bahagaze ku butaka bw’u Rwanda kuko Leta yabigize sakirirego.Yaragize ati “Byari bikwiye ko hatunamirwa imibiri y’abatutsi gusa ahubwo hakibukwa n’iy’abahutu bishwe mu byaha by’intambara ndetse abakoze ibyaha byibasiye inyoko muntu bose bagashyikirizwa ubutabera.”

Nk’uko bizwi na buri munyarwanda Ishyaka FPR ryagize uruhare mu bwicanyi bwiswe Kwihorera aho ibihumbi amagana by’abahutu byatikiriye ariko iyo nkuru kuyihingutsa ni ukwigerezaho kuko ababikoze aribo bategetsi bategeka igihugu uyu munsi bityo rero iyi yahise imubera impamvu yo gufungwa bamurega ingengabitekerezo ndetse no guhungabanya umutekano w’igihugu.

Urubanza rwe rwanenzwe bikomeye n’imiryango iharanira uburenganzira bwa muntu, bimwe mu bihugu, ndetse vuba aha Inteko ishinga Amategeko y’Ubumwe bw’Uburayi iherutse gusaba u Rwanda gusubiramo urubanza rwe kuko imiburanishirize itakurikije amategeko ndetse igaya bikomeye imikorere y’ubutabera bw’u Rwanda yemeza ko butigenga.

Uyu mugore kandi yareze Leta y’u Rwanda mu rukiko Nyafurika u Rwanda rushya ubwoba ruhitamo gusezera muri uru rukiko n’ubwo bitabujije urukiko kwemeza ko urubanza ruzakomeza kabone n’ubwo Leta y’u Rwanda yakwivana mu rukiko.

Nakongeraho ko uyu mugore kugeza ubu yahagurukije kandi agakangura amaso y’Isi akayereka ko mu Rwanda Uburenganzira bwa muntu bugerwa ku mashyi akoresheje kwitangaho igitambo aho yaba imiryango iharanira uburenganzira bwa muntu, ibihugu ndetse n’imiryango idaharanira inyungu bikomeje kotsa igitutu Leta y’u Rwanda ngo imuhe uburenganzira yamwambuye ibuhe kandi n’abandi banyarwanda batandukanye baba abasivili, abanyaporitiki, abanyamakuru ndetse n’abanyarwanda bose muri rusange.

Sinasoza ntagize nti ” i Rwanda ntihazigera habura intwari!
Sinabura nkanjye ku giti cyanjye kuvuga ko mu Rwanda nta wundi muntu n’umwe kugeza ubu watinyuka kwigereranya mu butwari n’uyu mutegarugori wasize akazi keza n’imibereho myiza i Burayi ikiyemeza kuza guhangana n’akarengane kandi amaherezo nemeza ko azatsinda.

Ni itara ritumurikiye, ni icyizere cy’ahazaza!

Ni ijwi ridukangurira gushira ubwoba tugaharanira uburenganzira bwacu kandi tukabikora mu Mahoro.

Kuri njye uri Mandela w’u Rwanda, kuri njye uri intwari,

Umunsi umwe izina ryawe rizasumba ayandi iwacu mu rwagasabo

Harakabaho intwari Ingabire.

Umuvandimwe wanyu

Emile NDAMUKUNDA.

Ubuzima bwa Dr Munyakazi muri 1930 burageramiwe!

$
0
0

Amakuru agera ku bwanditsi bwa The Rwandan kuri uyu wa kabiri tariki ya 25 Ukwakira 2016 avuye mu Rwanda aravuga ko ubuzima bwa Dr Léopold Munyakazi bugeramiwe nyuma yo kujya gufungirwa mu Rwanda yoherejwe n’igihugu cya Leta Zunze Ubumwe z’Amerika.

Umusomyi wa The Rwandan uri i Kigai yatwoherereje ubutumwa bukurikira:

“Mu kanya mvuye kuri gereza 1930 nuko umwe mu bacungagereza baho aranyegera arambwira ati rwose mukore uko mushoboye mutabarize Dr Leopord Munyakazi kuko ubuzima bwe buri mu mazi abira. Arakomeza ati” akigezwa muri ino gereza amakuru twahawe numwe mu ba Dmi bakorera hano ariko nawe utanezezwa n’ubugome bw’inkoranyi usibye ko nta kundi yabigenza nuko ngo Leopord yatewe urushinge rurimo uburozi bwangiza imikorere isanzwe y’ubwonko kugirango bashwanyaguze ubushobozi bw’ubwonko bwe nyuma ngo yaho bamugereje imbere y’abacamanza bakobona ko kumuburanisha akiri muzima bishobora kubagora na cyane ko itangazamakuru riba ryakurikiranye urubanza rwe ndetse n’abandi banyamahanga.

Ibi kandi ngo byiyongera ku mateka ya Dr Mugesera ngo wazunguje ubutabera bwa leta ya Kigali ngo ku buryo leta yabikuyemo isomo ryo kutazongera kurangara ngo kuko nawe iyo badakora ikosa ryo kumureka bakaba baramuteye imiti basanzwe bakoresha muri torture aho ngo bibasira imikorere y’ubwonko ku buryo umuntu ata ubushobozi maze ntabe akibasha gutekereza neza ku buryo bamujyana aho bashaka.

Ibi rero ngo nibyo byatumye DMI ikora iyo bwabaga ngo hatabaho ikosa rya kabiri kuri Munyakazi. Uyu mucunga gereza watwihanangirije ko tutavuga uzina rye yatubwiye ko koko ubu Munyakazi asa nuwataye ubwenge burundu kubera ibyo bishinge bamujombye ku buryo ubu ngo yirirwa abyina nkuko bigenda ku wundi musazi wese ariko ngo ubuyobozii bwa gereza ya Kigali bukaba buri kuvuga ngo yahahamuwe no kuza mu Rwanda nyamara abamubonye ajya mu rukiko bwa mbere bataramutera ibyo bishinge biyobya imikorere isanzwe y’ubwonko bemeza ko Dr.Munyakazi yari Mutaraga.

Uyu mucungangera amaze kutubwira iyi nkuru twagerageje kureba uko twamenya koko niba ibi bintu ari impamo maze twegera umwe mubafungiwe 1930 wari ugiye guhahira ibyo kurya abandi bafungwa muri Kantine ya gereza ikoreramo umunyemari Nyirangarama nuko turamubaza tuti ko biri kuvugwa ko Dr Munyakazi umwe uheruka kuzanwa mu Rwanda avuye muri Amerika atameze neza byaba aribyo?

Uwo mugabo ati nibyo rwose ubu twarumiwe kuko ubu ntaho ataniye n’abasazi biravugwa ko intandaro ari ibishinge ngo yatewe n’inkotanyi kandi rwose aza yari muzima ubona ari umugabo uganira usabana n’abandi mbese koko ukabona ari injijuke ukurikije uko yabaga atuganiriza. None ubu rwose twabonye ibyo asigaye akora tugwa mu kantu ubu twarumiwe.

Nuko kuberako yihutaga ati reka wa mugabo we njye guhahira mugenzi wanjye gusa Inkotanyi ni “abahanga niko navuga” kubona mu masaha make umuntu baba bamurindagije neza agahinduka umusazi? Ati mbega abagome!

Ubwo najye sinahatinze kuko nangaga ko hagira uwibaza impamvu ndimo aho nahise nisohokera maze ngeze ku muryango winjira muri 1930 wa mucunga gereza arambwira ati rero ntawe uvuma iritararenga nibigukundira ukabona uko wamenyesha umuryango we ubikore kandi ubwire umwunganizi we niba bishoboka arebe uko yaza kumureba maze apfe gusaba ko yajyanwa kwa muganga gusa se kwa muganga azaba ajyanwe ho ki ko ahubwo bishobora no kujya i rudubi? Ngayo nguko ibya hano niko bimeze. ”

 

Oslo: amwe mu mashyaka ya Opposition nyarwanda yitabiriye inama ku biyaga bigari

$
0
0

Amakuru dukesha umunyamakuru wacu uri mu mujyi wa Oslo muri Norway aravuga ko kuri uyu wa mbere tariki ya 24 Ukwakira 2016, mu mujyi wa Oslo kuri Kaminuza ya Oslo ishami ry’amategeko habereye inama mpuzamahanga ku biyaga bigari. Iyo nama yateguwe n’umuryango Christian Council of Norway ku bufatanye na European Law Students’ Association (ELSA), International Action for Burundian Diaspora (IABD) na Africa Centre for International Law and Accountability (ACILA).

Haravugwa ko inama yari yatumijwe mu rwego rwo kwerekana ukuri ku bivugwa i Burundi no mu karere k’ibiyaga bigari. Iyo nama yashakaga kwereka na no kuvuga ku nkomoko y’ibyo bibazo no kugerageza gutanga ibisubizo mu nzira zo kubikemura- Abatanze ibiganiro : Mr Keith Harmon Snow, Umwarimu muri Kaminuza ya California, Santa Barbara, Mr Willy Nyamitwe, umujyanama mu biro bya President mu bijyanye n’itangazamakuru Mr William Nyarko, Umuyobozi w ikigo kireba amategeko mpuzamahanga n’ imicungire myiza ACILA

Uretse uhagarariye igihugu cy’u Burundi muri Norway n’umuvugizi w’umukuru w’igihugu cy’u Burundi, Willy Nyamitwe hari abayobozi benshi b’amwe mu mashyaka ya opposition nyarwanda ndetse n’abahagarariye umuryango wa Diaspora nyarwanda muri Norway bizwi ko uri mu kwaha kwa Leta iri ku butegetsi i Kigali.

Mu bari b’itabiriye iyo nama bo muri opposition nyarwanda twavuga:

-New RNC: Joseph Ngarambe na Jonathan Musonera

-MN- Inkubiri: Sixbert Musangamfura

-Ishema ry’u Rwanda: Jeanne Mukamurenzi

Abari baje muri iyo nama bashyigikiye Leta y’u Rwanda bigaragara ko bari bazanywe no gushaka amakuru kuri iyo nama no kumenya abitabiriye iyo nama abo ari bo, twavuga: Perezida wa Diaspora muri Norway: Peter Mugisha, Fidel Sugira na Jean Pierre Ntihabose ariko ntabwo batinze muri iyo nama.

Keith Harmon : Yagerageje kwerekana ko ibibera mu karere k’ ibiyaga bigari ntaho bitaniye n’ibibera mu bihugu by’abarabu aho intambara zikorwa kugira ngo ibihugu by’ibihangange bibashe kwikubira imitungo y’ibyo bihugu ishingiye ahanini kuri petrol. Yerekanye aho intambara zimeze nabi mu karere k’ibiyaga bigari ko bihuye ishusho ku ishusho n’ikarita ya Petroli. Ni ukuvuga ko ahazwi petroli hose mu karere k’ ibiyaga bigari hari iyo mirwano. Yerekanye kandi anatangaza uruhare nka Prezident Clinton we ubwe n’ibigo acunga, uruhare bafite mu gusahura umutungo wa Congo.

Willy Nyamitwe: Yatangiye agaragaza uko kwiyamamaza bwa kabiri kwa Petero Nkurunziza bitashimishije abo muri opposition, maze bagatangiza ibihuha mu baturage bavuga ko ngo hagiye kuba genocide bigatuma abaturage bahunga ari benshi. Yerekanye inkomoko y’ibibazo by’u Burundi n’uruhare igihugu cy’u Rwanda kibifitemo. Yerekanye yifashishije amafoto uko impunzi zavaga I Burundi zakirwaga ku mupaka n’amakamyo na za bus kuburyo biteye impungenge kubona uko kwakirwa kumeze nk’ukureshya umugeni.Aho agaragaza ko u Rwanda rwakiriye n’amaboko arambuye abashakaga guhirika ubutegetsi mu gihugu cy’ uburundi. Yerekanye ko u Rwanda ruha imyitozo ya gisirikare impunzi z’abarundi ziri mu Rwanda nyuma u Rwanda rukabaha intwaro rukabohereza kujya gutera intambara I Burundi.

Godelieve: uyu mudamu mbere yo kubaza ibibazo bye yabwiye abari aho bose ko yumva iyo nama cyangwa ikiganiro cyagombaga kureba ibibazo by’I Burundi n’uruhare abarundi bafite muri ibyo bibazo n’uburyo byakemurwa. Ko ariko kuri we yatangajwe no kumva ibibazo byose byerekana ko bifite inkomoko mu Rwanda ndetse no ku bihugu by’ iburayi. Yerekanye copy ya resolution ya ONU yasabaga ko hashyirwaho ingabo z’amahanga abaza Willy NYamitwe impamvu iyo resolution idashyirwa mu bikorwa n’u Burundi.

Willy Nyamitwe : Yamusubije yerekana ko iyo resolution ihereye ku binyoma byinshi ko ariyo mpamvu u Burundi buyifata nk’igipapuro. Yatangaje ko muri iyo resolution mu ngingo yayo ya 18 havugwa ibaruwa yohererejwe Leta y’u Burundi, ko mu by’ukuri iyo baruwa itigeze ibaho. Icya kabiri yavuze ko genocide yavugwaga i Burundi itabayeho, ko rero nta mpamvu y’izo ngabo.

Peter Ntihabose: Yafashe ijambo asaba Willy Nyamitwe ko aho kwitakana no gushinja u Rwanda ahubwo u Burundi bwagombye kwigana u Rwanda bakubaka igihugu cyabo. Yakomeje avuga ko abanyarwanda babanye neza mu Rwanda maze abari aho bose baramukwena ku buryo yagombye gutegereza akanya ngo abantu bacururuke abone gukomeza ijambo rye. Ntiyabashije kurangiza neza ibyo yavugaga kuko abari aho benshi batangiye kujujura usanga bibaza isi abamo cyangwa ukuri akoresha. Byaje kugaragara ko hari ibimeze nka gahunda yo gutesha umurongo inama yari yakozwe mu mutekano ubwo Uwo Peter Ntihabose, Peter Mugisha , Fidele Sugira na Godelieve banyuzagamo bagaca abantu mu ijambo bagasakuza bahereye aho bari bicaye inyuma muri salle. Bahise basohoka biruka ubwo Musangamfura Sixbert na Joseph Ngarambe bahagurutse bashaka kugira icyo bavuga.

Joseph Ngarambe : Yerekanye ko amajyambere avugwa na Kagame na Leta ayobora ntaho ashingiye, mu byo yise “cosmetic development” . Yerekanye ko u Rwanda nyuma y’intambara rwakuriweho amadeni yose rwari rufite ariko kugeza ubu rukaba noneho rwarengeje n’amadeni rwari rwarasonewe. Yatangarije abari aho ko ingengo y’imari y’u Rwanda igendera mu gihombo kugeza magingo aya. Ko u Rwanda rutumiza ibirenze kure ibyo rwohereza mu mahanga. Joseph Ngarambe yibukije abari aho ko u Rwanda rukoresha nibura milliyoni 450 z’ amadollari mu gutumiza ibiribwa mu mahanga.

Musangamfura Sixbert we yatangiye yisegure ku bari bari aho bose ku myitwarire hamwe n’amagambo byashoboraga kwitirirwa abanyarwanda bose. Avuga ko ibyatangajwe n’abo banyamuryango ba “Rwandan Diaspora in Norway” bitagomba kwitirirwa abanyarwanda bose. Yerekanye ko ubumwe uwo munyarwanda yavuze ko ari amagambo ye kuko inama nk’iyi aza kuvugiramo ibyo ashaka, idashobora kubaho mu Rwanda cyangwa mu mahanga. Yibukije abari aho imfungwa za opinion ziri mu Rwanda. Yibutsa uguhotora, gushimutwa no kwicarubozo abatavuga rumwe na Leta ya Kagame haba mu Rwanda cyangwa mu mahanga.

William Nyarko: We yerekanye uko ibihugu bikomeye bikoresha inkiko mpuzamahanga kugira ngo bigere ku nyungu zabo ko ariko akenshi byoroherezwa n’abayobozi b’Afrika batareba kure bakihutira gusinya mwene ayo masezerano batabanje kureba ingaruka zabyo mu minsi iri imbere. Yatangaje ko nta gihugu gishobora guhatirwa gusinya amasezerano nk’ay’urukiko mpanabyaha rugaragara nk’aho rwibasira ibihugu n’abayobozi ba Afrika.

Umubyeyi ukomoka muri Soudan y’amajyaruguru yamubajije ikibazo avuga ati ese ni gute ibihugu byacu bishobora kugera ku mahoro iyo tugira dialogue mu gihugu imbaraga zose zirimo zikumvikana ku nzira ifatwa ariko ukumva ngo hari indi opposition iri hanze y’igihugu akenshi iba ishyigikiwe n’ibyo bihugu by’amahanga. Yatanze urugero rw’igihugu cye cyacitsemo kabiri ariko na n’ubu igice cy’amajyepfo kikaba kikiri mu ntambara.

Willy Nyamitwe yamusubije avuga ko abanyafrika bagombye guhaguruka bagafata imiyoborere yabo. Yavuze ko ku bihugu biba bishaka gukomeza kuvoma ubukungu bwa Afrika ko kuri bo ibiganiro bivuga abagabo bahura bambaye za costumes na cravates maze bakicara ku meza bakagabana ubutegetsi. Ko ariko mu by’ukuri ubutegetsi ahubwo ari ubw’abaturage. Yavuze ko rero akenshi mwene ibyo biganiro ariyo mpamvu bikomeza gukurura intambara na nyuma yabyo.

Uretse abo banyarwanda bavuzwe hejuru bakorana na Kigali nta kindi kibazo cy’umutekano cyari gihari. Sosiete yigenga ishinzwe umutekano yari yatangaje ko bazi ko hari ambassadeur n’abandi bategetsi n’abayobozi ko rero nta kibazo gihari ko mu gihe byabarenga bafite ligne directe yo guhamagara police yari iryamiye amajanja hafi aho.

Mbere y’iki kiganiro hamenyekanye ko hakozwe propaganda ndende yatumye bamwe mu banyanoruveji bashakaga kwitabira iyi nama bisubiraho kuko babwiwe ko ngo ababatumiye bitegura cyangwa bakoze genocide!

Martin

 


Itangazo ku biganiro bihuza amashyaka Ihuriro rishya na MN Inkubiri

$
0
0

Guhera ku wa 23 kugeza ku wa 25 Ukwakira 2016, amashyaka Mouvement National Inkubiri (MN Inkubiri) n’Ihuriro rishya New Rwanda National Congress (NRNC) yagiranye umwiherero i Oslo mu gihugu cya Norway mu Burayi bw’amajyaruguru.

Intumwa z’imiryango yombi zayobowe n’aba bakurikira :

  • Dogiteri Nkiko Nsengimana, Visi perezida wa mbere wa MN Inkubiri
  • Bwana Joseph Ngarambe, Visi Perezida wa New RNC
  • Bwana Sixbert Musangamfura, Umunyamabanga mukuru wa MN Inkubiri
  • na Bwana Jonathan Musonera, Umunyamabanga mukuru wa New RNC.

Bwana Eugène Ndahayo, Prezida wa MN Inkubiri na Dogiteri Theogene Rudasingwa bakurikiraniye imirimo y’inama hakoreshejwe uburyo bw’ikoranabuhanga. Mu nama haje kandi na bamwe mu bagize komite nyobozi z’imiryango yombi.

Imiryango yombi irishimira intambwe nziza imaze kugerwaho mu bufatanye mu gihe kigufi cy’amezi atatu gusa.

Imiryango yombi iremeza ko izasoza ibiganiro mu minsi ya vuba igahamya imiterere y’ubufatanye buyinogeye ndetse ikemeza icyerecyezo na gahunda z’ibikorwa byayo by’igihe gito, iby’igihe kiringaniye n’iby’igihe kirekire.

Imiryango yombi yasanze ihuriye kuri byinshi cyane :

– impamvu yatumye (cause) twiyemeza guhaguruka tugaharanira igihugu kizira ivangura kandi kigaha amahirwe angana abana b’u Rwanda bose
– guharanira u Rwanda rushingiye ku kuri kw’amateka ya rwo, ku butabera, ku bwiyunge nyakuri no kukuzuzanya
– guharanira ko jenoside yibasiye ubwoko bw’Abatutsi ihora yibukwa
– guharanira ko jenoside yakorewe Abahutu yemerwa n’ibihugu ndetse na Loni kandi igahora yibukwa
– Guharanira ko abazize ibindi byaha by’intambara n’ibyibasiye inyokomuntu nabo bibukwa
– Guharanira ko ba ruharwa bose b’ingoma ya MRND n’iya FPR bagezwa imbere y’Abanyarwanda, bakihana cyangwa bagashyikirizwa ubutabera
– Kumenya by’umwihariko imfumbyi, abapfakazi b’abagore n’abagabo b’ayo mahano
– Gushyiraho urwego rukuru rw’igihugu rwo kumenya ukuri no kwunga Abanyarwanda
– Kwemeza ubudahangarwa bw’ubuzima bwa buri wese, n’agaciro k’umuntu
– Gushyira imbere umuco w’ubumuntu no koroherana
– Guharanira igihugu kigendera ku mategeko n’inzego z’ubutegetsi zisangiwe
– Gushyiraho inzego za gisirikare n’umutekano Umunyarwanda wese yibonamo
– Guharanira kurengera Umunyarwanda uwo ari we wese nta vangura
– Gutoza Abanyarwanda guharanira uburenganzira bwabo ku buryo banabwitangira bibaye ngombwa
– Gushyira imbere ikibazo cy’imibereho y’abaturage
– Kurandura impamvu zose zitera ubuhunzi mu Banyarwanda
– Guharanira umubano w’ubwubahane n’ubwuzuzanye mu Karere no muri Afrika.
– Guhoza imbere inyungu z’u Rwanda mbere y’iza ba Mpatsibihugu.

Impande zombi zemera ko ibibazo by’amoko Hutu – Tutsi n’iby’uturere Kiga – Nduga biriho, bikaba byaraciye ibice mu Banyarwanda bityo bikaba bigomba gushakirwa umuti mu mizi yabyo aho kubivugira mu matamatama cyangwa kubeshya ko ntabihari cyangwa bitigeze binabaho na rimwe.

Impande zombi ziyemeje gufatanya gukomeza kotsa igitutu Leta ya FPR Inkotanyi no guharanira kuvugurura u Rwanda ku buryo buri wese yishyira akizana.

Bikorewe Oslo ku wa 25 ukwakira 2016

Dr. Nkiko Nsengimana, Visi perezida wa mbere wa MN Inkubiri

Joseph Ngarambe, Visi Perezida wa New RNC

Sixbert Musangamfura, Umunyamabanga mukuru wa MN Inkubiri

Jonathan Musonera, Umunyamabanga mukuru wa New RNC

Radio ITAHUKA ya RNC yatangiye kuvugira ku mirongo ya SW

$
0
0

Amakuru atangazwa na Serge Ndayizeye ushinzwe Radio Itahuka mu ihuriro nyarwanda RNC kuri uyu wa kabiri tariki ya 25 Ukwakira 2016 aravuga ko Radio Itahuka yatangiye kuvugira ku mirongo migufi (SW) mu karere k’ibiyaga bigari by’Afrika.

Radio ITAHUKA izajya yumvikana muri Radio zisanzwe buri munsi kuva saa 7 kugeza 8 za ninjoro isaha ya Kigali Rwanda. Iyo Radio izajya ivugira kuri Frequency 17870 kHz.

Ubwanditsi

Abarwanya igihugu cy’u Rwanda bapfuye ntacyo byaba bitwaye Edward Mubalaka

IKIGANIRO CYA NYUMA UMWAMI KIGELI V YAGIRANYE N’ITANGAZAMAKURU

Profeseri KABAREBE

$
0
0

Sinababwiye ko ingeso yo guhumanya urubyiruko ari imwe muli strategies FPR ikoresha ngo iheze abanyarwanda mu nzigo idakaraba ? Nk’uyu Jenerali James Kabarebe afite iki kizima yajya kubwira imbaga y’abanyeshuli koko ? Dore ku wa 25/10/2016 yakoranyije abanyeshuli 200 ngo barokotse jenoside bakaba barabumbiwe muli AERG abasomera ikinyoma gitagatifu-ivanjili yanditswe na Pahulo shebuja-… Bararata inkovu z’imiringa bakuririza ibigwi byabo ngo aha bahagaritse jenoside, nk’aho itabaye ga ye ! Bateshejwe umutwe n’idosiye yubuwe ku iyicwa rya Perezida Habyarimana. Izo mfubyi se iyo badahanura indege itwaye abaperezida 2 ntibaba wenda bakifitiye ababyeyi babo ?

Dore ahubwo icyo abanyeshuli b’i Rwanda bakeneye kumenya : ukuntu uyu James Kabarebe yabaye ofisiye wa renseignements wa Uganda, bwacya akaba umugaba w’ingabo wa RDCongo, bwacya akaba ministre w’ingabo w’u Rwanda. Ese izi nkotanyi zigira code de la nationalité ? James Kabarebe nasobanulire abana ukuntu Kabila-père yamwirukanye ku butaka bwa RDCongo le 27/07/1998 intambara ya kabili ya Congo (yo gukuraho Kabila-père nyine) igahita itangira le 04/08/1998, intambara yaje kuba mbi cyane igahitana milioni z’abanyekongo, igakomeza itsembatsemba ry’impunzi z’abanyarwanda (voir UN, Mapping report, 01/10/2010), ikayogoza akarere kose, na n’ubu agaca karacuranga. Nababwire ko iyo mivu y’amaraso ariyo yubatse Babel Tower, Kigali city y’ubu.

Nimuhorane Imana !

Innocent Biruka

Viewing all 10394 articles
Browse latest View live