Quantcast
Channel: Umunyarwanda
Viewing all 10394 articles
Browse latest View live

«Duhagurukire kurwanya ifungwa ry’imipaka y’u Rwanda»:Lydie Kayitesi

$
0
0

Yanditswe na Lydie Kayitesi  

Tumaze iminsi twumva amakuru anyuranye avuga uburyo Leta y’u Rwanda yahubukiye gufunga umupaka wa Gatuna uduhuza n’abaturanyi ba Uganda. Icyemezo nka kiriya giteye impungenge cyane kuko ubusanzwe abaturanyi bagomba kugendererana, bagahahirana kandi bagafatanya mu buzima  bwa buri munsi. Byongeye muri iki gihe amahanga akereye kwegerana mu rwego rwo guhuriza hamwe uburyo bwo kubungabunga iyi si dutuyeho kugirango abantu bahurire ku iterambere rirambye n’ubuhahirane buha buri hanga kuzamura imibereho y’abaturage baryo kugera ku rwego rushimishije.

Nyirabayazana w’iki kibazo ni ukutamenya kubaha uburenganzira bw’abandi byatumye Perezida Paul Kagame atangira ubushotoranyi bwo kujya gukorera ibikorwa by’iterabwoba n’ubwicanyi mu bihugu by’abandi.Muri make politike mbi ya Kagame yo kwikubira no gukandamiza rubanda yatumye abanyarwanda benshi bahunga bakwira mu mahanga yose. Kagame yashatse gucyura izo mpunzi zose ku ngufu akoresheje uburiganya muri HCR n’ikinyoma ku bihugu byakiriye izo mpunzi ariko umugambi we ntiwamuhira nuko atangira ibikorwa by’iterabwoba byo guhohotera impunzi no kuzishimuta.

Iyo ntera yo kurengera ubusugire bw’ibindi bihugu no kubangamira umutekano w’impunzi nibyo yananiwe kureka igihe amahanga amwamaganye maze kubera ikimwaro, we ahitamo gufunga imipaka ahimba izindi mpamvu ngo abone igisobanuro cy’igikorwa ke kigayitse.

Twagiye twumva kenshi abanyarwanda n’abanyamahanga bagiye bicwa, bazize Kagame none na we ubwe asigaye abyigamba mu manama akorana n’abagererwa be. Ibyo rero byatumye gahoro gahoro ibihugu duturanye bifata ingamba zikarishye zo kurengera umutekano w’abaturage babyo. Ni bwo Tanzaniya yigeze gusaba abanyarwanda benshi gusubira iwabo, bukeye u Burundi bwiyemeza gukanira abanyarwanda bose bakekwagaho gufatanya n’abashatse guhirika ubutegetsi bwa Nkurunziza ndetse n’abandi leta y’u Rwanda yakoreshaga mu bikorwa by’urugomo mu Burundi ; none ngaho na Uganda ibonye yugarijwe itangira gusakuma intore zose dore ko zicaga abanyarwanda bahungiyeyo zitaretse no kwica abanyayuganda.

Amakamyo yabujijwe kwinjira Gatuna

Igitangaje rero ni uko atari ibindi bihugu byadufungiye imipaka ahubwo ni Kagame wiyemeje gufunga imipaka mu gihe ibindi bihugu byo bisaba gusa ko u Rwanda rwahindura imikorere mibi yarwo dore ko ubugizi bwa nabi bwose buba bwagizwemo uruhare na za ambasade z’u Rwanda ziri muri ibyo bihugu. Iyo mikorere mibi ya diplomasi inagera no mu bindi bihugu biri kure y’ u Rwanda kuko na ho Kagame ajya yoherezayo abagizi ba nabi bakajya guhungabanya ubuzima bw’impunzi z’Abanyarwanda ndetse n’ubwabanyamahanga bose badashyigikiye imikorere ye.

Gufunga imipaka ukabuza abaturage kujya kwihahira bifite ingaruka mbi mbere na mbere ku baturage ubwabo no ku nzego z’ubutegetsi. Ni ikibazo gikomeye. abanyarwanda basanzwe bashonje none inzara iraza kubamara, kimwe n’uko ubutegetsi buzananirwa kuyobora abaturage bashonje kandi baburakariye.

Nk’ubu hari umubyeyi umaze kwitaba Imana ubwo yikubitaga hasi ari kwirukankanwa n’abashinzwe umutekano w’u Rwanda, bageragezaga kumubuza kujya Uganda aho yashakaga amafunguro. Uwo mutegarugori, ndetse n’umwana yari atwite, bose bazize ibyemezo bibi bya Kagame Paul.

Yitabye Imana yirukankanwa n’abashinzwe umutakano

Ni yo mpamvu nazindukiye guhamagara abanyarwanda bose ngo bahagurukire kurwanya ifunga ry’imipaka kuko rishobora kutuganisha ku mahano akomeye kuko abantu benshi bashobora kuhaburira ubuzima bazize kubura ibyo bafungura. Abashaka gusuhuka nibabura inzira bazemera bishore ku nkeragutabara maze ikibazo gihinduke ingorabahizi.

Imikorere nk’iyi kandi si yo ifasha impunzi nyinshi ziri hanze kwifuza gutaha yewe ntinafasha abanyapolitiki kugira ikizere ko Leta ya Kagame izageraho ikumva ibyifuzo by’abanyarwanda bifuza ko benekanyarwanda bakwicarana bagashakira hamwe umuti w’ibibazo by’u Rwanda.

Nkurikije ibiganiro maze iminsi ngirana n’abanyarwanda b’impunzi kandi bababajwe n’uburyo bene wabo bafashwe mu gihugu ndasaba abanyarwanda bose ngo bahagurukire kurwanya ifunga ry’imipaka bivuye inyuma kuko bishobora kuba intangiriro y’ubundi bugizi bwa nabi bwinshi ku banyarwanda.

Abo mu gihugu ntibatinye kuvugisha ibinyamakuru kugirango bisakaze akababaro kabo n’ibyifuzo byabo. Abari hanze na bo bongere ibikorwa byo kwigaragambya no kwamagana mu buryo bunyuranye bateza ubwega ngo Kagame amenyekane neza nk’umutegetsi ufungirana abaturage be mu bwigunge bareke burundu ibyo kumwita umuperezida ureba kura ahubwo bamenye ko agamije kurimbura bene wabo, aka wa mugani ngo « akamasa kazaca inka kazivukamo».


JAMES MUNYANDINDA ATI “UKURI NIKO KUZAKIZA ABANYARWANDA” NANJYE NTI ”IMYAKA 29 IREGEREJE TURWANA N’UKURI K’UBWICANYI TWAROSHYWEMO GUHERA TARIKI 01/10/1990 !“

$
0
0

Banyarwanda, banyarwanda kazi, cyane cyane abiswe abahutu n’abatutsi mureke mbabwire ntanyuze ku ruhande, ariko mbere ya byose ntawe ngamije gutoneka dore ko ntacyo naba ngamije mu gihe nanjye naba ntiretse kuko ubu bwicanyi mvuga nta munyarwanda butagezeho, ngendeye ku mvugo umusangirangendo w’urubyiruko (jeune) Bwana Pascal Manirakiza aho akoresha ijambo nkunda cyane ati “ BIZADUSABA IKIGUZI “ koko rero bizadusaba ikiguzi cyo kuvugisha ukuri kuzira UBWOBA, UBUGWARI, INYUNGU ZA PORITIKE, MPEMUKE NDAMUKE, NDETSE N’UBUHEZANGUNI bw’abari muri aya moko yombi mvuze hejuru mbere yo kubona u Rwanda twifuza.

Ku batwa bo nabivuze ubutari rimwe mu inyandiko zitandukanye nakoze ko dufite ibyo tubagomba nk’abana b’igihugu nabo bakakibonamo, ariko igiteye agahinda n’uko magingo aya leta ya Paul Kagame yagishubije irudubi  bakibindikiranya ngo hato bititwa amoko, mugihe tuziko ahandi ibyo bita discrimination positive yemewe kuko abantu nkabariya baba bakwiye kwitabwaho by’umwihariko kugirango bahabwe ubuzima bumwe n’abene gihugu bagenzi babo, bityo rero tukaba tutabitaho tutabamenye(identifier), mu igihe k’ubuyobozi bwabanjirije iriya leta bagihaga umwihariko ngirango abakuru muri twe muribuka amabati yagenerwaga abatwa,bakanabashishikariza kujyana abana babo mu amashuli, ikanabashakira imyanya m’ubuzima butandukanye bw’igihugu nubwo nemera ko byari bitaragera k’urugero rushimishije, none nyuma y’imyaka 25 leta ikaba inaniwe no gutunganya ikibazo cy’abanyagihugu nkabariya  b’ubwoko bwenda kuzima babarirwa hagati y’ibihumbi 35.000 na 50.000 muri miriyoni 12.000.000, aho mperutse kunva umwali umwe muri ubu bwoko warangije kaminuza ababazwa n,icyatumye ajya mu ishuli! Hashira umwanya ngo bateje imbere igitsina gore!  kandi mwibuke ko bo batatangiriye k’ubusa nkuko byari bimeze kuri leta zayibanjirije, ariko ibi ntagitangaje kirimo kuko n’abandi benegihugu batibona mu agatsiko k’abagashize ka FPR/Inkotanyi nirwo rwego nabo bagezemo.

Nigarukiye ku icyanzinduye uyu munsi, tariki ya 19/02/2019 nunvise ikiganiro kiswe “Ubuhamya bwa James Munyandinda na Jabo Akishuli ku bwicanyi bwa APR/FPR”cyakozwe na J.Claude Mulindahabi afatanije na Celestin Sebahire bombi bo kuri radio Urumuri ya societe civile nyarwanda, abatumire babo  bari Marc Matabaro umwanditsi mukuru w’ikinyamakuru the Rwandan, James Munyandinda na Jabo Akishuli bombi bahoze mu igisirikare cya APR/FPR/Inkotanyi, bakaba barakoze ikiganiro kubwanjye kimurikira abanyarwanda twese ngo twongere twisuzume bityo duhere aho dufata ingamba nyakuri zizatuma tugana k’u Rwanda twese twifuza,ibyo nvuga rero muri iki gitekerezo cyanjye simbavuguruza ahubwo ndabunganira kuko ingingo bavugagaho ireba ubuzima bw’abanyarwanda,impfu bakorewe guhera tariki ya 01/10/1990,inyito izo mpfu zihabwa,n’icyakorwa ngo twongere tubane mu amahoro.

1.Ubwunganizi bwambere nshaka gutanga haba ari ku abari mu kiganiri bose kimwe n’abandi bazasoma iy’inyandiko,dukwiye kujya twitondera amagambo abacurabwenge ba FPR/ Inkotanyi batumenyereza tugatangira natwe tukayafata nk’ihame.

  • Urugero rwambere: ngo tugomba gukoresha IMIBIRI ntitugakoreshe AMAGUFA? Ariko se koko tutabeshyanye ngo nuko umuntu aba yapfuye,umuntu yaba amaze imyaka irenze 25 apfuye,tutitaye k’uburyo yapfuyemo  yishwe cgwa yarazize urw’ikirago , maze ibisigazwa bye bikaba bikiri umubiri? Ubu se twese hari udafite ibyo bice byombi kandi tukaba tuzi n’uko birangira ngo nuko ikinyarwanda cyacu gikennye mu amagambo? Ndabibutsa ko ibi byaje aruko bwana Jonathan Musonera nawe wahoze mu igisirikare cya APR/FPR/Inkotanyi m’ubuhamya bwe yababwiye ko bamanitse amagufa y’abacu nk’ibicuruzwa m’ububati bashyize mu inzibutso,kubera ko bunvise uko ari ukuri kudaciye k’uruhande hahise hacurwa ko uzavuga amagufa aho kuba umubiri ngo aba akoze amahano kandi ibyo n’ibice by’umubiri(body)twese dufite,nkaba ntabona itandukaniro. Ari naho mpera nunganira umuvandimwe Marc Matabaro wakoresheje ubuhanga n’ubushishozi butwereka ibinyoma by’imibare yitangiwe na banyiri ubwite bakinyuramo(contradiction), ndibutsa abantu ko ubu bushakashatsi bushingiye ku imibare abany’Amerika babiri (academics) Christian Davenport na Allan Stam babutanzeho rapport muri 2009 y’igihugu cy’u Rwanda cyose bakaba baribanze mu ibice by’amajyaruguru, nayo yagaragazaga ibinyoma bitagira izina cyane cyane nk’umubare w’abahutu bapfuye warutaga kure uw’abatutsi duhereye ku amabarura yaherukaga yo muri 1991,ariko bo bayikoze m’uburyo bwa gihanga busanzwe naho Matabaro aragerekaho no gucengera mu inda y’ingoma(ubuyobozi bw’igihugu) kandi aravuga ibyo azi nk’umunyarwanda byagizeho ingaruka,nkaba namwunganira ko kubwanjye nunva kuvuga AMAGUFA aho kuvuga UMUBIRI ntakinyabupfura gike kirimo kuko ibintu byakagombye kwitwa amazina yabyo.
  • Urugero rwakabiri: mwese abakuru mwibuke uko ijambo INTERAHAMWE ryagize ubukana bumeze nkubw’inyamaswa y’ubugome butangaje uko byaje,icyo niseguraho ku abasoma iyi nyandiko sindi umuvugizi w’interahamwe sinigeze nazishyigikira m’ubugome ndenga kamere zakoze,ariko ubu inyito INTERAHAMWE yabaye iyaburi muhutu wese,yemwe na Rucagu, Bamporiki,ba Evode, Gatabazi,Bosenibamwe,n’abandi……..hari abiherera bati”ese kiriya giterahamwe kiba kiri mu ibiki?”, ikindi jye nemera ko Interahamwe koko zari nyinshi m’ubwicanyi bwo muri 1994 nyuma ya tariki ya 07/04 ho nk’icyumweru,ariko ntizari zonyine zari zifatanije n’abandi bishi baturutse mu ayandi mashyaka dore ko zo zari iza MRND tutiyibagije  n’ umusemburo(APR/FPR commandos bari mu abishi kuri za bariyeri b’abatutsi) kandi ubu bwicanyi bwakwiriye u Rwanda rwose,aha iyo umuntu ahageze ibintu birushaho kwivanga muri buriya bwicanyi ndengakamere twaguyemo. 
  • Urugero rwa gatatu: nimurebe ijambo IMBONERAKURE aho rigeze mu bukana! Kandi leta y’ikigali ibifitemo uruhare rutaziguye abantu dukurikira jye nawe tubiziranyeho mwibuke muri Gicurasi 2015 igeragezwa ry’ihirikwa ry’ubutegetsi(coup d’etat) i Burundi ryaje kuburizwamo,guhimba genocide ngo yakorwaga n’IMBONERAKURE bagafata ikibiribiri, ibi byose baca umugani mu ikinyarwanda ngo UTARIBWA NTAMENYA KURINDA kuko ibyo m’u Rwanda byatanze amasomo ahagije i Burundi, liste ni ndende cyane ntawabirondora ngo birangire.

2. Iyo ngiye kuvuga kuri ubu bwicanyi bwadukorewe(abanyarwanda) hari abantu babili nfatiraho ikitegererezo kuko ndabubaha kandi ibyo bavuga mbiha agaciro cyane cyane kuri iyi ngingo kuko biba birimo ubuhanga, ubushishozi, n’ukuri,abo ni umushakashatsi Prof Dr Charles Kambanda n’umunyaporitike w’inararibonye Twagiramungu Faustin. Aho Kambanda afite theory igira iti ”kuvuga ngo genocide yakorewe abatutsi gutyo ntabwo mbyemera”hashize igihe kitari gito asabye debat kuri iki kibazo ariko abantu bavugira mu amatama tama wamugani we (kuvuga gusa)na Kigali yararuciye irarumira kuko izi ko bamushoye ho imanza, ikirego batabona uko bakireka nkuko byabagendekeye kuri Charles Onana.

  • Kuri bwana Twagiramungu Faustin yabivugiye kuri BBC GAHUZA ati” ibyo mwita genocide yakorewe abatutsi gutyo simbyemera mubwire abo bazungu baze banfunge ati mbahaye amezi 3 kandi koko uyu musaza w’inararibonye muri poritike nyarwanda afite ukuri kuko yivugira ko guvernement yafashe ikemezo ku inyito yambere yahawe ubwo bwicanyi yarayirimo ,ihindagura rero ry’amazina rikorwa na leta iriho ubu mu inyungu zayo bwacya bakajya kugambana na banyiri ububasha bamwe nabamwe bo mucyo twita UN njye mbona dufitanye ikibazo nk’abanyarwanda cy’ubugambanyi, amahirwe dufite nuko bose atariko babibona mwibuke ko na leta zunze ubumwe z’Amerika( US ) n’ibindi bihugu nk’ibihugu byibumbye by’iburayi … nabyo bitemera izina rya genocide yakorewe abatutsi gutyo nubwo ryemejwe na UN , Kigali ikaba ariyo yari yabishyushyemo ariko kuko bazi ko babigejeje imbere y’urukiko batayoboye ko ibyo barimo naba mpatse ibihugu babari inyuma byahita bijya ahabona ntibakoma,ahubwo bagenda bakwiza iterabwoba ku abanyakuri ubu bageze mu Bubiligi(Belgique)ariko nabwo birinda icyabigeza mu inkiko kuko baziko batazazivamo amahoro,ahubwo bafite amayeri yo gutekinika(technics)ibyaha basaba kubyinjiza mu mategeko y’u bubirigi nkoko ibyiha nk’ibyo bimaze gutera urujijo mu amategeko y’u Rwanda. 
  • Nunganire J.Claude Murindahabi na Celestin Sebahire ku akazi kabo k’indashyikirwa bakoze muri iki kiganiro, kandi bakora kenshi kuri radio ya societe civile nyarwanda dore ko bo ubuhanga bwabo butuma babaza nka mwarimu(kubaza ibyo uzi kugirango bivugwe na benebyo) nubwo na Marc Matabaro kuri iyo ngingo ntawamutera ibuye, ubwunganizi bwanjye nti”Nkurikije ubuhamya duhabwa i Bugande aho APR/Inkotanyi zatorezwaga,aho zanyuze za Byumba,Ruhengeri,tukazenguruka igihugu cyose tubariyemo n’aho mu ikiganiro nyirizina mwibanze ariho Gahoromani,Ndera,cgwa i Kabuga na Masaka bigaragara ko hakorewe ubwicanyi bwateguwe,butoranya ubwoko bw’abahutu bugamije kubamara cgwa igice cyabo,n’ubwo guhera tariki ya 6/4/1994 hamaze kuraswa indege yari itwaye ba presidents Habyarimana Juvenal,Ntaryamira cyprien n’abo bari kumwe guhera ubwo ubwicanyi bwahinduye isura aho abanyamakuru bageraga kimwe n’abandi bantu muri rusange(ahari hakigenzurwa na FAR/na leta yaje kujyaho tariki ya 9/4/1994) maze bwibasira abatutsi kuburyo budashidikanywaho,abasaga nabo,n’abitwaga ibyitso by’inkotanyi,tukongeraho n’abahutu batavugaga  rumwe na MRND aho bwatangiriye mu murwa mukuru w’igihugu i Kigali ariko bugenda bwimuka kuburyo bwakwiriye igihugu cyose biboneka ko hari ababuteguye kandi bari baburi inyuma”nti ese mubona FPR/Inkotanyi yaba ifite umwanya mwiza wo gutanga inyito kuri ubu bwicanyi nayo Atari umwere”? Muzambarize abo banyarwanda batagize uruhare muri ubwo bwicanyi uko bo babyita.”  
  • Mbere y’uko nva kuri iyi ngingo ndashimira by’umwihariko umubyeyi Esperance Mukashema wahuritse muri ubu bwicanyi bw’abanyarwanda,kuriwe n’abandi batutsi basangiye akaga biciwe ku impande zombi aha mba nvuga FPR/Inkotanyi n’abandi bishi bamwe bita( (Interahamwe)nemera ko zarimo koko ariko zikaba zitari zonyine kuko hiyongeragamo n’abandi bicanyi baturukaga mu ayandi mashyaka yari mu igihugu yose udakuyemo na FPR/Inkotanyi(ubuhamya burahari) ari naho nibukira nyakwigendera president Juvenal Habyarimana koko wari waragundiriye ubutegetsi nk’abandi banya Africa ariko akagira ubumuntu wavugaga ati”(mwirinde gusubiranamo mutazaha umwanzi icyuho)kandi bwarakeye biraba, ariko uyu mubyeyi uko tugenda tumenya ukuri yanze guheranwa n’amateka y’ubuhezanguni bw’abatutsi bamwe baheze mu ibinyoma bya FPR/Inkotanyi yiyemeza kunva akababaro k’abandi benewabo b’abanyarwanda  b’abahutu dore ko basangiraga  akabisi n’agahiye nubwo byaba ntabyera ngo dee, ariko yahisemo gufatanya n’abandi batutsi navuga nka ba Callixte Nsabimana Sankara,ba James Munyandinda, n’abandi bavuga ibintu uko biri batarya iminwa n’abahutu bakubititse k’urundi ruhande rwa FPR/Inkotanyi kandi n’izo bamwe bita Interahamwe jye mbona zitari zonyine zitabaretse,uru rugamba rero twiyemeje nabizeza ko rufite ukuri kandi tuzarutsinda byanze bikunze, abantu nk’aba bazajya bibukwa nk’intwali z’u Rwanda igihe cyose.

3. Ubundi ubu bwicanyi bwatubereye umusaraba nk’abanyarwanda mbubona mu ibice bitanu(5):

  • Igice cyambere: Hakurikijwe ubuhamya bw’abasilikari bari aba APR/FPR/Inkotanyi nkaba Abdul Ruzibiza(mu igitabo Rwanda histoire secrete), Jonathan Musonera, James Munyandinda, Jabo Akishuli, n’abandi………….n’ibyo natwe abantu babirebaga tuzi,guhera aho Inkotanyi zatangiraga amahugurwa i BUgande zahatangiriye ubwicanyi bujonjora kandi bukibasira ubwoko bw’abahutu,ubu bwicanyi bwarakomeje no k’urugamba nyirizina aho hagabiwe ibitero abo bitaga ba Jean Claude(ibi biri m’ubuhamya bwabo navuze hejuru) aho INKotanyi zibashirije kugira aho zigarurira k’ubutaka bw’u Rwanda nko muri za 1992; abaturage babaga barazihunze n’abandi bagotwaga bicwaga k’uburyo buteguwe neza burimo ibyo bitagaga AMANAMA,KUJONJORA abahutu bahereye ku abize,abacuruzi,n’ibindi hari ibyo bitaga GUKUBURA (GUFAGIYA) ubu bwicanyi buteye butya bwarakozwe aho Inkotanyi zabaga zarafashe hose  kugeza tariki ya06/04/1994.
  • Igice cya kabiri: Ndatanga urugero rw’ikina mico ku impfu zakorewe Abagogwe tariki ya 08/02/1993 James Munyandinda yavuze muri iki kiganiro,ubu bwicanyi bwatanzweho ubuhamya n’abasirikare bahoze ari aba APR/Inkotanyi batandukanye,icyari kigamijwe kwari ukwerekana ko leta ya Habyalimana irimo yica abatutsi,iki  n’ikimenyabose ko ubu bwicanyi bwakoze na FPR/APR/Inkotanyi ndetse no kuri Radio yabo Muhabura y’icyo gihe barabisakuje mu rwego rwo kujijisha,ubwicanyi busa n’ubu bwarakozwe henshi m’u Rwanda,ibi bihita binyibutsa impfu zakorewe Abakongomani bari i Mudende muri za 1998 bitwaga Abanyamurenge mu rwego rwo kwerekana ko abitwaga abacengezi b’abahutu bamaze abatutsi,ubuhamya burahari bw’ababikorewe ko byabaga byateguwe na FPR/APR/Inkotanyi harimo n’amanama nk’iyabereye i BUtare muri icyo gihe.
  • Igice cya gatatu: Ubu bwicanyi twagereranya na RUHEKURA-RWANDA bwarabaye mu igihugu hose,aha nakunganira umuvandimwe Marc Matabaro aho avuga ati”buriya bwicanyi nta miseke igoroye uri mo abanyarwanda bari bashinzwe imirimo runaka nubwo baba batariroshye muri ubwo bwicanyi”nanjye mbimushyigikiyemo,gusa iyo haje itegurwa ryabwo njwa kure nkibaza uriya ( MUSEMBURO W’UBWICANYI ) James Munyandinda n’abandi benshi baduhaye ho ubuhamya winjijwe mu Interahamwe( ABA COMMANDOS  BARI BARAHUGURIWE KWICA ) nkatekereza ibikoresho byo kwica byabaherekezaga birimo za missiles zahanuye indege yarimo abaperezida babiri b’abahutu Juvenal Habyalimana na Cyprien Ntaryamira n’abafasha babo,ubuhamya bukatwereka ko m’u Rwanda hose hari ibyitso bya FPR/Inkotanyi byakiraga abo ba commandos  bagiye kuba umusemburo w’ubu bwicanyi kandi mwibuke ko na President w’interahamwe m’urwego rw’igihugu yari umututsi Robert Kajuga,ibi byose maze kuvuga bidakuraho ko iki gice cy’ubu bwicanyi kibasiye ubwoko bw’abatutsi ndetse ababicaga bari biganjemo abahutu bari  bagambiriye kubarimbura,aha hanjyana ku igitekerezo cya Celestin Sebahire maze nkabona bya ibiganiro yavuze muri iki kiganiro ngo byahuza abanyarwanda nanjye mbona ari ngombwa,gusa abany’amategeko aha ndabona bazaba bafite akazi kataboroheye.
  • Igice cya kane: Ubwicanyi bwabereye mu inkambi ya Kibeho muri 1995 busa n’ubundi bwabereye henshi mu amakambi m’urwanda abaturage bahungaga  ubwicanyi bwa RDF ya leta yari imaze kujyaho muri ibyo bihe,iyo wambutse ukajya muri DR/Congo cyane cyane ubwicanyi UN yakozeho iperereza bise rapport mapping izo mpfu zose ubona zisa ndetse zifite n’icyo zipfana, kuko zateguwe na RDF ikorera leta iyobowe n’Inkotanyi, ni nabo babushyize mu ibikorwa, umuntu wese uha agaciro rapport mapping ntaba yibeshye,kandi naburiya bwicanyi buvuzwe hejuru n’ubwo bwakozwe n’abari k’ubutegetsi m’u Rwanda ubu,abiciwe nabo bategereje ubutabera.
  • Igice cya gatanu: Kuva muri za 2000 general Paul Kagame asimbuye president Pasteur Bizimungu mu myaka yambere hibasiwe abahutu bize,abacuruzi,n’abandi b’imboneza z’abaturage babaga bacitse ku agafuni n’ibindi bikoresho byavuzwe, kugeza uyu munsi nandika iyi nkuru m’u Rwanda hari impfu zibasiye abantu bari babitse amabanga ya FPR/Inkotanyi,abantu bari mu amashyaka ataremeye gukorera m’ukwaha kwa FPR/Inkotanyi yaba ayemerewe gukorera m’u Rwanda n’ataremererwa (abahutu n’abatutsi)izo mpfu ntizibasiye abari m’u Rwanda gusa kuko hari n’abatumwe kwica abari hanze yarwo baturutse m’u Rwanda ingero ninyinshi,hari ibindi usanga byinjira muri programme za leta nko kwicisha abaturage inzara n’ibindi,ibi nabyo abantu nibicara bazabiganireho.

4. Ariko se bene wacu mwee! Abahutu,abatwa, n’abatutsi,izi mpfu twakorewe ziri k’umwanya wambere mu ibidutanya, nyamara twazihawe ho ubufasha bw’ubuhamya butandukanye bwatanzwe n’abanyarwanda ingero nazitanze ariko hari benshi kandi banditse ibitabo byo kwizerwa, n’abanyamahanga cyane ko bo bitwa ko ntanyungu baba bafite mu ibibazo byacu , aha ndavuga nka ba Charles Onana, Judy River, Ambassadeur Swinen, Pierre Pea, ba procureur Carla del Ponte ,Loise Arbur, yemwe, dufite na rapport mapping ya UN ngo itegereje kujya m’urukiko da!………..liste ni ndende cyane,kandi aba bantu bose berekana neza ubuhamya bw’ubushakashatsi bwabo akenshi bagatunga agutoki FPR/Inkotanyi,jye kubwanjye by’umwihariko sinshidikanya ko FPR/Inkotanyi iri mu abateguye ubwicanyi ndengakamere bwadukorewe baba abahutu bo bari bagambiriwe,abatutsi batanzwe ho igitambo ak’ Ambassadeur J.M.V. Ndagijimana mu igitabo cye,n’abatwa,ingero z’ubuhamya zirahari sibyo mpimba aha ndabaha ingero 5 gusa,iyo witetegereje ubwicanyi bwakorewe ABAGOGWE(ikina mico byavuzwe na Jemas Munyandinda n’abandi..) aha ni muri 1992,icengera  ry’ abiswe ABAKADA n’aba COMMANDOS mu abishi barimburaga abatutsi aha ni uguhera 1990 kugera 1994(aha nari k’uruhande rw’abatutsi)urebye irimburwa ry’abahutu I KIBEHO no muri DR/CONGO,ukongeraho ubuhamya dufite ko J.Claude Dusayidi,Gerard Gahima,bamwe bashyiraho na Charles Muligande ariko signature ziboneka k’ubuhamya ni ebyili(aba bari aba cadre bo hejuru b’aba civil) basinye urwandiko rwahabwaga akanama gashinzwe amahoro ku isi ka UN tariko ya 30/04/1994 rubabuza gutabara bene wacu babanyarwanda nkuko byarimo gutegurwa,maze ukambwira ngo FPR/Inkotanyi ntiyateguye ubwo bwicanyi? Iyo nvuga ibi simpakana ko no k’uruhande rw’abahutu habonetse uruvugiro abanyarwanda twaganiriramo hatashakirwa ababa baragize uruhare mw’itegurwa ry’ubu bwicanyi kirimbuzi tutitaye kuri Arusha yaje iduteranya cyane ko yo ivuga ko kuruhande rw’abahutu yabuze ababuteguye, nabo(abahutu)nubwo batinya ngo hato FPR itabashinja ibyaha by’ibihimbano nk’uko isanzwe mpamya ko ukuri bakuzi kandi bakaba banagutanga.  

UMWANZURO: Muri iyi nyandiko nibanze ku impfu zibasiye abanyarwanda nkuko n’abo nunganiraga arizo bakomojeho,sinagiye m’ubuzima bwose bw’igihugu,gukemura ibi bibazo byose bizadusaba UKURI rero mwigutegereza kuri FPR/Inkotanyi kuko NTAWUTANGA ICYO ADAFITE,ukuri gusabwa twe abanyarwanda, ndibanda ku abari hanze y’u Rwanda kandi tugomba kubanza KUKUNVIKANAHO(abahutu,abatutsi, n’abatwa niba bahari) kuko twe ntawudupfutse umunwa nubwo ibibazo byo gukemura biri mu igihugu akaba ari naho hari miriyoni 12.000.000 ariko dushobora kubabera UMUSEMBURO ariko  mu ibyiza wamugani wa James Munyandinda,reka mbaze nti”ese mama uko kuri tuzakumenya twemera ibya (UN)dufiteho ikibazo cy’ubugambanyi? Twemera ukuri kwa leta ya Kagame se? Ese tuzasibe genocide mu amateka y’urwanda koko nkuko umuvandimwe Jabo Akishuli abitugiramo inama kuko ari icyaha  ndenga kamere,dore ko ngo arimo aminuza amategeko?jyewe nakunga mury’umuvandimwe Pasical Manirakiza aho agira ati”BIZADUSABA IKIGUZI” Reka mwongerereho nti”IKIGUZI KIZADUHENDA cgwa KIZADUHENDUKIRA bitewe nuko tubigennye twese(abahutu,abatwa n’abatutsi) cyane cyane abo muri opposition iri hanze kuko aritwe dufite uruvugiro kandi uko dutinda niko ikiguzi gitwara ubuzima bw’abacu natwe jyewe,nawe bizatugeraho nitutunvikana ku ibidutanya buri wese agahera mu inguni ye,kandi ibi nzahora mbibibutsa” wasoma iyi nyandiko nanditse ku intabaza.com tariki ya 08/04/1917 yitwa    MUSONERA JONATHAN NAKUGIRA INAMA YO GUSHISHOZA KU BAGUTAMIKA AMAGAMBO BAGAMIJE KUGOREKA UKURI UBA WAMAZE KUDUSHYIRIRA AHAGARAGARA,GUSA UKABA WATERA INDI NTAMBWE MURUKO KURI

Ahasigaye mubane n’Imana.

Umusomyi wa The Rwandan : Samson Mutaganzwa

RDF yungutse abasirikare bashya

UMUTUTSI N`UMUHUTU BARAGANIRA: Gallican GASANA na Jean Pierre HABIMANA

Rwanda: Yunus Habimana yaburiwe irengero!

$
0
0

Yanditswe na Frank Steven Ruta

Amakuru arimo guhwihwiswa tugishaka ukuri kwayo kuri uyu wa gatandatu tariki ya 30 Werurwe 2019 n’avuga kw’izimira rya Habimana Yunus.

Uyu Yunus Habimana yavuzwe cyane mu mwaka wa 2012 ubwo yasezeraga mu ishyaka RNC ritavuga rumwe n’ubutegetsi bwo mu Rwanda aho yari umwe mu bayoboke baryo mu gihugu cy’u Bwongereza.

Amakuru atugeraho ni uko amaze iminsi aburiwe irengero aho yabaga i Kigali bikaba bivugwa ko abo mu muryango we ndetse n’inshuti bamushakishije muri za stations zose za polisi ariko bagaheba.

Hari amakuru avugwa ko mu minsi yashize yigeze gufungwa azira gutanga sheki zitazigamiwe (chèque sans provision) ariko nyuma ararekurwa.

Amakuru twashoboye kumenya ariko tugikorera igenzura avuga ko hakekwa ko yaba yarazize kuba aziranye n’umunyemali Rujugiro Ayabatwa Tribert ubu nawe akaba akunze gushyirwa mu majwi na Leta y’u Rwanda imushinja ngo gutera inkunga abayirwanya.

Hari amakuru tutarabonera gihamya idakuka avuga ko umunyemali Rujugiro yaba yarishyuriye ndetse agaha n’amafaranga Yunus Habimana mu myaka yashize ubwo yari mu bibazo by’ubukene.

Kuki abanyarwanda bibuka babusanya? Ikiganiro na Joseph Matata

Rwanda/Uganda/Burundi/EAC: Twabajije Amb Olivier Nduhungirehe niba bishoboka gukemura inzitizi

Umuhango wo kurangiza iriyo cya Anselme Mutuyimana. Bruxelles, le 31/03/2019


Impuzamashyaka P5 yandikiye Polisi Mpuzamahanga kubera Théos Badege.

$
0
0

Yanditswe na Ben Barugahare

Mu ibaruwa yandikiwe Jürgen Stock, umunyamabanga makuru wa Polisi Mpuzamahanga (Interpol), impuzamashyaka P5 (igizwe na RNC, FDU-Inkingi, PDP-Imanzi, Amahoro PC na PS Imberakuri) yagaragarije impungenge kuri Théos Badege usigaye uhagarariye Leta y’u Rwanda ku cyicaro cya Polisi Mpuzamahanga kiri mu mujyi wa Lyon mu gihugu cy’u Bufaransa.

Théos Badege yakoze akazi ko kuba umuvugizi wa Polisi y’u Rwanda igihe kitari gito, iyo mpuzamashyaka P5 ikaba imurega kuba umuvugizi w’ubutegetsi buhohotera abaturage ngo akaba yaragize uruhare runini mu bikorwa byinshi byo guhonyora uburenganzira bw’abaturage b’abanyarwanda.

Yagiye mu muhango wo kwibuka Rwigara atashye asanga iwe bahatwitse!

$
0
0

Kuri uyu wa gatandatu tariki ya 30 Werurwe 2019, umuryango wa Rwigara n’inshuti zawo n’abavandimwe bagiye gusura imva ya Nyakwigendera Assinapol Rwigara.

Muri uwo muhango wari witabiriwe n’inshuti n’abavandimwe z’uwo muryango n’abanyapolitiki Me Bernard Ntaganda na Madame Victoire Ingabire Umuhoza nabo bari bahari.

Abitabiriye uwo muhango ntabwo baturutse i Kigali gusa ahubwo banaturutse mu bice bitandukanye by’igihugu.

N’ubwo umuhango wagenze neza ariko bamwe mubitabiriye icyo gikorwa cyo kwibuka bahuye n’ingorane.

Urugero ni umugabo witwa Kayumba wo mu karere ka Karongi mu ntara y’uburengerazuba, akaba n’umuvandimwe wa Enock Kabera wahoze ari umudepite mu nteko ishinga amategeko mu Rwanda ubu akaba yarahunze igihugu, uwo mugabo nyuma yo kuva mu muhango wo kwibuka Nyakwigendera Rwigara ageze iwe yasanganiwe n’inkuru mbi y’uko inzu ye yafashwe n’inkongi.

N’ubwo bwose iyo nkongi ntawe yahitanye iki gikorwa cy’urugomo cyangije byinshi.

Mu gihe bimenyerewe ko muri aya matariki ikibaye cyose ku wacitse ku icumu rya Genocide Leta y’u Rwanda igisamira hejuru igashaka abo ishinja ingengabitekerezo, kuri iki kibazo cy’itwikwa ry’iyi nzu ho Leta yararuciye irarumira.

Ese kuba Enoch Kabera ari mu batavuga rumwe n’ubutegetsi byaka umuvandimwe we uburenganzira n’agaciro ko kuba umucikacumu? Ku buryo n’iyo yakorerwa urugomo Leta itamutabara nk’uko bikorerwa abandi? Kuba atinyuka gutabara no gufata mu mugongo abo mu muryango wa Rwigara nabyo se ni icyaha?

Umusomyi wa The Rwandan

Anne Rwigara ntabwo yakiriye neza imikirize y’urubanza kuri cyamunara y’imitungo y’umuryango we

Anselme Mutuyimana, ruhuka mu mahoro ntwari y’igihugu

Kagame ati: Museveni yumva tumurimo umwenda udashira.

$
0
0

Mu kiganiro cyasohotse muri Jeune Afrique cyahinduwe mu Kinyarwanda, Perezida Kagame yakomoje ku bibazo byinshi kandi binyuranye harimo iby’imibanire na Uganda, u Burundi, u Bufaransa ndetse n’iby’abantu ku giti cyabo nka Sendashonga na Kabuga.

François Soudan: U Rwanda ruritegura kwibuka ku nshuro ya 25 Jenoside yakorewe Abatutsi. Mwe musobanura mute ko nyuma y’imyaka 25 hari filimi nk’iyitwa Black Earth Rising zikomeza kugaragaramo ibitekerezo by’ipfobya no guhakana.

Kagame: Nta gitangaje kirimo ariko. Na Jenoside yakorewe Abayahudi n’ubu haracyariho abayipfobya n’abayihakana. Igihe cyose ubona abantu bagerageza guhungira uburemere bw’uruhare rwabo muri Jenoside mu guhakana ko iyo Jenoside yabayeho.

Icy’ingenzi ni uko twebwe Abanyarwanda tuzi amateka yacu n’ukuri kose ku byabaye. Twahisemo gushyira ingufu mu kwiyubaka no kubaka igihugu cyacu aho guhugira muri ayo mateshwa.

François Soudan: Urukiko Mpanabyaha rwashyiriweho u Rwanda rwashoje imirimo yarwo nyuma y’aho n’inkiko Gacaca zishoje imirimo yazo. Twavuga ko imanza zarangiye?

Kagame: Igice kinini cyazo cyararangiye ariko ntitugomba kugarukiriza amaso ku butabera gusa. Hakurya y’ubwo butabera hari n’ubwiyunge. Twashatse kureba kure kugira ngo tubashe gufasha igihugu gusubirana ubumwe, ituze n’umutekano no gufasha abanyagihugu kubana nta nkomyi. Ndetse rwose ndahamya ko ibi twabigezeho ku gipimo kirenze icyo twateganyaga.

François Soudan: Nyamara bamwe mu bagize uruhare muri Jenoside baridegembya. Nka Félicien Kabuga wa munyemari wari warahimbwe umuterankunga wa Jenoside nta muntu uzi akanunu ke. Wasobanura ute se ukuntu yaciye ubutabera mu rihumye?

Kagame: Ntabwo mpamya ko Kabuga yidegembya nkuko ubivuga kuko nta mahitamo afite uretse guhora yihishe. Nta kwishyira ukizana afite, nta mibereho kandi ni mu gihe kuko arishyura ibyo yakoze.

Uko biri kose amayobera ari mu buryo yarigisemo, mu buryo akomeje kubura bigaragaza ko afite ababimufashijemo ndetse hashobora kuba harimo n’uruhare rw’amahanga kugira ngo atazagera ubwo ahatirwa gutangaza ibyo azi byose.

François Soudan: Hari kandi na Col Serubuga uba mu Bufaransa na Agathe [Kanziga] umupfakazi wa Habyarimana wahoze ari Perezida na we uba mu nkengero za Paris. We ntahabwa ibyangombwa ariko ntanirukanwa ari mu kintu cy’icyeragati kidasobanutse mu buryo bw’amategeko. Hari icyizere mufite se ko umunsi umwe bazamwohereza mu Rwanda?

Kagame: Ntumbaze! Ariko se ubundi niba ubusabe bwacu batanabuhaye agaciro kuki Urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha cyangwa ubutabera bw’u Bufaransa butigeze bumuhagurukira? Kuki nta na rimwe ubutabera bw’aho atuye aho mu Bufaransa bwigeze bumukoraho iperereza? Ibyo ubwabyo bifite icyo bisobanuye.

François Soudan: Umuntu se yavuga ko noneho ihagarikwa rya biriya birego ku ihanurwa ry’indege ryo ku wa 6 Mata 1994 ryasubije umubano w’u Rwanda n’u Bufaransa mu buryo?

Kagame: Si gutyo nabivuga. Buri paji igira umwanzuro ariko si u Rwanda rwakwandika umwanzuro w’iyo paji mu kigwi cy’u Bufaransa. Igihe ibyo bitarakorwa kandi hakaba hakiriho ibibazo by’abo bantu umaze kuvuga bizagorana cyane kurangiza gufunga iyo paji. Ku rundi ruhande ariko nkaba navuga ko imibanire yacu ari myiza rwose ugereranije n’uko yahoze.

François Soudan: Mwatumiye Perezida Emmanuel Macron mu mihango yo kwibuka ku nshuro ya 25 Jenoside yakorewe Abatutsi. Mu gusubiza ibiro bya Perezida w’u Bufaransa bitangaza ko bizohereza Intumwa ziyobowe na Depité Hervé Berville. Si ibintu byabagoye kubyakira?

Kagame: (Aseka) Igihe cyose twasabye abafatanyabikorwa bacu nk’igihugu kutureka akaba ari twe tugena ibitureba. Ni nayo mpamvu natwe dusanga ari ibintu bisanzwe ako aba ari bo bonyine ubwabo bagena mu bwisanzure ibyemezo mu bibareba.

Kuza kwabo cyangwa kutaza, kohereza intumwa zo mu rwego rwo hejuru cyangwa ruciriritse, gushyashyana cyangwa guterera iyo…Ibyo rwose ni bo bireba. Bisanzwe bizwi ko ntarangwa no kuganya no kwimyoza, si bwo buryo bwanjye bwo guhangana n’ibibazo.

François Soudan: Hanyuma se, nibura haba hari akanunu k’urugendo rwa Perezida w’u Bufaransa muri uyu mwaka wa 2019?

Kagame: Ntacyo mbiziho. Cyakora rwose ni karibu.

François Soudan: Igihe Louise Mushikiwabo yatorerwaga kuyobora Umuryango w’Ibihugu bikoresha Ururimi rw’Igifaransa, hari bamwe bibajije ku kuba niba hari ubwigenge azagira. Bahamyaga ko ahubwo azaba ari akandi kaboko kanyu, akaba umuzindaro w’ibitekekerezo byanyu, ko gahunda ze zose ze zizagenerwa i Kigali kandi atazigera aharanira uburenganzira bwa muntu. Byo mubivugaho iki?

Kagame: Ibyo ni ibintu bidafite shinge na rugero. Icyo nzi ni uko ntigeze numva ko igihe Michaëlle Jean yavanaga amabwiriza i Ottawa, sinigeze numva bavuga ko Abdou Diouf igihe yayoboraga yavanaga amabwiriza i Dakar. Yewe sinigeze numva banavuga ko Boutros Boutros Ghali yavanaga amabwiriza i Cairo. Ariko noneho kubera ko Louise Mushikiwabo ari Umunyarwanda bihise bihinduka?

Nta kundi wasobanura bene iyo mitekerereze uretse kuba ari ivangura. Ibyo rero byaba bishatse kuvuga ko Abanyarwanda by’umwihariko n’Abanyafurika muri rusange ari abantu bafite inyoko yo kubangamira uburenganzira bwa muntu ku buryo Abanyaburayi n’Abanyamerika ari bo bonyine bashobora kubaha uburenganzira bwa muntu. Ukuri ni uko N’abanyafurika bubaha ikiremwamuntu kimwe n’abo bandi. Kabone ndetse n’ubwo bo uburenganzirwa bwa muntu babuhabwa mu buryo bunyuranye n’abo bandi.

François Soudan: Nka Perezida w’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika mu 2018 wesheje imihigo ibiri ikomeye: Ishyirwaho ry’Ikigega cy’Amahoro n’amasezerano ashyiraho Isoko rusange Nyafurika. Namwe niko mubibona se?

Kagame: Oya harabura kimwe! Ongeraho ikindi cya gatatu: Ivugururwa ry’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika ubwawo. Ariko winyitirira izi ntsinzi zose njyenyine. Iyo ntagira inkunga ya bagenzi banjye, abayobozi b’ibihugu bya Afurika sinari kubigeraho.

Ikindi navuga ko habayeho izo ntsinzi koko ariko habayeho n’ikindi cy’urucantege: Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika n’ubu urakomora ½ cy’ingengo w’imari yawo ku nkunga y’abanyamahanga.

Kwigira ni ibintu bizasaba igihe. Kuba hari ibihugu bigera kuri 20 byemeye ishyirwaho ry’ariya mahoro ku bitumizwa mu mahanga azagenerwa uwo muryango ni intambwe ikomeye. Haracyari ingingimira kuri bimwe mu bihugu ariko muri rusange ntibashidikanya ku ishingiro ry’uko kwigira k’umuryango ahubwo ni ku buryo byashyirwa mu bikorwa.

François Soudan: Mwashinje Uganda guhungabanya umutekano w’u Rwanda. Ni ibihe bihamya mubifitiye?

Kagame: Hari ibimenyetso byinshi kandi byose bya simusiga. Twabishyikirije abayobozi ba Uganda. Kampala iha ubufasha abantu baturuka muri Afurika y’Epfo, u Burundi, Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo n’u Burayi bose bahurira mu Murwa Mukuru wa Uganda bagiye gucurirayo imigambi mibisha ku Rwanda.

Ayo makuru tuyakura ahantu henshi hatandukanye harimo no mu bayobozi bakuru ba FDLR baherutse gutabwa muri yombi muri Congo bakoherezwa mu Rwanda.

Yewe twanabibwiwe n’umuntu ukomoka muri Iran twafashe tukamuhata ibibazo akavuga ko yari aje gukora ibitero by’iterabwoba akaba yarageze mu Rwanda nyuma y’iminsi yari yanyuze muri Uganda.

François Soudan: Ariko ibyo byose abayobozi ba Uganda barabibeshyuza?

Kagame: Mu babibeshyuza uvuga ariko ndumva Perezida Museveni atarimo kuko mu ibaruwa aherutse kunyandikira ku itariki ya 10 werurwe akanayitangaza mu binyamakuru, we ubwe yiyemereye ko mu buryo busa n’impanuka yakiriye umwe mu bayobozi ba RNC.

Ukuri ni uko Kampala ari umuhuzabikorwa ikaba n’ihuriro ry’ababisha b’u Rwanda bose, baba abasize bakoze Jenoside, baba abo muri RNC ya Kayumba Nyamwasa cyangwa udutsiko twa Paul Rusesabagina.

François Soudan: Mwebwe na Perezida Museveni mumaze imyaka irenga 40 muziranye. Mwamufashije kugera ku butegetsi namwe abafasha mu rugamba rwo kubohora igihugu cyanyu. Byaje kugenda gute? Abashinja cyangwa se abagaya iki?

Kagame: Yewe, nanjye ubwanjye byageze ubwo mubaza icyo kibazo. Icyaje kugaragara ni uko nta mpamvu ifatika ihari kereka wenda kuba yumva tumurimo umwenda udashira.

François Soudan: Hashize imyaka 20 ubwo ingabo zanyu zakozanyagaho i Kisangani muri Congo. Icyo gihe waramutsinze. Byaba se ari byo byamuhagamye n’ubu bikaba bitaramuvamo?

Kagame: Twabanesheje inshuro eshatu zose byo ni byo rwose. Bivuze ko ibyo uvuga bishobora kuba ari nabyo ahari. Ariko hagomba kuba hari n’izindi mpamvu. Ubushake bwo gushaka kuvugiramo u Rwanda. Ikintu cyo gushaka kutwigarurira. Ubanza ari ibyo.

François Soudan: Museveni arabakuriye ariko kuko afite imyaka 74. Aho ntimwaba mwaramwubahutse ?

Kagame: Rwose ndamwubaha nk’Umukuru w’Igihugu cya Uganda. Ariko muvanire inzira ku murima ntabwo ari Perezida w’u Rwanda kandi ntateze kuba we.

Ibyo akwiye kubyumva no kubyemera gutyo. Nta gitugu na kimwe twemera aho cyaba gituruka hose, ibyo ngira ngo murabizi. Ugiye mu by’ubumenyi bw’Isi wasanga u Rwanda ari agahugu gato. Ariko nuhindura ukajya mu bya politiki n’imitekerereze, uzasanga igihugu cyacu ari rutura.

François Soudan: Aho bigeze se ubwiyunge burashoboka ?

Kagame: Sinkeka ko bishoboka. Nta mwanya w’abunzi mbona mu bibazo byacu. Nk’uko nabitangarije Museveni byose bizaterwa na we. Ntabwo ashobora guhora avuga ko nta kibazo afite ku Rwanda ngo narangiza akore ibyo byose maze kubabwira.

Umuti w’ikibazo uri muri Uganda kandi uri mu maboko ya Museveni ubwe. Reka ngusetse gato: hano mu Rwanda hari gahunda dufite y’Itorero rihuza urubyiruko rw’abanyeshuri b’Abanyarwanda baba mu mahanga, tubahuriza hamwe mu biruhuko ababyifuje tukabaha inyigisho z’amateka, ubukungu, Ikinyarwanda, indangagaciro n’imyitozo y’ibanze ya gisirikare imara icyumweru kimwe. Ariko nagira ngo nkubwire ko kuri Museveni ngo uwo ari umugambi mubi ubangamiye Uganda. Ku bwe ngo tuba turimo dutoza umutwe wo kuzatera Uganda. Urumva na we ko hari aho bigera agasa nk’ucanganyikiwe.

François Soudan: Vuba aha kandi bwari n’ubwa mbere ubikoze mwakomoje ku rupfu rwa Seth Sendashonga wayoboye Minisiteri ya mbere y’Ubutegetsi bw’Igihugu nyuma ya Jenoside wiciwe i Nairobi mu 1998. Muhamya ko amakuru mufite ahura n’ay’impuguke mu mateka Gérard Prunier ahamya ko Sendashonga yiteguraga gutera u Rwanda abifashijwemo na Salim Saleh, Umuvandimwe wa Museveni. Kuki mwategereje imyaka 20 yose kugira ngo mugire icyo mubitagazaho?

Kagame: Abayobozi ba Uganda bashyigikiraga Sendashonga icyo gihe ni nabo kuri ubu nyine barimo gushyigikira abigishwa be. Amateka ahora yisubiramo erega.

François Soudan: Reka nsubiremo uko mwavuze: Sendashonga yapfuye kubera ko yarenze umurongo. Ibyo ntibisabirwa imbabazi” Ibi se bivuze ko mwirengereye iyicwa rye?

Kagame: Winyitirira ibyo ntavuze. Kandi uzasome neza ubuhamya bwa Gérard Prunier mu gitabo ‘From Genocide to Continental War’ (Uko Jenoside yaje kuvamo intambara yakwiriye umugabane wose).

Muri icyo gitabo asobanura uko mushuti we Sendashonga yinjizaga mu gisirikare amagana y’urubyiruko abifashijwemo na Uganda. Akaza gusoza avuga ko ubutegetsi bw’i Kigali ku bwe ari bwo bwafashe umwanzuro wo kumuhitana kuko yari “yarenze umurongo”. Ayo magambo ni nyir’igitabo uyavuga.

François Soudan: Niba se nta ruhare wabigizemo kuki mwagombye kuvuga ko nta mbabazi mubisabira?

Kagame: Byumvikane neza rwose ntabwo nicuza urupfu rwa Sendashonga habe n’urw’undi mwanzi w’igihugu.

François Soudan: Birasa nk’ibyo mwatangaje nyuma gato y’iyicwa rya Patrick Karegeya i Johannesbourg ku ya 1 Mutarama 2014.

Kagame: Rwose. Ariko ntibisobanuye ko ari twe twamwishe. Iyo umwe mu banzi bacu apfuye icyo yaba azize cyose, impuhwe n’akababaro ntuzabibarize iwanjye.

François Soudan: U Rwanda ntirukora ku nyanja. Ni izihe ngaruka ibyo bibazo mufitanye na Uganda bizagira ku nzira z’ubuhahirane?

Kagame: Umuhora wa Ruguru unyura muri Uganda ujya mu cyambu cya Kenya i Mombasa usa n’ufunze. Abafite ibicuruzwa byoherezwa mu mahanga bivuye mu Rwanda birimo amata, Coltan itunganyijwe, amabuye y’agaciro bahozwa ku nkeke.

Naho umushinga wa gari ya moshi Kigali-Kampala-Mombasa, Uganda yarangije kudutsembera ko bawuvunjemo Mombasa-Kampala-Juba (Sudani y’Epfo). Ibyo kuvuga ko iyo gari ya moshi yagera mu Rwanda byo batuvaniye inzira ku murima. Imyaka ibaye myinshi baduhima mu buryo bugoye gusobanura.

François Soudan: Umubano wanyu n’u Burundi nawo si shyashya. U Burundi se na bwo mubufata nk’inkambi yitorezwamo ingabo z’ababarwanya kimwe na Uganda?

Kagame: Cyane rwose kandi icyo si ikintu gishya. Birasanzwe kimwe n’uko Bujumbura na Kampala ari abafatanyacyaha. Mu by’ukuri abayobozi b’u Burundi ntako batagize ngo badusembure kandi babiterwa n’ibibazo byabo bya politiki y’imbere mu gihugu. Ariko n’umutego twanze kugwamo.

François Soudan: Bujumbura irasaba inama y’abakuru b’ibihugu bigize Umuryango w’Afurika y’Uburasirazuba kuri icyo kibazo. Kuki mwakomeje kubwangira?

Kagame: Nta kibazo kiri hagati y’u Rwanda n’u Burundi. Ikiriho ni ikibazo hagati y’Abarundi u Rwanda rugahindurwa urwitwazo rw’abashaka kuyobya uburari. Niyo mpamvu inama yo kwiga ku kibazo bwite cy’u Burundi kibureba gusa nta mpamvu yayo. Ntabwo dushaka kujyanwa muri iryo jijisha kandi twirinze gusubiza abadushotora. Kereka rero nibarenga nyirantarengwa bakibeshya bakadutera ku mugaragaro.

François Soudan: Habaye ikintu cy’urujijo mu bagize Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika harimo n’abaturanyi ba RDC ku byerekeranye n’itorwa ritavugwaho rumwe rya Félix Tshisekedi. Mubivuga ho iki?

Kagame: Cyakora wa mugani ubanza umuntu yabyita urujijo. Urujijo mu buryo bwose. Muri RDC ubwaho, amatora yajemo urujijo bituma ibiyavuyemo bivugwa mu buryo butandukanye n’indorerezi, ibihugu no mu yandi mashyaka arwanya ubutegetsi.

Urwo rujijo rwaje kwadukira ibihugu byo mu karere cyane cyane ibihuriye muri SADC bitasibye kohereza ubutumwa buvuguruzanya. Bigeze aho kubera ikibazo cya Congo akenshi kigira ingaruka ku buryo butaziguye ku bihugu bituranyi icyenda bya Congo abantu bashyize mu gaciro, abashyira imbere iby’ingenzi bararebye bati icya mbere amatora yarabaye yararangiye. Icya kabiri Congo ni igihugu cyigenga kandi icya gatatu si twe twakagombye kuyihatira umukandida runaka.

François Soudan: Mufite icyizere ki ko Félix Tshisekedi azabasha guhangana na Kabila? Mwiteguye kuzabimufashamo se?

Kagame: Ibyo si umurimo wanjye. Icyo ndeba ni uko ari Perezida wa Congo kandi tuzakora ibishoboka byose tugafatanya na we.

François Soudan: Musanga se Kabila wahoze ari Perezida ari uwo gushimirwa kuba yarageze aho akarekura ubutegetsi ?

Kagame: Icyo kibazo sindi bugisubize

François Soudan: Aba FDLR baracyabarizwa mu Burasirazuba bwa Congo, abandi bakahanyura mu ngendo zabo hagati y’u Burundi na Uganda. Muracyikoma se abayobozi ba Congo kuba ntacyo bakora?

Kagame: Oya ntako batagira ngo babakome imbere uretse ko Congo ari nini.

François Soudan: Umuntu se yavuga ko umubano wanyu na Afurika y’Epfo waba wararushijeho kuba mwiza muri uyu mwaka ushize Perezida Ramaphosa agiye ku butegetsi asimbuye Jacob Zuma?

Kagame: Byo muri rusange nibyo ariko ibibazo byose si ko byakemutse cyane ibijyanye na viza ariko ubushake bwo buriho. Navuga ko ari ikibazo cyazakemuka mu gihe kiri imbere.

François Soudan: Kuba se Jenerali Kayumba Nyamwasa ubutabera bw’ u Rwanda bushinja ubugambanyi atuye muri Afurika y’Epfo ariko icyo gihugu kikaba gikomeje kwanga kumwohereza mu Rwanda nta kibazo biteye?

Kagame: Bashobora kuba badaha agaciro icyo kibazo. Ariko nibaza ko umunsi umwe byatinda byagira bazashyira bakagihagurukira. Twaboherereje dosiye yose. Iteka turangwa no kwihangana.

François Soudan: Ubutabera bwa Afurika y’Epfo mu minsi iri imbere bushobora kubyutsa dosiye y’iyicwa rya Patrick Karegeya aho hakekwa ubufatanyacyaha hagati y’abamwishe na Guverinoma y’u Rwanda.

Kagame: Tuzaba tureba nta kindi nifuza kubivugaho.

François Soudan: Mu mwiherereo w’abayobozi uherutse wabereye mu kigo cya gisirikari mwavuze ko mu byo u Rwanda rwanyuzemo hari ahagaragaye intege nke ndetse n’ibindi byabananiye rwose. Aha mwashakaga kuvuga iki?

Kagame: Nashakaga kuvuga ibintu byo kugenda gahoro mu byo dukora. Tugomba kwihuta kurushaho. Ntacyo bimaze guhora twirata ko hari intambwe twateye cyangwa ngo twishimire umuvuduko w’ubukungu bwacu: Abafite inshinganio zo gushyira mu bikorwa ibyo twiyemeje bagomba kumva ko dukeneye kwihuta. Yego twagize umuvuduko w’ubukungu wa 7% mu 2018. Ni byiza ariko se kuki tutagira 8% cyangwa 9% mu 2019.

François Soudan: Hari abashinja u Rwanda gutekinika imibare n’amajanisha bakavuga ko mu buryo busa nko kwirarira mwaba mwihimbira imibare iri hejuru igaragza aho mugeze n’ibyo mwagezeho. Abo bo mwabasubiza iki?

Kagame: Nta kindi cyihariye nabivugaho uretse kuba abavuga ibyo ku bwanjye mbona babiterwa na kimwe muri ibi bintu bibiri: Icya mbere ni ukutamenya ibyacu cyane iyo bivugwa n’abibereye iyo za New York, Paris na Bruxelles mu biro byabo.

Icya kabiri ni ukwigiza nkana cyane ko bamwe bazi ukuri kose kwabyo ariko bakaba badashaka kukwemera. Nzi rwose ko imihigo twesa buri munsi iryaryata abaturwaye n’abahigira kutwihimuraho.

Ariko ubundi ni ikibazo cyoroshye kuko kubyumva no kubyemera nta kindi byasaba uretse kuza mu Rwanda ukihera amaso ukaganira n’abanyarwanda ukababaza ibibazo, ukajya mu bitaro, mu masoko, mu mashuri, ukajya mu biturage bya kure warangiza ukagereranya uko turi ubu n’uko twari turi mu myaka 25 ishize.

Ubu se koko wibaza ko iriya Miryango Mpuzamahanga na biriya bigo bitandukanye bya karahabutaka bidasiba kuturata no kudutangaho ingero bipfa kubikora ntacyo bishingiyeho? Bikora se hari ikindi baduca? Baba se babikora babitewe n’uko twabeshye Isi yose tukanayishyiraho igitugu? Ibi rwose ni ibintu by’urukozasoni bibabaje kandi bene ibyo si njya mbitindaho.

François Soudan: Hakurikijwe ibiteganywa mu gitabo cy’amategeko mpanabyaha cyasohotse muri Nzeri 2018, gutuka no gutangaza inkuru mpimbano zisebya Umukuru w’Igihugu hakoreshejwe ibitangazamakuru ni icyaha gihanishwa igifungo cyo kuva ku myaka itanu kugeza ku myaka 7. Ibyo bihano musanga bitari hejuru cyane ugereranyije n’ibitangwa mu bindi bihugu ku byaha nk’ibyo?

Kagame: Ibyo uzabibaze Minisitiri w’Ubutabera ku bwanjye nta kibazo mbifiteho kuko bene ibyo byaha ntibinasobanutse. Ese ubundi babaretse bakiyandikira, bakitukira, bakisebereza? Ku bwanjye byose nicyo kimwe. Byambayeho kenshi ku buryo ntakibyitaho. Ariko ngira ngo uwashyizeho itegeko si njye yabikoreye. Nibaza ko yashatse kurengera urwego rwa Perezida wa Repubulika yaba njye cyangwa undi uzansimbura kuri uyu mwanya.

François Soudan: Ubwo mwahaga imbabazi Ingabire Victoire mwibazaga ko azasohoka azirikana iyo neza akareka kubanenga nk’uko akomeje kubikora ubu ?

Kagame: Victoire Ingabire ni umwe mu bagororwa 2000 twarekuye icyo gihe. Ibi ni ibintu dukora kenshi tugatanga imbabazi rusange icya rimwe ku buryo higeze no kurekurwa ingunga imwe abagera ku 30000.

Ni umwe mu bantu 2000 bahawe imbabazi icyo gihe kandi nongere nibutse ko atari afungiwe ibitekerezo bya politiki, yari afungiwe ibyaha yakoze ntashaka kugarukaho. Ahasigaye akwiye kumenya ko niyibeshya akongera azisanga yasububiye mu gereza.

François Soudan: Muri Tanzania na Uganda ababana bahuje ibitsina bakorerwa ivangurwa n’ihohoterwa kandi bigakorwa kugeza no kuri benshi barimo abo mu nzego nkuru z’ubuyobozi. Mwaba mushyigikiye ishyirwaho ry’itegeko rirengera uburenganzira bwabo?

Kagame: Muri uru Rwanda ubutinganyi si icyaha gihanwa n’amategeko. Abatinganyi ntawe ubabuza amahwemo, ntawe ubakwena, ntawe ubatuka cyangwa ngo abahohotere mu bundi buryo. Ubutinganyi si ikibazo haba kuri njye haba no ku bandi banyarwanda.

Ahubwo ibyo byo gushaka gushyiraho itegeko ni byo byaba ikibazo mu muryango nyarwanda ufite uko ubayeho, ufite ibiwuranga n’indangagaciro biwubumbatiye kuva imyaka ibihumbi.

Abatinganyi tuzi ko bariho.Ubwisanzure bwabo ntibugomba kugongana n’ubw’abandi kimwe n’uko ubwisanzure bw’abandi budakwiye kubabangamira. Ibyo birahagije.

François Soudan: Ese umuntu yavuga ko u Rwanda ari igihugu gifite demokarasi irindishijwe igitsure?

Kagame: U Rwanda ni demokarasi. Nushaka kongeraho ikiyirinze ongeraho ko irindishijwe amategeko n’amahame mpuzamahanga ariko bishyirwa mu bikorwa natwe.

François Soudan: Ubundi se ku bwanyu demokarasi izanwa n’iterambere cyangwa n’iyo izana iterambere?

Kagame: Byose ni magirirane. Demokarasi ifasha iterambere kandi iterambere rikoroshya demokarasi. Nta demokarasi ishoboka iyo iby’ibanze mu mibereho no mu bukungu bidahari kimwe n’iyo hari ubusumbane bukabije. Kandi na none nta terambere rirambye ribaho iyo hatariho kugendera ku mategeko.

Inkuru ya Jeune Afrique yahinduwe mu Kinyarwanda na Pacifique Munezero

Leta y’u Rwanda yemeye ko hari abarwanyi muri Nyungwe yananiwe gukuramo.

Prof Charles Kambanda arahakana ibyamuvuzweho na Olivier Nduhungirehe


IMPUNDU KWA MAKUBA (Igice cya gatatu)

$
0
0

Mu nyandiko y’ubushize twabonye ko Yesu yabajije Abayuda impamvu biyita abana ba Abraham kandi bashaka kumwica! Kandi tunabona ko mu Banyarwanda, ari abicaga, ari n’abicwaga, bose bicwaga na bene wabo, nta bwoko bumwe bwishe ubundi bwonyine budafashijwe n’ubundi.

Ushobora kuvuga ngo Abahutu bishe Abatutsi, ni koko Abahutu bishe Abatutsi, ariko nanone Abatutsi bishe Abatutsi. Ushobora no kuvuga uti ariko n’Abahutu barishwe bicwa n’Abatutsi. Yeee ni koko ni ko byagenze, ariko n’Abahutu bishe Abahutu, no mubugambanyi hose ni ko byagenze. Icyo ntahamya ni uko hari Umutwa wishe Umutwa. Ariko Umutwa yishe Umututsi, ndetse yica n’Umuhutu bitewe n’aho yari ari kandi Umutwa nawe yarishwe. Ariko ntawahamya ko Abatwa bishwe bazira ubwoko bwabo cg se abatwa bishe abantu babaziza ubwoko bwabo.

None se niba abana ba Abraham baticana kandi Abraham akaba abarwaho urubyaro ruzima rwatoranijwe mu moko yose, abo bicanyi hari umugabane bafite mu rubyaro rwa Abraham? Umwami wacu Yesu yashimangiye ko abicanyi atari urubyaro rw’Abraham, kuko urubyaro rwe rukora nk’uko yakoraga. Ati ahubwo abo bicanyi bakomoka kuri Se Satani, ngo kuko uwo yahereye cyera ari umwicanyi.

Nanjye kandi nkuko ngera ikirenge mu cya Yesu, naririmbye mu ndirimbo yitwa INKURUMBI nti nabonye shitani imara abantu ni bwo namenye uwo Luciferi, yahisemo gutsemba abantu, n’abatoya ntibarokoka. Nuko nti Nakomeje ngendagenda ngo ndebe amaherezo y’ayo mahano, nabonye agati kamwe mu nyanja, ndekere nzakavumba….

Iby’ako gati kamwe mu nyanja ni byo mpora mvuga, ni ko karimo amabanga n’imfunguzo z’ibi bibazo byose twibaza. Kandi izo mfunguzo n’ayo mabanga bikoreshwa buhoro buhoro bitewe n’aho ibintu bigeze. Ushobora kubihakana ko ibyo bitabaho, sawa ngaho genda wigeragereze. Ariko nubona mu byo mvuga hari mo ikintu cyo kwitabwaho, ntuzabe nka bene wacu b’aba monarchistes. Nivugiye ubwami, bucya bandushije kubukunda no kubusobanura no kubuyoboka. Hari n’abashyize ho akarusho ko kumva ibyo navuze kundusha, bagashaka kubinsobanurira. Ibyakurikiyeho ntabwo byabaye byiza mwese mwarabyiboneye.

Yego ndebeka nk’umuntu w’injiji, ibyo rwose ndabyemera nkurikije ukuntu abantu banyitwaraho sinabihakana. Cyera tukiri mw’ishyamba bampaye moto ngo ntware senior officer Bagabo ku Mulindi, twari ahitwa Cyondo. Bagabo yanyitegereza akambaza ngo uzi moto? Nti ndayizi, ngaceceka nkibaza n’impamvu abimbaza asubiramo. Yandeba akabona ntabikabyo byo kumwemeza ko nyizi koko, akabona ndi umujinga, yanga kubyizera. Ahamagara afande twabanye ku urugamba aramubaza ati uyu muntu koko mwampaye azi moto? Aramubwira ati iyo akubwira ugirango ntacyo azi, ati ariko aba abizi. Ubwo kandi Bagabo mukundeba kwe yibagiwe ko najyaga mutwara mu modoka niyamburiye adui ku muheto wanjye. Ariko rero ubwo bujiji bambonamo bishoboka ko buba buri mu mitwe yabo, kuko mw’ishyamba nagendaga nkwepa amasaluti y’aba officers nkiri Caporali. Afande umwe wakundaga kubibona, arambwira ati ariya ma saruti atera umwaku ujye uyirinda. Ariko abo bantereraga amasaluti babonaga muri abo bandi turi kumwe arijye ukwiye kuba ndi mukuru kuko tutambaraga amapeti.

Ntimugirengo ndashaka icyubahiro, icyubahiro tugihe Imana! Ariko mwubashye ibyo mvuze byabagirira akamaro. Kubyubaha rero si ukubifata ukabikoresha uko wishakiye, kuko byanga agasuzuguro kubi. Byaguta no mu biti! Bisaba kubyumva ukagenda kumurongo wabyo, naho ushatse kubikoresha muri gahunda zawe ntiwatinda kwiheba.

Tugarutse kuri jenoside twabonyeko bigoranye kuvuga ngo ubwoko bumwe rukumbi bwishe ubundi. Yego habaye ho ubwoko bw’Abahutu bwahagurutse mu bwinshi kwica abatutsi, nkuko bari benshi, na shitani yarifitemo abana benshi. Niba kandi ngo muri UN haremejwe imvugo ivuga ko jenoside yakorewe mu Rwanda ari jenoside yakorewe Abatutsi, ntabwo bivuze ko ibyo ari ntamakemwa. Umuntu yanakwibaza ni nde wajyanye ubwo busabe muri UN? Ndagirango twese twibuke ko perezida w’u Rwanda avuga kumugaragaro abo yishe haba mu nteko no mu masengesho rwagati. Ntatinya guhamya ko ari umwicanyi kandi ngo uramutse umwise umwicanyi yakwica. Uwo yahereye muri 1990 yica Abatutsi, na n’ubu ntarunamura icumu. Nk’uwo nguwo ibyo bintu yajyanye muri UN twabyemera gute? Ese ko tuzi ko yica amoko yose kuki jenoside yakorewe Abatutsi? Ese ntimujya mubona ko nawe bimugora kubivuga akivugira jenoside gusa? Ese ko hari Abahutu bazize ko ari Abahutu, wabyita jenoside yakorewe Abahutu kandi hari n’abahutu bishe Abahutu nkuko hari Abatutsi bishe Abatutsi? Nubwo jenoside bayitirira Abatutsi, usanga ababifite mo inyungu ari abicanyi b’Abahutu n’Abatutsi.

Batwiyungiraho, bagakomeza kutwica, igihe cyo kunama cyagera bagashora izo nzirakarengane mu ntambara, bakabateranya. Inzirakarengane z’Abahutu n’Abatutsi bagahangana aho kuba umwe, bakagwa mu mutego w’abicanyi. Ukajya gusanga inzirakarengane ari ikigroupe cy’abajinga, abicanyi birirwa bakiniraho imikino. Kuko batabahanganishije, inyungu zabo zaba nke. Twishyize hamwe tukava mu bujiji, ntibadukira! Babeshejweho n’ubujiji bwacu, batejwe imbere n’ibyago byacu.

Twebwe turi umwe, bavandimwe Bacikacumu. Turi ubwoko bumwe, ntacyo dupfana n’Abicanyi, turi urubyaro rw’Aburahamu, bo ni urubyaro rwa shitani. Icyo dupfana kiruta cyane ikidutanya. Ni ubucucu bwinshi kuguma kurwana k’ubucikacumu bwo mu bwoko bwawe, kuko bigaragarira buri wese ko hazongera hakaba ubundi bwicanyi ndengakamere. Abicanyi ntibazarekura mu gihe mutarajijuka ngo mubamagane n’ijwi rimwe kugirango bitazongera ukundi. Nta kintu nanga nko kumva ngo “never again” ivugwa n’abagome.

Si ukuvuga ngo muhaguruke murwane kdi nta mbaraga mufite, ahubwo ni agatambwe ka buri munsi mu gusobanukirwa neza uko ikibazo giteye. Mukamenya ko umuntu ari nk’undi, mukanga ubwicanyi n’abicanyi bose n’umutima umwe. Nibihana mubababarire atari bimwe byo kwirirwa mubunza imbabazi nk’inzoga y’inkera. Imbabazi ni ikintu cyiza mu mutima wawe kigendana no kwibagirwa icyaha cy’uwasabye imbabazi. Icyo gihe ntugenda uvuga ngo uriya ni umwicanyi wamariye abantu ariko naramubabariye. Icyo gihe iyo ukimwita umwicanyi wababariye, uba wishuka ushuka n’abandi. Kuko uwababariwe ntabwo aba akibarwa ho icyaha, aba ari mwene So.

Ibintu byo kwirirwa abantu barwanira jenoside y’ubwoko bwabo ni ibintu by’amafuti. Ari abatutsi bitiriwe jenoside, ntacyo ibamariye, uretse agahinda gusa. N’abahutu nabo kwitirirwa jenoside nta kintu bizabamarira. Erega nihahandi abantu bazongera bapfe, abazasigara bazasigara ari abacikacumu badakeneye n’utwo tubyiniriro, ahubwo bashima Imana ko barokotse, babanye bakundanye.

Mututsi nawe Muhutu murwanirira jenoside icyo mushaka muzakibona. Abagome turabafite si icyo dusaba, nimutishyira hamwe ubu, bo bazabibereka. Ngaho, muzagire bya bindi bita “Icyunamo cyiza”!

H.T. Sankara

Col. BEM Ndengeyinka Balthazar:Akari imurore k’ubwicanyi bwa FPR muri Gitarama!

$
0
0

Nyuma y’aho igitangazamakuru Umunyamakuru gisohoye inyandiko cyahaye umutwe ugira uti “Ubwicanyi bwa FPR i Gitarama: Col. BEM Ndengeyinka azi iki? Yabazwa iki?” (kanda ho wongere uyisome wiyibutse ibyavuzwemo), icyo gitangazamakuru cyegereye Col. BEM Ndengeyinka Balthazar nk’uko cyari cyarabibasezeranyije agira icyo agitangariza. 

Mu kiganiro “Ukuri k’Ukuri” umunyamakuru Tharcisse Semana arabagezaho akari imurore kuri ubwo bwicanyi bwa FPR muri Gitarama n’imvo n’imvano y’ibaruwa Col. BEM Ndengeyinka Balthazar we ubwe yandikiye Général Paul Kagame, icyo gihe wari ufatanyije icyarimwe imirimo yo kuba Minisitiri n’umuyobozi mukuru w’ingabo no kuba umuyobozi mukuru wungirije perezida Pasteur Bizimungu (Vice-président de la République, Ministre de la défense et Chef d’Etat Major de l’armée, de 1994 à 2000) ).  (igice cya mbere):

Gen Eric Murokore yise ingabo za FLN ngo ni Ingegera

Turibuka kandi turubahiriza umurwanashyaka Anselme MUTUYIMANA : Inkingi yatabarukanye ubutwari

$
0
0

Ku itariki ya 31/03/2019, habaye umuhango wo gukura ikiriyo no kwibuka umurwanashyaka Anselme MUTUYIMANA witabye Imana yishwe kuwa 8/03/2019. Uwo muhango wabereye ahantu henshi icyarimwe : mu Rwanda no mu mahanga (Ububirigi, Ubufransa no mu Budage).

Umurwanashyaka w’Inkingi Anselme MUTUYIMANA atabarutse afite imyaka mirongo itatu (30) gusa : ni ikigero abasore n’inkumi baba bamaze kugira imbaraga (z’ubwenge n’umubiri) zihagije zo gukorera igihugu no kugiteza imbere. Abamwishe bamuvukije ubuto bwe, imishinga ye n’icyo yari kuzakorera igihugu cye. Ntabwo ari umuryango we uhombye gusa, ahubwo ni twese duhombye nk’igihugu cy’u Rwanda, by’umwihariko ishyaka FDU-INKINGI yari yariyemeje gukorera no guteza imbere ibitekerezo byaryo.

Anselme MUTUYIMANA : umusore wari ufite ukwemera, ubwitonzi, ubushishozi n’ubushake

Muri iyi myaka icumi (10) ishize, Anselme MUTUYIMANA yahuye n’ibigeragezo byinshi, ariko yakomeje guhagarara yemye kuko yari afite ukwemera kutajegajega : ko abanyarwanda bashobora kubana mu mahoro n’iyo bataba bose bahuje ibitekerezo, ko ubwinshi bw’ibitekerezo binyuranye ari isoko y’ubukire no kujya mbere, ko impaka zituruka ku bitekerezo binyuranye zishobora gukemurwa mu biganiro, mu mahoro n’ubwumvikane.

Uko kwemera abahezanguni bo ntibagukozwa ni cyo bamujijije. Uko kwemera kurimo no gushishoza kurangwa n’ubwitonzi no kureba kure ku bireba ejo hazaza h’u Rwanda. Yarabifungiwe imyaka itandatu, kandi asohotse muri gereza asanga ntacyasimbura iyo myumvire yo kubana mu mahoro no kujya impaka zubaka. Ibyo yabigaragaje yongera gufata imirimo ye y’uburwanashyaka muri FDU-INKINGI, kuba hafi ya Prezidante Victoire INGABIRE no kumufasha mu mirimo y’ishyaka.

Ubushake n’ubushobozi bya Anselme MUTUYIMANA ni intangarugero abarwanashyaka  tugomba kureberaho, ndetse n’abandi banyarwanda babikuramo amasomo yo guharanira u Rwanda rw’ituze kuri twese.

Uko umuhango wagenze hirya no hino

Umuhango wo kwibuka Anselme MUTUYIMANA no gusoza ikiriyo wabereye hirya no hino ku isi. Mu Rwanda, umuryango we, inshuti, abakunzi n’abarwanashyaka barahuye baramusabira kandi barashyigikirana, bigaragaza ko izina rya Anselme MUTUYIMANA rigiye mu mateka akomeye y’ibihe turimo.

Mu mahanga, umuhango wari witabiriwe wabereye i Bruxelles mu Bubirigi, undi ubera mu Budage, undi ubera i Toulouse mu gihugu cy’Ubufransa. Bimwe mu bijyanye n’iyo mihango biragaragazwa n’amashusho musanga muri vidéo iri hano.

Nyuma y’amasengesho, amagambo yavuzwe yerekanye ko Anselme MUTUYIMANA abaye igitambo kije cyiyongera ku bindi byinshi. Hagaragajwe ubutwari bwa Anselme MUTUYIMANA, no gusaba ko abantu badacika intege ahubwo bakagera ikirenge mu cye kugira ngo urumuri yacanye rutazazima. Abari mu muhango basabwe gukomeza icyizere no kudasubira inyuma, kuko no mu bihe bikomeye Imana irashyira ikaza.

Anselme MUTUYIMANA : ikindi kimenyetso cy’ubwicanyi bukorwa na Leta ku mpamvu za politiki

Anselme MUTUYIMANA si uwa mbere wishwe azira politiki. Ariko ubuto bwe, imyitwarire ye, uburyo yishwe afashwe n’abapolisi ku mugaragaro, byose birerekana nta shiti ubwicanyi bukorwa na Leta ku mpamvu za politiki n’iterabwoba rigamije gucecekesha buri wese udashimagiza ubutegetsi bw’Inkotanyi. Anselme MUTUYIMANA rero, guhera ubu agiye kuba ikimenyetso (symbole) cy’ubwicanyi bukorwa na Leta. Niyo mpamvu tugiye guhagurukira ibikorwa bikurikira :

1- gushyiraho umunsi wo kwibuka abishwe bazira ibikorwa byabo bya politiki, ukaba ku itariki ya 8 Werurwe, umunsi Anselme MUTUYIMANA yiciweho

2- gukora no gutangaza urutonde rw’abishwe cyangwa banyerejwe na Leta iyobowe n’Inkotanyi za FPR bazira ibikorwa bya politiki, bose bakajya bibukirwa rimwe

3- gukora no gutangaza urutonde rw’avafungiwe politiki n’abakorerwa iyicarubozo rinyuranye ku mpamvu za politiki

4- guharanira ko, hifashishijwe urwo rutonde (abishwe, abanyerejwe, abafunzwe n’abakorerwa iyicarubozo), hakorwa iperereza ryigenga rigakorwa n’abashakashatsi mpuzamahanga kugira ngo ukuri kujye ahagaragara, kandi abanyabyaha bahanwe

5- by’umwihariko, iperereza ku iyicwa rya Anselme MUTUYIMANA rigomba kwihutishwa kuko amaraso ye yamenetse ntabwo azaba imfabusa.

Kwibasira abayoboke ba FDU-INKINGI ni ikimenyetso cya Leta ifite ubwoba kandi itifitiye icyizere

Iyo Leta y’Inkotanyi iba ifite icyizere muri yo, yakwemera kwicarana n’abana b’u Rwanda bayinenga, ikumva icyo bayibwira, igashaka ibisubizo mu mahoro. Imyaka 25 y’ubwicanyi budahagarara ni ikimenyetso cy’intege nke mu bitekerezo, yumva ko igomba gutegekesha iterabwoba no guhitana abatayisingiza.

Leta y’Inkotanyi yica abantu ariko ibitekerezo bigasigara, ahubwo bikaba nko kubiba imbuto izatubuka kurushaho.

Anselme MUTUYIMANA azakomeza ature mu mitima yacu, abaye urundi urugero rw’ubutwari abarwanashyaka ba FDU-INKINGI tuzakomeza gushyira imbere. Imana imwakire aheza mu ijuru kandi amaraso ye azabe intandaro y’ugucungurwa kw’abasigaye.

Harakabaho intwari za FDU-INKINGI

Théophile MPOZEMBIZI

Komiseri ushinzwe itangazamakuru wa FDU-INKINGI


Amashirakinyoma hagati ya Amb Olivier Nduhungirehe na Prof Dr Charles Kambanda

$
0
0

Prof Dr Charles Kambanda aranyomoza ibyamuvuzweho n’Umunyamabanga wa Leta muri Ministeri y’ububanyi n’amahanga n’ubutwererane ushinzwe umuryango w’Afrika y’uburasirazuba, Ambasaderi Olivier Nduhungirehe mu kiganiro yagiranye n’umunyamakuru Jean Claude Mulindahabi wa Radio Urumuli tariki ya 31/03/2019. Uretse aba bombi, muri iki kiganiro turanumva n’Umuvugizi w’Ihuriro Nyarwanda RNC, Jean-Paul Turayishimye.

Viewing all 10394 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>