Quantcast
Channel: Umunyarwanda
Viewing all 10368 articles
Browse latest View live

Kagame akoresha jenoside kugirango agundire ubutegetsi ninayo (jenoside) izabumwirukanaho.

$
0
0

Ibyo Kagame yicuza yarakoze?

Nyuma yaho Kagame Paul afatiye ubutegetsi akoresheje intambara ndetse yaje kurangira hakozwe jenoside yakorewe abatutsi n’ubwicanyi ndengakamere bwakorewe abahutu haba mu Rwanda ndetse no mumahanga abantu benshi bakomeje kwibaza amaherezo ye dore ko akomeje kwica abaturage, abatavuga rumwe nawe yewe no kugira dipolomasi mbi aho amaze iminsi atumvikana na bimwe mubihugu byahoze bimushigikiye nk’Ubwongereza na Leta zunze ubumwe za Amerika.

Agifata ubutegetsi Kagame hari amakosa yakoze ntekereza ko n’ubu akicuza. Muri kino gitekerezo cyanjye ngiye kugaragaza amwe murayo makosa nubwo buri wese afite ibyo nawe amunengaho. Nahisemo kubabwira byibuze abiri akurikira:

Ikosa rya mbere nuko atigeze yemera ko ingabo ze zakoze ubwicanyi

Kagame yibwiye ko kutemera ibyo yakoze bizibagirana noneho ahitamo gukoresha ingufu nyinshi atsimbarara kuri jenoside yakorewe Abatutsi yirengagiza ubwicanyi ingabo ze zari zimaze gukorera Abahutu. Impamvu mvuga ko ashobora kuba akibyicuza nuko nyuma y’itsembatsemba n’itsembabwoko 1994 yariguhita ashyiraho gahunda y’ubumwe n’ubwiyunge nyabwo aho abakoze ibyaha bose bahanwa.

Aha yari kubikora nkuko muri Afurika y’Epfo yabikoze nyuma ya apartheid, ibi byari gutuma habaho kubabarirana ku mpande zombi. Ibi kandi byarigutinyura aba ex-FAR, interahamwe kugaruka mu gihugu cyabo bizeye ubutabera n’ubwiyunge bwunga  kandi burambye. Ndakeka ko usubije Kagame muri biriya bihe yabikora binyuranye nuko abikora ubu, byumvikane ko noneho yaha uburengenzira abahutu n’abatutsi biciwe ababo na RPA kw’ibuka ababo.

Abadasobanukiwe politike y’u Rwanda neza nababwira ko ishingiye ahanini kuri genoside yabaye muri 1994. Iyo ashaka kwikiza umuntu kubera ibitekerezo bye akoresha jenoside, iyo ashaka gusaba inkunga no guhangana n’amahanga akoresha jenoside, iyo ashaka kugundira ubutegetsi avuga ko yazamuye u Rwanda nyuma ya jenoside ariko akirengangiza kandi ko arinayo izamukuraho.

Ikosa rya kabiri nuko yakomeje gufunga abamunenga bose 

Kagame akimara gufata ubutegetsi yakoze ikosa rikomeye kugeza n’uyu munsi ryo kutihanganira abantu bose batavugarumwe nawe. Gufunga Ingabire Victoire, Déo Mushahidi, Me Bernard Ntaganda (nubwo yafunguwe) Niyitegeka n’abandi nkeka ko abyicuza nubwo atabivuga mfatiye ku bindi bihugu nka Uganda. Museveni we usanga adohora kubatavuga rumwe nawe kabone nubwo bamunenga.

Kagame we yibwiye ko nakomeza gufunga cyangwa kwica abatavugarumwe nawe yumvaga ko abasigaye bazatinya. Yirengagije ko uko wica abantu cyangwa ufungu bitera imbaraga abasigaye bigatuma akomeza kugira abanzi n’ikizere gike mu banyarwanda.

Mu byukuri nkeka ko Kagame yongeye guhabwa amahirwe yari afite agifata ubutegetsi yayakoresha neza. Ariko ikibabaje nuko yakoze amakosa arenze bituma ageraho amera nk’icyihebe. Iyo umuntu amaze kwigwizaho amakosa menshi yibwira ko kuyongera aribyo bimuhesha amahoro. Ibitekerezo yagiye aziza abo afunze cyangwa yishe bose birushaho gushyigikirwa n’abanyarwanda bitewe n’igihe tugezemo kandi nabo bose afunze barushaho kugira imbaraga, yewe nubwo nabo yabica azi neza ko ibyo bazira abanyarwanda bose barabishigikiye.

Umwanzuro

Akimara gufata ubutegetsi Kagame Paul yari gusasa inzobe hamwe n’abanyarwanda bose bagakora ubwiyunge nyakuri butari ubwo kugira bamwe abicanyi abandi akabagira abere kandi tuzi neza ko impande zose zakoze ubwicanyi. Ni muri ibyo biganiro(gusasa inzobe) Kagame nawe yari gusaba imbabazi abanyarwanda yahekuye. Impande zose zikemera ibyo zakoreye abanyarwanda. Ndizera ko iyo abikora atyo ntabwo uy’umunsi aba arajwe inshinga atekereza nyuma 2017 kuberako ikibimutera ari uko atigeze agira ibyo biganiro kugirango ibyo atinya nyuma 2017 abe yarabikemuye byibuze mu myaka itatu nyuma 1994.

Aho gukora ibyo biganiro n’imbande zose ahubwo yakomeje amakosa yo kutihanganira abamunenga kandi atsimbarara ku bwicanyi yakoze. Kagame nareke kwiheba kuko umwanya ugihari wo gusasa inzobe abanyarwanda bakiyunga bityo nawe bikamuha gutuza.

Harakabaho ubwiyunge bwunga ari ubwo gutanya no gusambanya inzirakarengane.

Impuruza murwa Gasabo

Impirimbanyi y’uburenganzira bwa muntu/Human rights activist


Oslo: abarinda Kagame baciye ifoto ya Victoire Ingabire banatwara iya Major Munyaruguru!

$
0
0

Amakuru ava mu mujyi wa Oslo muri Norvège kuri uyu mugoroba wo ku wa mbere tariki ya 6 Nyakanga 2015 aravuga ko uyu munsi muri uwo mujyi habaye imyigaragambyo y’abashyigikiye Perezida Kagame n’abamurwanya.

Nyuma y’uko amakuru amenyekana ko Perezida Kagame ari bwitabire inama yiga ku ruhare rw’uburezi mu iterambere mu mujyi wa Oslo, abanyarwanda batavuga rumwe n’ubutegetsi bafatanije n’abanyekongo ndetse n’abarundi bahise bafata icyemezo cyo kuzerekana ko batishimiye urwo rugendo aho bahise bateganya kwigaragambya ku wa mbere tariki ya 6 no ku wa kabiri tariki ya 7 Nyakanga 2015 imbere ya Radisson Blu Hotel mu mujyi wa Oslo rwagati ahabera iyo nama.

Ifoto ya Major MUnyaruguru yatwawe n'abarinda Perezida Kagame!

Ifoto ya Major Munyaruguru yatwawe n’abarinda Perezida Kagame!

Ariko abashyigikiye Perezida Kagame nabo barateguwe ndetse uretse abatuye muri Norvège hari abavuye mu Rwanda ndetse no mu bindi bihugu by’i Burayi bishyuriwe byose dore ko n’abatuye muri Norvège uretse gukangishwa kwimwa passport z’u Rwanda bari bateguriwe inzoga n’ibyo kunywa mu bubari bwa Oslo hafi y’ahabera inama.

Mu rwego rwo kwirinda ko haba ihangana hagati y’abashyigikiye Perezida Kagame n’abamurwanya, Polisi ya Norvège yabahaye aho bigaragambiriza hatandukanye, ariko ibyo ntabwo byabujije abashyigikiye Perezida Kagame kuza ahari abamurwanya mu rwego rwo kubashotora ni muri urwo rwego umwe mu barinda Perezida Kagame yacishije intoki mu ruzitiro agaca ifoto ya Madamu Victoire Ingabire ndetse agatwara n’iya Major Munyaruguru ayo mafoto akaba yari afitwe n’abarwanya Perezida Kagame. Ariko polisi yahise itabara isaba abigaragambyaga bose guhagarika imyigaragambyo bagataha. Ariko hateganijwe n’indi myigaragambyo y’abarwanya ubutegetgsi bwa Perezida Kagame ku ya 7 Nyakanga 2015 na none imbere ya Radisson Blu Hotell guhera mu ma saa yine.

Nabibutsa ko Major Emmanuel Munyaruguru ari umunyanoruveji ufite inkomoko mu Rwanda akaba agiye kumara umwaka ashimutiwe mu gihugu cya Uganda n’inzego z’iperereza z’u Rwanda, bikaba ari muri urwo rwego abigaragambyaga bari bitwaje ifoto ye bifuza ko Ministre w’intebe wa Norvège Erna Solberg yabaza Perezida Kagame aho yashyize uwo mugabo w’umunyapolitiki mu mujyi witwa Tromsø mu majyaruguru ya Norvège.

Amakuru The Rwandan yashoboye kubona n’uko uretse abavuye hanze ya Norvège, abaje gushyigikira Perezida Kagame hari higanjemo abatinya kuzamburwa inzandiko z’inzira z’u Rwanda bakoresha, abatse ubuhungiro biyise abakongomani, ndetse n’abandi batse ubuhungiro bavuga ko bahunze ubutegetsi bwa Perezida Kagame tutibagiwe n’ababa bahuruye bakurikiye inzoga n’ibindi by’ubuntu bikunze gutangwa na Leta y’u Rwanda mu rwego rwo kongera umubare w’aberekana ko bashyigikiye Perezida Kagame.

The Rwandan

Email: therwandan@ymail.com

 

Oslo: 07/07/2015 Imyigaragambyo yo kwamagana Perezida Kagame

Rwanda: Ni koko FPR yaribohoye, ari na ko iboha abandi.

$
0
0

Kuwa gatandatu tariki ya 04 Nyakanga 2015, mu Rwanda bizihije isabukuru ya 21 y’umunsi inyeshyamba za FPR-Inkotanyi zafashe umujyi wa Kigali, maze guhera icyo gihe zikiyambika izina ry’ingabo z’ u Rwanda. Uwo munsi FPR yawubatije umunsi wo KWIBOHORA.

Ukurikiye ijambo Perezida Paul Kagame yagejeje ku bari bitabirie uwo munsi, ukirengagiza ibibera mu Rwanda, wakeka ko koko Paul Kagame ari umusaza ufite amanota meza mu miyoborere myiza. Gusa rero ntibishoboka ko wakumva ibyo umuyobozi wa Politiki avuga ngo ureke kubigereranya n’uburyo abishyira mu bikorwa. Ibi byombi (imvugo n’ibikorwa) iyo ubihuje uratangara cyane ndetse ukibaza niba Kagame  atari indyarya  cyangwa se umugome cyangwa byombi uko ari bibiri.

  1. Ngo inyungu zo kwibohora zikwiye kuba iza bose !

Ibi Kagame yabivuze agitangira ijambo abeshya abaturage ko ibyo FPR yaba yaragezeho bisaranganyijwe mu baturage bose. Nyamara ibi bitandukanye cyane n’ibyo rubanda ibona. Abaturage bamaze imyaka 21 bategereje ko na bo bahabwa agaciro nk’ikiremwamutu, bakavuga ikibari ku mutima, bakagira uruhare mu kwishyiriraho abayobozi, bagahabwa ubutabera mu gihe babukeneye, bakarindirwa umutekano n’ingabo za leta,… ariko ibi barabibuze. Kubera ko bo batibohoye!

Abaturage bambuwe ijambo risigaranwa n’abantu bake cyane bari mu gatsiko akenshi k’abantu baturutse mu gihugu cya Uganda ari na yo mpamvu dukunda kukita agatsiko sajya. Aba ni bo bavuga rikijyana bakemeza igikwiye gukorwa batabajije rubanda, bakaka amakoro atagira fagitire, bakambura rubanda utwabo, bagahabwa amasoko yose, bagahabwa akazi keza batagahataniye, bagateza cyamunara ibya rubanda kandi bakabigura ku mafaranga y’intica ntikize. Aba nyine nibo bemerewe gufata inguzanyo mu mabanki, bagakora ubucuruzi butandukanye bagakurirwaho amahoro ku bitumizwa mu mahanga, bakarya imbuto zo kwibohoza rubanda yicira isazi mu jisho. Ibi ni byo bigaragaza ko FPR yibohoje ariko ikaboha abandi.

téléchargement (3)

Deo Mushayidi yaboshywe na FPR.

  1. Ngo yiteguye kumva abamubwira inenge ze

Avuga ku banenga u Rwanda ku bikorwa bibi rukora, Kagame yibasiye abanyamahanga ngo bashaka kumuha amasomo. Aha cyane cyane yaciye amarenga avuga Perezida w’ Ubufaransa. Cyakora yaguye ku ijambo aho yemeza ko nta muntu utagira inenge, ko na we nta kibazo abona hagize umubwira ibitagenda agamije ko bikosorwa. Cyakora yiyamye abashaka kumwikoreza ibibazo biruta ibyo we asanganywe.

ingabire v

Ingabire Victoire na we yaraboshywe

Aha naho harimo uburyarya bukabije. Hashize imyaka myinshi abantu babwira FPR bati mureke twubake igihugu kigendera ku btekerezo bitandukanye , habeho opozisiyo yo gufasha kunenga ibitagenda kugira ngo bikosorwe, ariko Kagame yavuniye ibiti mu matwi. Yewe na bamwe mu babigerageje yabataye mu kagozi arafunga ajugunya imfunguzo!

Aha umuntu akibaza ati ese uyu muntu uvuga ko ashaka kumva abamunenga kugira ngo akosore ibifutamye, nyamara bamunenga akabamarira ku munigo, aho ntakwiye gushakirwa umuti?

  1. Ngo kwibohora ni uguhaguruka ugahangana

Mu gusoza ijambo rye, Kagame yavuze ikintu gikomeye cyane aho yemezaga ko kwibohora ari ukwiyemeza guhangana. Iki nicyo gikenewe. Uyu munsi rubanda imaze kurambirwa ubugizi bwa nabi bw’ingoma ya FPR irasabwa koko gushirika ubwoba no guhaguruka igahangana n’abibohoye ariko yo bakayiboha. Nta wundi muti uzaboneka niba nyine hari abacyumva ko hari ubibabereyemo bo bakananirwa guhangana. Uburenganzira buraharanirwa nta we ubuhabwa ku isahani. Ubushaka wese nta yindi nzira anyuramo atiyemeje guhangana n’ababumubuza.

Kizito

Mihigo Kizito na we yaboshywe na FPR.

  1. Umusozo: Hakenewe iki?

Hari igihe Kagame avuga amagambo afite akenge rwose. Aho bipfira ni uburyo ayo magambo ashyirwa mu bikorwa. Igikenewe ni ugukora ikiri cyiza aho kucyivuga gusa usa n’aho hari abo ushaka gushimisha.

  1. Hakenewe ko abanyarwanda baca ukubiri n’umuco wo kubeshya Kagame bakamubwiza ukuri ku bibi we akora cyangwa ibyo ubutegetsi bwe bukora arebera ntagire icyo abikosoraho. Ibi kandi bikwiye kuba kuri buri mutegetsi wese washaka kubeshya muri ya politiki yo gutekinika no gutera igipindi. Uyu akwiye kubwizwa ukuri no kwamaganwa kuko igihugu kidashobora gutera imbere hari abagihishira ikibi.
  2. Hakenewe umuco mushya wo guharanira kubaka opozisiyo ihabwa ubushobozi kugira ngo ibashe kunenga Leta iriho ndetse yitegure kuyisimbura mu gihe Leta idakorera neza abaturage.
  3. Hakenewe gusenya FORUM y’amashyaka ngo igamije kwumvikana ku bibazo by’igihugu ahubwo amashyaka akajya asuzumira ibyo bibazo mu nteko ishinga amategeko (ku karubanda) buri munyarwanda agakurikirana en direct uburyo ayo mashyaka ajya impaka aharanira ineza y’igihugu n’abenegihugu.
  4. Hakenewe gutandukanya FPR n’igihugu. FPR ni ishyaka rihuriwemo na bamwe mu Banyarwanda kandi siryo rigize igihugu ryonyine. Buri wese bimujye mu mutwe ko kwamagana ububi bwa FPR atari ukwamagana igihugu ahubwo ko ari uguharanira ko u Rwanda rwagira imiyoborere myiza ishingiye ku guteza imbere inyungu za buri munyarwanda.
  5. Hakenewe kureba kure buri wese agaharanira inyungu z’igihugu aho kureba inyungu ze. Niba koko mukunda igihugu nimutekereze uko undi we amerewe, uko ibyemezo mufata bimugiraho ingaruka, uko kwibuka “ukwibohora” abyishimira cyangwa bimurya ahantu, uko igihugu kizaba kimeze mu gihe mwe muzaba mutakiriho.
  6. Iminsi mikuru yo “kwibohora” n’umunsi ngo “w’intwari” si iminsi mikuru y’igihugu ahubwo ni iminsi mikuru ya FPR. Bityo rero ikwiye gukurwaho hakajya hizihizwa gusa iminsi abanyarwanda bose bahuriyeho mu mateka. Aha twavuga nk’itariki ya mbere Nyakanga aho u Rwanda rwazamuye ibendera ryarwo iry’abazungu rikamanurwa.

Mbifurije kugira ISHEMA ryo kuba Abanyarwanda.

Mbatuye ako karirimbo:

Click here to view the embedded video.

Gahunde Chaste

Georgetown, Guyana.

 

Ese yaba ari FPR ikeneye abayibeshya cyangwa ni Nduhungirehe Olivier wiyemeje kuyibeshya?

$
0
0

Ni FPR ikeneye abayishya cyangwa ni Nduhungirehe Olivier wiyemeje kubeshya FPR ngo ayirohe? Arabeshya abanyarwanda ngo bizere ibitangaza? Ibaze nawe!

Ku cyumweru saa munani z’i Kigali nakurikiye ikiganiro kuri radiyo Isango Star aho Nduhungirehe Olivier yasobanuraga iby’itabwa muri yombi rya Karake Karenzi. Akihagera yatangiye asobanura ko mandats z’aba Espagnoles intepol yazanze kubera ko ari politiki nsansa, avuga ko ngo ari FDLR iziri inyuma, ndetse avuga ko n’urukiko rukuru rwo muri Espagne rwazitesheje agaciro. Solange Ayanone wamubazaga ati ibyo byanditse he, Nduhungirehe ati ni ko bimeze, Ayanone ati ubwo urumva, u Bwongeleza, igihugu cy’inshuti, niba gifata umuntu ukomeye nka Karenzi, usanzwe ajyayo, ubwo urumva diplomatie y’u Rwanda idakora nabi?

Nduhungireho

Olivier Nduhungirehe ni umukozi wa Ministeri y’ububanyi n’amahanga

Nduhungirehe ati hari byinshi byakozwe ni na yo mpamvu izi mandats zateshejwe agaciro. Umunyamakuru ati kuki se ziteshwa agaciro abantu bagakomeza gufatwa? Nduhungirehe arya iminwa. Kera kabaye Ayanone Solange yaje gusoma ubutumwa bw’abakurikiye ikiganiro, avugamo uwitwa Nkubito wari wanditse ko Nduhungirehe abeshya, iyo avuga ko ko interpol yanze ziriya mandats, avuga ko nta nyandiko n’imwe formel yigeze isohorwa na interpol yamagana mandats z’aba espagnoles, ndetse Nkubito yongeyeho ati: Nduhungirehe ni umuhanga, aramutse afite inyandiko nk’iyo ntiyaza mu kiganiro nk’iki atayitwaje.

Ku kibazo cy’urukiko rwatesheje mandats agaciro, Nkubito yari yanditse ko nta rukiko rwavanyeho mandats, ko urukiko rwahagaritse gukurikirana abanyamahanga bishe abanyamahanga keretse baramutse bari muri Espagne. Akongeraho ko urukiko ruzakurikirana uwo ari we wese uzaba yarishe umu Espagnole aho yaba ari hose, ati izi mandats rero zifite agaciro, ndetse zishobora no gufatisha umuntu igihe cyose abishwe, victims ari aba espagnoles. Ayanone yasomye umwanzuro w’urukiko mu gifaransa uko nkubito yari yawutanze avuga ko “Désormais, la justice espagnole ne sera compétente que dans le cas où il existe des victimes espagnoles ou que les responsables suspectés se trouvent en Espagne. ”

Ku ifatwa rya Karenzi Karake, Nkubito yavugaga ko Karenzi yaje mu Bwongeleza kabiri mu kazi, ariko ko ejo bundi yafashwe yaje kwivuza.

Nduhungirehe aho gusubiza, yahise atera hejuru ngo bamwe mu banditse ndanabanzi, Nkubito Jean Claude ndamuzi, ngo we se ni iyihe nyandiko afite yemeza ko interpol yemeye izo mandats.? Ahita asakuriza hejuru kubera ikimwaro sans doute,(dore ko atava ku izima) agerageza gupfukirana ibinyoma yari amaze gukwiza mu banyarwanda ngo mandats zarahagaritswe kandi arabizi neza arabeshya. N’ikimenyimenyi, Karenzi Karake se ubu ntari mu kagozi kubera zo? Nduhungirehe yanavuze ngo mandats z’abafaransa na zo zavuyeho ra? ! Uriya muhungu agomba kuba afite mission yo kubeshya HE Paul Kagame si gusa! Ariko se akaba yarabitumwe na nde koko?Ese yaba agamije iki? Yaba ari gahunda yihaye se yo kwimika ubujiji?
Uwo Nkubito avuga se yaba ari JC Nkubito w’umunyamakuru?

Vestine Umugwaneza

Kuki abavoka batinya kuburanira Green Party niba Urwanda rutarimo iterabwoba?

$
0
0

Nyuma yo kumva ko Green Party yageze imbere y’urukiko ikabura uyiburanira ku munota wa nyuma kandi ikaba yaranyuze ku bavoka barenze bane, bose bakagira ubwoba, bakanga kunganira abarega, negereye impuguke mu mategeko Maître Innocent Twagiramungu mubaza niba amahame y’umwuga w’abavoka yaba yemera kwanga kuburanira ubisabye. Mbere na mbere ariko twibukiranye iby’iki kirego n’ingorane ba nyrikurega bari guhura na zo.

Abavoka bari mu bantu b’ibanze bo kwitabaza imbere y’ubutabera haba kuwaba aregwa cyangwa arega. Umwavoka arengerwa n’mategeko by’akarusho kuko muri rusange ntashobora kuzira icyo avuze mu rukiko mu gihe kigamije kurenganura uwo aburanira. Nta rwitwazo rusobonurwa rwatuma umwavoka yanga kuburanira ubimusabye.

Mu Rwanda ho, kwanga kuburanira ubisabye birakorwa. Byaba biterwa ni iki niba atari ubwoba bw’inkurikizi mbi byagirira umwavoka ? Niba atari iterabwoba ni iki ? Kubera ko nta gaciro ikirego gifite ? Mu gihe urukiko rwakiriye ikirego, rugasanga cyujuje ibisabwa n’amategeko ngo cyakirwe kinaburanishwe, hari impamvu yindi ifite ishingiro yatuma umwavoka yanga kuburana ?

Mu ntangiriro za Kamena uyu mwaka, ishyaka riharanira demokarasi no kurengera ibidukikije, (Green Party), riyobowe na Dr Frank Habineza ryagejeje ikirego imbere y’urukiko rw’ikirenga, aho rwasabye ko rutakwemerera Intekonshingamategeko guhindura ingingo y’101 y’Itegekonshinga aho ivuga ko manda za perezida wa Repubulika zidashobora kurenga ebyiri.

Kuri uyu wa gatatu tariki ya 08 Nyakanaga 2015 ni bwo urukiko rw’ikirenga rwari rwatumiye abareze ngo baze imbere y’abacamanza basobanure binononsoye ikirego cyabo. Dr Frank Habineza, perezida wa Green Party n’abo bayoboranye bagaragarije urukiko ko bakomeje kubura umwavoka wemera kuza kubaburanira ndetse basaba ko bakongerwa igihe kugira ngo bamushakishe kuko mu rukiko rw’ikirenga ntawushobora kwiburanira kabone n’aho yaba ari impuguke cyangwa inzobere mu mategeko.

Inshuro enye zose, Green Party yashatse abavoka bakisubiraho nyuma

Ku nshuro ya mbere, umwavoka wagombaga kuburanira Green Party, yabwiye Dr Frank Habineza ko yashyizweho iterabwoba n’abantu banyuranye, ngo banarimo na bamwe mu bo bahuriye mu rugaga rw’abavoka i Kigali.

Ku nshuro ya kabiri, umwavoka wari wemeye, yaje kwisubiraho, maze abwira Dr Frank Habineza ko yavuze amasengesho ni uko ngo Imana imwereka ko adakwiye kuburana urubanza rufite aho ruhuriye na perezida Kagame!

Ku nshuro ya gatatu, umwavoka wundi Green Party yari yizeye na we yaje kubatenguha ndetse arababwira ngo n’aho bamwishyura miliyoni ntiyaburana ruriya rubanza.

Ntabwo Green Party yacitse intege, yakomeje gushakisha ibona uwa kane, cyakora ku munota wa nyuma nawe yabatengushye kuko ntiyakandagiye mu rukiko kandi uyu munsi aribwo hari hategenyijwe urubanza. Imbere y’abacamanza, uhagarariye Green Party yavuze ko uwari kubaburanira yagize ubwoba bwo kuza kuburana.

Ishyaka riharanira demokarasi no kurengera ibidukikije ryasabye kongererwa igihe kugira ngo rishakishe undi mwavoka. Itariki bahawe yo kuburana ni 29/07/2015.

Ese hari impamvu amategeko yemera zatuma umwavoka yanga kuburanira ubimusabye?

Iki ni ikibazo nabajije Maitre Innocent Twagiramungu. Yansubije ko hari impamvu ebyiri
1. Kuba umwavoka yaba asanga atemera ibikubiye mu kirego. Yagize ati : « Iyo utemera sa cause kuko amategeko adusaba gufata les causes que nous croyons en âme et conscience juste ».
2. Umwavoka ashobora no kwanga bitewe n’ingaruka zikomeye abona byamukururira. Yagize ati : « Ushobora no kwanga bitewe na risque auquel l’affaire t’expose ».
Nabajije kandi Maître Innocent Twagiramungu, akurikije uko akurikirana n’ibibera mu Rwanda, niba asanga bishoboka ko ikibuza abavoka kuburanira Green Party niba umuntu yagishakira muri ziriya mpamvu ebyiri. Yansubuje agira ati : « Aucune des deux raisons navuze n’est valable ». Mu kinyarwanda ncishirije ni nk’aho yavuze ko ikibuza abo bavoka kuburana nta ho gihuriye n’izi mpamvu yasobanuye.

Bikomeje kuriya, umwavoka bashatse wese akagira ubwoba bwo kubunganira imbere y’urukiko, ni ukuvuga Green Party ishobora gutsindwa itanaburanye. Mu gihugu kivuga ko kigendera ku mategeko n’ubwisanzure birakwiye ko inzego bireba zibaza niba ubutabera butabangamiwe iyo habaye ibintu nk’ibi. Urugaga rw’abavoka mu Rwanda na rwo rukwiye kwibaza rukisubiza. Ese rwarebera gusa aho umunyarwanda yiruka imisozi akayirangiza akabura utinyuka kumuburanira kandi hari abavuga ko biyemeje ndetse barahiriye kunganira ababurana.

Ikirego cyarakiriwe, kirasuzumwa, inzego z’urukiko zemeza ko gishobora kuburanishwa. Iyo kiba kitujuje ibisabwa n’urukiko, ntirwari kucyakira. Kubura umwavoka bishobora gutanga isura mbi y’uko mu Rwanda hariho iterabwoba, ko mbese ari nko kwihararukwa kuburana imanza zifite aho zihuriye n’abakomeye muri Leta. Nyamara Itegekonshinga rivuga ko abantu bareshya imbere y’amategeko.

mulindahabi

Jean-Claude Mulindahabi 

EJCM INFO

Oslo: abaciye ifoto ya Ingabire bakanatwara iya Major Munyaruguru bashobora gukurikiranwa mu butabera!

$
0
0

Amakuru agera kuri The Rwandan ava i Oslo mu murwa mukuru wa Norvège aravuga ko ubu hashobora kuba igikorwa cy’ubutabera mu gukurikira abakoze igikorwa cy’urugomo cyo guca ifoto ya Madame Victoire Ingabire no gutwara iya Major Emmanuel Munyaruguru.

Icyakojeje agati mu ntozi n’uko bamwe mu baturage ba Norvège barimo abasangiye inshyaka ndetse n’inshuti za Major Ir Emmanuel Munyaruguru batangiye kohereza ubutumwa bwinshi kuri Polisi ya Norvège bibaza impamvu Polisi ntacyo yakoze ndetse bamwe bibaza niba gutwara ifoto ya Major Munyaruguru ntaho byaba bihuriye n’ishimutwa rye.

Abashyitsi bari umwe na Kagame bamweretse abbamwamagana ntawamenya ibyo yabasubije

Abashyitsi bari kumwe na Kagame bamweretse abamwamagana ntawamenya ibyo yabasubije

Nabibutsa ko ku itariki ya 6 Nyakanga 2015 mu mujyi wa Oslo muri Norvège imbere ya Hotel Radisson Plaza Blu abanyarwanda batuye muri Norvège bakoze imyigaragambyo yo kwamagana Perezida Kagame wari waje mu nama yiga ku bijyanye n’Uburezi. Muri iyo myigaragambyo nibwo umwe mu bari baherekeje Perezida Kagame yatwaye ifoto ya Major Munyaruguru akanaca iya Madame Victoire Ingabire.

Kagame yari yifitiye ibindi yitekerereza bitari inama yarimo

Kagame yari yifitiye ibindi yitekerereza bitari inama yarimo

Iki gikorwa cyagize ingaruka zikomeye ku bijyanye n’umutekano kuko ku munsi ukurikiyeho tariki ya  7 Nyakanga 2015 mu myigaragambyo yakozwe na none polisi yari yakajije umutekano ku buryo bukomeye ndetse bamwe mu bigaragambyaga baraherekejwe kugera mu ngo zabo na polisi yambaye gisivire.

N’ubwo Perezida Kagame yaje muri Norvège yabigize ibanga rikomeye bisa nk’aho yari yaje kurangiza umuhango gusa kuko muri iyo nama yitwa ko yamuzanye mu by’ukuri ntabwo yayikurikiye kuko iyo yabaga adasinziriye yabaga yitekerereza ibindi, ibitekerezo bye biri ahandi hatari mu cyumba cy’inama.

Igitangaje muri iyi myigaragambyo yabereye Oslo n’uko n’ubwo urugendo rwa Perezida Kagame rwari rwagizwe ibanga rikomeye amakuru ajyanye n’uru rugendo The Rwandan yabonye amakuru yizewe ko yahawe abarwanya ubutegetsi bwa Perezida Kagame n’umwe mu bakozi ba Ambassade y’u Rwanda muri kimwe mu bihugu by’i Burayi tutavuga izina kubera umutekano we.

Mu gihe Perezida Kagame yari i Oslo yabonanye na bamwe mu banyarwanda bamushyigikiye bari batoranijwe igitangaje n’uko n’ubwo bose bafite ubwenegihugu bwa Norvège ubu abenshi binjiye muri iki gihugu nk’impunzi kandi bavuga ko bahunze ubutegetsi bwa Perezida Kagame batinya kwicwa!

From left (The ladies): Winnifrida, sharazi, na Veronika From left (standing): Mme Ambassador Venetia Sebudandi , Fidele Sugira, Niyoyita Anastase, Eugene Rutaganda, Peter Mugisha, Emile Rutaganira, Laurent and finally Sean Nshuti

Winnifrida Ngamije (wahunze avuga ko umugabo we w’umuEx-FAR yishwe na FPR) , Murebwayire sharazi, na Veronika (umugabo we yari akomeye ku butegetsi bwa Perezida Habyalimana nawe ngo yahunze FPR) Ambassador Venetia Sebudandi , Fidele Sugira (yamaze abaturage mu karere k’Amayaga ya Butare, akora akazi ko kuzana abantu i Burayi abatamwishyuye ayo ashaka akabakangisha kubarega muri polisi), Niyoyita Anastase (nawe yavuze ko yahunze FPR), Eugene Rutaganda, Peter Mugisha (yahoze ari umusirikare wa FPR), Emile Rutaganira (yahoze ari umusirikare wa FPR  muri 7 Mobile ya Col Bagire yagize uruhare mu kwica abantu benshi), Laurent Sinamenye na Sean Nshuti

 

The Rwandan

Email: therwandan@ymail.com

Uko bamwe mu bakozi ba peresidansi y’u Rwanda aribo: Inès Mpambara, Yolande Makolo na Jean Paul Kimonyo bishe itangazamakuru mu Rwanda.

$
0
0

Abantu benshi bibaza impamvu mu Rwanda hataba ubwisanzure bwitanganzamakuru kandi buturiye akarere karangwamo ubwo bwisanzure nubwo nabwo bukicyiyubaka kandi nabwo bugenda bukendera bugana aho ubw’u Rwanda bugeze. Aha natanga urugero rwu Uburundi aho abantu baribasanzwe bazi neza ko bwateye imbere cyane kuruta u Rwanda. Ntiziguye mu magambo reka manyurire muri amwe mu makuru abantu benshi batazi cg batigeze bamenya. Ndi umuhamya.

Ntiriwe nsubira mu mateka y’itangazamakuru mu Rwanda munyemere mpere mu mwaka wa 2010-2011 kubera ko aribwo hafashwe icyemezo cyo gukuraho minisiteri y’itangazamakuru ndetse hanatangwa igitekerezo cyo gushyiraho urwego rw’abanyamakuru bigenzura arirwo rwaje kugira ibibazo byatumye umuyobozi warwo Fred Muvunyi ayabangira ingata.

Hagati 2010-2011 nibwo umuryango w’ibihugu bikoresha ururimi rw’icyongereza wahaye minisiteri y’itangazamakuru(MININFOR) impuguke ikomoka muri Kenya(ntashatse gutangaza izina rye hano) mw’itangazamakuru kugirango iyifashe gukora umushinga wa politike rivuguruye ry’itangazamakuru ryigenga cyane ko iryari risanzwe ntabwo ryari rigezweho kandi ntabwo ryahaga abanyamakuru ubwisanzure mugutara no gutangaza inkuru.

Mubyukuri cyari igitekerezo cyiza dore ko harihakenewe ivugurura rya politike yagengaga itangazamakuru mu Rwanda. Kugirango uwo mushinga ukorwe neza twatumiye abafatanyabikorwa benshi barimo abanyamakuru, sosiyete sivile, n’impuguke nyinshi mu kunoza uwo mushinga. Ndibuka ko abanyamakuru batanze ibitekerezo kandi bishyirwamo niba nibuka neza uwitwa Nelson Gatsimbazi w’ikinyamakuru Umusingi ari mu banyamakuru batanze ibitekerezo akenshi bitanyuraga abahagarariye leta kabone nubwo byari ibitekerezo byubaka kandi biganisha k’ukwishyira no kwizana kw’abanyamakuru. Ubwo uwo mushinga wari hafi kurangira twatumiwe muri pre-cabinet kugirango abaminisitiri barebwaga n’uwo mushinga bawusuzume bityo uzagezwe mu nama y’abaminisitiri. Muri abo bayobizi harimo Mushikiwabo(minaffet), Makuza(premature), Karugarama(minijust) n’abandi ntibuka neza.

Muri abo bayobozi kandi hajemo uwitwa Ines Mpambara, Yolande Makolo na Jean Paul Kimonyo bose bo muri perezidansi. Mubyukuri bari bazanywe no kuburizamo uwo mushinga kubera ko wari kuzafasha abanyamakuru.  Ines Mpambara yaje yakererewe ariko akihagera yahise yaka ijambo atangira kuvuga ko uwo mushinga wakozwe nabi bityo udakwiye guhabwa agaciro ndetse udakwiye kujanwa muri cabinet(inama y’abaminisitiri), hakurikiyeho uwitwa Jean Paul Kimonyo uyu we yigizaga nkana wumvise ibintu yawuvuzeho. Ndibuka neza ko yageze naho abaza abawuteguye twese turanuma ariko twaje gutabarwa na Karugarama, Makuza na Mushikiwabo aho bose basabaga iryo tsinda ryo muri perezidansi gutanga ibitekerezo bituma uwo mushinga urushaho kuba mwiza kuruta kuwunenga no kuwusenya kandi ko bakwiye gushimira abawuteguye kuko bakoze akazi keza kandi katoroshe. Kubera kwirinda guterana amagambo iryo tsinda rya Kagame ryarubashe ariko ritangira gutegura ubundi buryo ryakoresha kugirango uwo mushinga ntukazigere usohoka mw’igazeti ya leta uko wakabaye.

Muburyo bwinshi bakoresheje harimo nugukuraho minisiteri y’itangazamakuru(mininfor) mu rwego rwoguca umutwe iryo tegeko by’umwihariko n’itangazamakuru ry’igenga muri rusange bityo utazagira minisiteri irirebera inariteza imbere. Ntibyateye kabiri iyo minisiteri ikurwaho muburyo bw’ibanga bidasakuje yewe n’abanyarwanda ntanubwo bamenye ibyabaye kuburyo hari nabamwe bazi ko iyo minisiteri ikibaho. Barore. Ndibuka ko bamwe mubakozi ba mininfor babibwirirwaga mumihanda na mbere yuko mininfor ikurwaho ko akazi kabo kagiye kurangira ko bagomba gushaka akandi hakiri kare. Ibi byose byatangiye Mushikiwabo amaze kuyivamo bamugize minisitiri wa Minaffet, yarafite umugambi wo kubaka Mininnfor ikagira imbaraga ikanagirirwa icyizere n’abanyamakuru ikindi kandi ashingiye kubunyamwuga ahereye mugushiraho imbonerahamwe(structure) ya minisiteri n’abakozi bazaba bayikoramo babyigiye yewe n’imishinga myinshi irimo media club. Mushikiwabo amaze kuva muri mininfor iyi minisiteri yamaze igihe kinini itagira minisitiri ahubwo ireberwa na Musoni Protais icyo gihe wari Minicaf. Kuburyo butagaragara yariyobowe na perezidansi ariko mw’izina rya Kabagambe Ignatius, uyu yari DG ariko mubyukuri yayoborwaga na Yolande Makora wicaga agakiza ariko atagaragara. Abatazi Yolande Makolo n’umugore wari utinyitse kubera ko yakareraga Kagame bya hafi yewe n’abaminisitiri baramutinyaga. Icyo gihe kandi nibwo mapping report isohotse noneho Mininfor inshinjwa kudakangurira amanyamakuru kubeshyuza iyo raporo, iyi raporo yanatumye za minisiteri n’ibigo byose bihabwa amabwiriza na Jeannette Kagame ko zigomba kugira za websites zubatse neza kandi zitanga amakuru. Yanatanze itegeko Yolande Makolo gufunga za websites z’ibigo bya leta bidashyiraho amakuru asingiza u Rwanda. Icyo gihe habaye inkubiri ikomeye kuri websites aho buri minisitiri cg umuyobozi w’ikigo cya leta wese yaharaniraga gushyira mubikorwa ibyo intumwa ya Jeannette Kagame ariwe Makolo Yolande yabategetse.

Nubwo iyo politike y’itangazamakuru itagize icyo ihindura mumiterere y’itangazamakuru byibuze yatumye hashingwa rwa rwego(RMC) Fred Muvunyi yari ayoboye nubwo narwo rwaje kunanizwa kugeza iyi saha nandika ubu buhamya. Ukuri nuko leta ihagarariwe na rya tsinda rya Kagame navuze haruguru rutashizeho ruriya rwego rwa banyamakuru bigenzura(RMC) kugirango rukemure ikabazo cy’ubwisanzure bw’itangazamakuru ahubwo bwari uburyo bwo gukuraho leta ibirego iregwa n’imiryango itandukanye iharanira uburenganzira n’ubwisanzure bw’itangazamakuru ikabishyira kuri urwo rwego. Nyuma yo gukuraho MININFOR, leta yagiye irerwa kubangamira ubwisanzure bw’itangazamakuru igasobanura ko yavuguruye politike n’itegeko birebana n’itangazamakuru bakongeraho ko ibyo birego byabazwa urwo rwego kandi mubyukuri rutigenga ahubwo rukorera mukwaha kwa leta.

Abakurikiranira hafi ibijyanye n’iki kibazo cy’itangazamakuru mu Rwanda baherutse kumenya ko n’umunyamabanga wa RMC nawe yegujwe kubera ko atumva ibintu kimwe n’abamwe muba komiseri bakoreshwa na leta barimwo. Nguko uko perezidansi yaciye umutwe itangazamakuru ryo mu Rwanda kandi aribo bakariteje imbere. Hano umuntu yakomeza yibaza impamvu u Rwanda rutagira iyo minisiteri?igisubizo ntakindi nukugira ngo hato leta itazabazwa ubwisanzure buke mw’itangazamakuru nubwo ntaho izabyihisha cyane ko bizwi ko ariyo ibangamira itangazamakuru kandi inarikoma munkokora mw’iteramebera.

Mpariye rugari abandi bantu baba bazi iby’iki kibazo ko batubwira kugirango ukuri kumenyekane bityo abanyarwanda barusheho kumenya banyiribayazana.

Murakoze, harakabaho itangazamakuru ryigenga!!

Impuruza mu rwagasabo

Human rights activist/impirimbanyi y’uburenganzira bwa muntu


Rubengera: abagororwa 7 bahiriye mu modoka barapfa!

$
0
0

Amakuru agera kuri The Rwandan aravuga ko kuri uyu wa kane tariki ya 09 Nyakanga 2015, abagororwa bagera kurik 7 bahiriye mu modoka abandi 5 barakomereka mu gihe hari abandi bantu benshi nabo bakomeretse bataramenyekana umubare.

Uru rupfu rw’aba bagororwa bari bavuye muri Gereza ya Muhanga (Gitarama) bagiye kuburana i Karongi (Kibuye) rwatewe ahanini n’imodoka yo mu bwoko bwa Daihatsu barimo yagonganye n’indi itwara abagenzi  Capital Express .

Mu bagenzi 28 bari mu modoka yindi uretse gukomereka nta n’umwe witabye Imana, ariko imodoka yarimo abagororwa n’umushoferi n’abashinzwe kubarinda (abacungagereza) yo yubamye ihita ifatwa n’umuriro, abacungagereza n’umushoferi bo bahise bavamo ariko abagororwa bo kuko bari baboheye hamwe n’amapingu babuze uko bavamo bahira mu modoka barapfa.

N'ubwo bitabye Imana ari bagororwa ariko ntabwo bafashwe nk'ibiremwamuntu kuko imirambo yabo yapakiwe nk'ibishingwe bigiye kujugunywa!

N’ubwo bitabye Imana ari abagororwa ariko ntabwo bafashwe nk’ibiremwamuntu kuko imirambo yabo yapakiwe nk’ibishingwe bigiye kujugunywa!

Indi mpamvu yatumye abaturage badatabara vuba ni uko abacungagereza batakuye imbunda zabo mu modoka bituma  zishya amasasu atangira guturika bitera ubwoba abaje gutabara barindiriye ko imbunda n’amasasu birangiza gushya!

Umuyobozi wungirije w’ishyaka FDU Inkingi, Bwana Boniface Twagirimana akoresheje urubuga rwa facebook yagaragaje akababaro yatewe n’iyi mpanuka agira ati:

Mu mpanuka yabaye uyu munsi hagati ya mini busi n’imodoka yari itwaye abagororwa bari bagiye kuburana mu karere ka ka Karongi abagororwa barindwi bahise bitaba Imana bahiye barakongoka, abandi nabo bameze nabi, aba bagororwa bahiriye mu modoka kubera ko bari babohanye n’amapingu babiri babiri bafatanyijwe kuburyo urupfu rwabo rwatewe nuko babuze uko bava mu modoka kuko bari baboshye! Abaturage bahageze bashya bemeza ko babuze uko babatabara kuko bari babohanye ndetse nabari baboshye bakaba bahiye babona ariko batabona uko bava muri iyo modoka! Abaturage bahageze baremeza ko aba bagororwa bapfuye urw’agashyinyaguro! Iyi gahunda y’inkotanyi yo kubohanya abafungwa ndetse hamwe ugasanga abatwawe amapingu yashyizwe ku kaguru k’ibumoso n’akaboko k’iburyo agararagaza ubunyamashwa bukabije no kutubaha ubuzima n’uburenganzira bw’umuntu ku buryo uba usanga ukekwaho icyaha aho gufatwa nk’ukekwaho icyaha ahubwo afatwa nk’uwarangije gukatirwa ku buryo usanga afatwa nk’utakemerewe kubaho! Ibi byose nta munsi tutabyamagana ariko ntibikosorwa kandi ntibisiba kugarika ingogo!

Umuvuduko ukabije urakekwa mu byateye iyi mpanuka yahitanye aba bantu abandi benshi bagakomereka.

The Rwandan

Email: therwandan@ymail.com

 

ICYITONDERWA YOHANI BAPTISTE ATI:”NTANGAJWE NO KUBONA UBUSHINJACYAHA BUNDEGESHA INYANDIKO BWIHIMBIYE”!!!!!!!

$
0
0

Kuri uyu wa 9 Nyakanga 2015 niho haburanishijwe urubanza mubujurire bwatanzwe na bwana Jean Baptiste Icyitonderwa aho yaburanaga n’ubushinjacyaha mu Rukiko Rukuru rwa Kigali<HC>

Urubanza rutamaze n’iminota icumi ariko rwarimo uburakari bugaragara ku mpande zose, nk’uko byari byitezwe, icyo urukiko rwari rwatumye ubushinjacyaha ni inyandiko y’umwimerere n’imigereka yayo byajyanywe mu biro kwa Minisitiri w’Intebe, iyi barwa ikaba ariyo yari yarabaye agatereranzamba kuko yasaga nk’aho yari yarabuze

Uyu munsi rero niho Ubushinjacyaha bwayizanye, buyishyikiriza urukiko, Icyitonderwa n’umwunganizi we Me MUKAMUSONI bayihawe ngo barebe niba ariyo koko, Icyitonderwa yahise agwa mu kantu yerekana agahinda kenshi bitunguranye nyuma kavuyemo gusa n’aho arakaye

Akimara kubona ibyo yabwiye Urukiko ko ntabahanga akeneye bo gusuzuma izo nyandiko, agira ati niba urwego rwa Leta nk’uru twavuga ko rwizewe rushobora gufata inyandiko zigaragarira buri wese ko ari rwo rwishakiye abagerageza gusinya ni gute nakwizera ko abo bahanga bo mutazagenda mukabatekinika nyuma ibyemezo bikaza bivuga ngo ni jye wisabiye abahanga none bemeje ko inyandiko zisa?

Aha yahise asohora ibarwa yateweho kashe no mu biro kwa Minisitiri w’intebe aravuga ati ibi hatabayeho kwirengagiza murebe niba hari aho iyi kopi mfite ihuriye niriya ubushinjacyaha bundegesha kandi bwemeza ko bwakuye kwa Minisitiri w’intebe, avuga ati nyijyanayo najyanye izisa none iyo bazanye inyuranye niyo mfite kandi iyo mfite niyo ubushinjacyaha bwari bwandegesheje, asaba urukiko ko bwamubariza ubushinjacyaha niba iyo ibarwa igeze kwa Minisitiri w’intebe ihindura umwimerere, we rero icyo yerekanaga cyane ni uburyo ubushinjacyaha bwashatse abantu ngo basinye bashaka kwigana ariko avuga ko yabufatiye ku ibarwa yari asanganywe.

Icyitonderwa yarangije avuga ko urubanza aburana ari Politike, avuga ati abategeka gukora biriya nibabategeka kundekura muzandekura kuko n’ubundi umucamanza anategetswe kuburana yishakira ibimenyetso ati nacyane ko biriya byo byigaragaza bikanashimangira impungenge zange.

Urubanza rwashojwe rukazasomwa kuwa 30 Nyakanga 2015

Sylver Mwizerwa

Nyarutarama yagombye guhindurwa izina ikitirirwa Emmanuel Gapyisi

$
0
0

Nari nabasezeranyije kubagezaho amateka ya Nyarutarama. Nyaratarama yogezwa nk’agahebuzo kakozwe nyuma ya 1994, Nyarutarama agashya ka FPR, Nyarutarama bamwe bakeka ko ari iyabo gusa. Nyamara iyo Nyarutarama ni umushinga wa Emmanuel Gapyisi (wari secrétaire général muri MINITRAP), ni n’umuganda w’abakozi bose ba Leta ba Kigali ba mbere ya 1990, ku mwihariko ni Ishema rw’abakozi ba MINITRAP na ELECTROGAZ.

Igishanga cya Nyarutarama twaragitangatanze, tukirwaniramo n’inzoka z’ubwoko bwose harimo impiri za karahabutaka maze turagitunganya koko ku buryo bushimishije. Ni igikorwa kerekana ukuntu umuganda uhuza Abanyarwanda mu byishimo byo kwifasha mbere yo kwaka imfashanyo zo mu mahanga. Muri Kigali, muri Capitale yacu (sic!), nyuma y’umuhanda “Boulevard Umuganda” (niba ukitwa gutyo si namenya!), igikorwa cya Nyarutarama ni cyo gikorwa k’igenzi umuganda watugejejeho kugeza nanubu.

Ubundi mu bindi bihugu byibuka Intwari zose bitavanguye, icyo gikorwa gikwiriye kwitirirwa Emmanuel Gapyisi maze NYARUTARAMA noneho koko igahindura izina ikitwa GAPYISI. Ngiyo indi nzira yo guhuza Abanyarwanda b’ibihe byose, nguko gushima ibikorwa by’ingenzi no gushimira abakozi ba Leta batubangirije, bitanze ngo uru Rwanda tubona ubu rube rufite isura iteje ubwuzu. Kigali rero ntiyikoze umunsi umwe (comme Rome ne s’est pas fait en un jour), Kigali ntiyakozwe n’umuntu umwe, Kigali si iya Kayibanda, si niya Habyarimana, kuyitirira Kagame ni ugufobya amateka y’Urwanda ukima Abanyarwanda agaciro kabo. Kigali ni iyanyu, Kigali ni iyacu, Kigali ni iyacu Abanyarwanda twese! Tureke kuvangura, ntaho twaba tugana. Nta gihugu kitagira amateka yaba meza cyangwa mabi, icya ngombwa ni uko tuyafatanya nta gushyira ibyiza kuri bamwe n’ibibi ku bandi.

Ni iki rero cyo kunenga kuri Nyarutarama yagombye kwitirwa Gapyisi, usibye ko uko narinzi iriya mfura atari kwemera. Nyarutarama abavuye mu buhungiro, ariko nabo ba Banyarwanda, bayishotsemo ituzuye maze umushinga wa Gapyisi baba barawujambije ku buryo budasubirwaho. Muti gute? Iyo murebye neza ubu Nyarutarama yubatse nka “gereza VIP” ku kirwa kiri hagati y’imihanda ibiri gusa (cyakora aha hoze ikigo cy’abasirikare b’Ababiligi harimo akandi gahanda gato ariko ni ako gusa). Si ko byari biteganyijwe kuko ubundi MINITRAP (urbanisme na nouvelles voiries urbaines) yagombye kuba yarashyizemo ibibanza bikase neza n’imihanda mishya minini. Ibyo byari gukorwa muri 1991 na 1992, Inkotanyi zitera muri 1990 maze imishinga hafi ya yose irahagara. Cyakora hari ibikorwa remezo twari twaratangiye gushyiramo, nk’imiyoboro-fatizo y’amashyanyarazi, iy’amazi ndetse niya téléphone.

Uko rero Nyarutarama yibutse ubu inyuranyigeje n’amategeko agenga imyubakire y’imijyi kandi kubikorosa byatwara amafranga menshi cyane. Icyo nakongeraho, abashotse Nyarutarama bagiye bahafata ibibanza busahuzi tudakoze icyo bita “étude d’impact social et environnemental” harimo cyane cyane ukuntu twari kwimura abari bahatuye. Nti bitangaje rero iyo ujya kumva ukumva ubu Président Kagame ategetse (iyo ikibazo kimugezeho) ko abahihaye ibibanza ku ngufu bishyure ba Gakondo bitaba ibyo ayo mazu akaba ayabo.

Ingero ni nyinshi… ni uko abagirira akabanga! Ubundi kandi hari ikiyaga kinini na za plages byagomba gutunganwa ahegere terrain ya golf. Nti byakozwe cyangwa byarapfubye. N’ibindi byinshyi cyane… Bityo utazi umushinga wa Gapyisi yagirango Nyarutarama ni paradis kandi ahubwo ari fiasco. Tujye tuvuga ibyo tuzi, twogeze ibyo twikoreye ariko kandi tunamamaza ukuri.

Reka ndagize iyi nkuru (itaza gushimisha benshi), nshimira équipe yaba ingénieurs “soviets” bo muri MINITRAP twari tufatanyije mu gushyira mu bikorwa umushinga wa Nyarutarama barimo Martin Ndikumana (chef de division “urbanisme”), Évariste Karekezi (chef de division “nouvelles voiries”), Charles Uramutse (directeur de l’hydraulique urbaine), naho jye nkaba nari chef de division “production et transport d’électricité”. Sinareka kandi kuvuga abari badukuriye mu rwego rwo hejuru mu guhuza ibikorwa bya politiques na stratégies sectorielles, ari bo : Félicien Libanje (directeur général de l’urbanisme et des bâtiments civils), Alphonse Ntirivamunda (directeur général des ponts et chaussés), Télesphore Bizimungu (directeur général de l’eau) na Marcel Nsabimana (directeur général de l’énergie)

victor Manege

Victor Manege Gakoko

KWAMAGANA ISHIMUTWA RYA BWANA NTIRUGIRIBAMBE CHRYSOSTOME

$
0
0

Ihuriro Nyarwanda ryamaganye ishimutwa rikomeje gukorerwa Abanyarwanda baba mumahanga. Mu cyumweru gishize, umunyarwanda Ntirugiribambe wabaga muri Kenya yashimuswe n’ abantu bataramenyekana, ariko impunzi ndetse n’ ababonye uko bwana Ntirugiribambe yashimuswe, bemeza ko byakozwe na Leta y’u Rwanda.

Si ubwa mbere Leta y’ u Rwanda ishyizwe mumajwi ko ishimuta impunzi, kuko mumwaka ushize umunyarwanda Emile wari uzwi ku izina rya Gafirita, yashimuswe akuwe muri Kenya aho yarimo yitegura kujya gutanga ubuhamya ku ihanurwa ry’ Indege y’ uwari President w’ u Rwanda Juvenal Habyarimana. Mumwaka wa 2013, abanyarwanda benshi barimo Lt Joel Mutabazi bashimuswe n’ inzego z’ umutekano bakuwe muri Uganda.

Ihuriro Nyarwanda rikomeje kwamagana ibi bikorwa by’ ubushimusi bukorerwa abanyarwanda. Ihuriro Nyarwanda kandi riboneyeho akanya ko gusaba abanyarwanda aho bari hose kwirindira umutekano, ndetse risabye n’ ibihugu birimo abanyarwanda kwamagana ivogerwa rikorerwa mubihugu byabo aho impunzi z’ abanyarwanda zikomeje kuburirwa irengero, ndetse tukanasaba ko mugihe abanyarwanda baba bafite ibyo baregwa ko bashyikirizwa inkiko ziri mubihugu barimo kuko mu Rwanda ntabutabera bwigenga buhari.

Ihuriro Nyarwanda kandi ryongeye kwibutsa Leta y’u Rwanda ndetse n’ Amahanga ko izakomeza guharanira ko Abanyarwanda bigobotora ingoma y’ igitugu kandi itazatezuka kuri iyo ntego kugeza abanyarwanda bamaze kubohoka nyakuri.

Jean Paul Turayishimye

Umuvugizi w’ Ihuriro Nyarwanda, RNC

04/07/2015

Hasi murahasanga raporo y’ Umwaka wa 2014, Leta zunze ubumwe z’Amerika ku Rwanda http://m.state.gov/md236394.htm

IFATWA RYA GENERALI KARENZI KARAKE RYAKOZWE N’UBWONGEREZA RIFITE ISHINGIRO

$
0
0

U Rwanda ni agahugu gato kuzuye ibibazo ndengakamere. Kimwe muri ibyo bibazo cyigaragaje kw’itariki ya 20 kamena 2015 ku kibuga cy’indege cya Heathrow. Generali Karenzi Karake, uyobora urwego kabuhariwe rw’umutekano w’igihugu n’inzego zishinwe ubutasi z’u Rwanda, yahagaritswe na polisi ya Londres hejuru ya manda yo kumuhagarika y’i Burayi, ifitanye isano n’ibirego bya Espagne byo muri 2008 ku mpfu z’aba spagnols n’abandi benegihugu bo mu bihugu by’i Buraya.

Ikindi gitangaje ni ijambo rya perezida Paul Kagame aherutse kuvuvira mu nteko ishinga amategeko y’u Rwanda kuri 25 kamena 2015. Mu gihe yavugaga ku ifatwa rya jenerari Karenzi Karake, perezida Kagame ntiyashoboye kwihangana ngo ahishe umujinya w’umuranduranzuzi no kurangwa n’ikihebe imbere y’imbaga yijimye, yaranzwe kandi no kuvangavanga kwitotomba nk’urengana hamwe no gushyira mu majwi Abongereza n’abo ku migabane y’ibihugu byateye imbere, n’invugo ye yo kwigira umunyafurika kurusha abandi, invange y’ibitutsi n’itoteza yamenyereje abanyarwanda n’abandi bose bashaka kwerekana ko banze akarengane mu Rwanda.

Yarongeye kandi atunga urutoki documentaire ya BBC yo muri 2014, yitwa «Ibitaravuzwe ku mateka y’u Rwanda/Rwanda’s Untold Story», ndetse n’ubuhamya buherutse gutangirwa mu nteko ishinga amategeko y’Amerika ku byerekeye ihonyorwa ry’uburenganzira bwa muntu mu Rwanda. Ibyo yabyerekanye nk’ikimenyetso ko ibihugu byateye imbere bikorana «n’ingegera n’abicanyi» mu mugambi wo gufata intwari (yivuga ku giti cye) nk’abicanyi.

Hari aho yageze mu ijambo rye ry’iminota mirongo itanu, perezida Kagame abaza ibibazo bibiri kandi afitiye ibisubizo, ariko atashoboraga gutanga kubera impamvu zigaragarira buri wese. Yarabajije ngo: «Kuva ryari twahindutse abicanyi?» arongera ati : «Habanje Ubufaransa, hakurikiraho Espagne none ni Ubwongereza. Ni nde uzakurikiraho?»

Perezida Paul Kagame ni umuntu wikoreye amabanga y’ubwicanyi ndenga kamere. Ni we nkingi mwikorezi, kandi akamenya byinshi ku ihohoterwa ry’uburenganzira bw’ikiremwa muntu byakozwe na bamwe mu ngabo yayoboye kuva muri 1990, harimo ibyagaragajwe n’icyegeranyo cyakozwe na Gersony Robert, ihanurwa ry’indege ya perezida Habyarimana, ubwicanyi bw’abepisikopi b’abanyarwanda, itsembatsemba ry’impunzi mu nkambi i Kibeho, ubwicanyi bwagaragajwe n’icyegeranyo Mapping cya Loni muri Repuburika iharanira Demokarasi ya Kongo, ubwicanyi butabarika n’irigiswa ndetse n’uruhare rwe mu gutangiza jenoside/itsembatsemba ryo mu 1994.

Kuva yagera ku butegetsi yakomeje kudindiza no kuburizamo imigambi yose yagerageza kugaragaza amateka y’akaga kagwiriye u Rwanda uko ari, mu gihe byagaragaye ko imiryango yose y’Abanyarwanda, Abahutu, Abatutsi n’Abatwa yazengerejwe n’icagagurana hagati y’abenegihugu byagiye biyoborwa n’udutsiko turi ku butegetsi. Nyuma ya 1994, inzego z’igihugu n’inzego mpuzamahanga zishinzwe ubutabera zigendera ku gitugu cya FPR zakoze iperereza kandi zihana ubwicanyi bwakorewe abatutsi, ariko zirengagiza nkana ubwicanyi bwakorewe Abahutu. Kwikoma cyane, bisa n’uburwayi, filime yakozwe na BBC yitwa «Ibitaravuzwe ku mateka y’u Rwanda/Rwanda’s Untold Story», ifungwa burundu ry’umuyoboro wa BBC w’ikinyarwanda, kwibasira Abongereza bazira ihagarikwa rya jenerari Karenzi Karake, n’ibitutsi bimaze kumenyerwa ku banyarwanda basaba ko habaho amahindura ashingiye ku kuri nyakuri, ni ibimenyetso ko ubutegetsi bwa perezida Kagame buri mu marembera. Kagame arimo ararasa imyambi ya nyuma yarasigaranye mu mutana we.

Bimwe mu bitera ipfunwe Kagame ni uko Ubwongereza na Leta z’unze ubumwe z’Amerika, bitewe no kwicuza ndetse n’inyugu zijyanye na politique yabo, bakomeje kumukingira ikibaba ku byo yakagombye kuryozwa mu gihe cyashize, none ubu bakaba barafashe ibyemezo byo kuvugira ahagaragara no gukora ibijyanye n’inyungu za buri munyarwanda. Ku itariki ya 25 kamena, Urwego rwa Leta zunze ubumwe z’Amerika rushinzwe ububanyi n’amahanga rwatangaje icyegeranyo cyarwo cy’umwaka wa 2014 ku burenganzira bwa muntu mu Rwanda cyerekana ku buryo butaziguye ukuntu imitegekere n’uburenganzira bwa muntu mu Rwanda biteye inkeke cyane.

Urwo rwego rwagize ruti: «Ibibazo by’ingutu ku burenganzira bwa muntu mu gihugu byiganjemo irigiswa, itoteza rya guverinoma, ifungwa ry’abatavuga rumwe na Leta n’abaharanira uburenganzira bw’ikiremwa muntu, kimwe n’abantu bose fafatwa nk’ababangamiye Leta mu kwikubira ubutegetsi no gucunga abaturage; gusuzugura ihame ry’amategeko bya bamwe mu bashinzwe umutekano n’inzego z’ubutabera; ndetse n’ikumira ry’ubwisanzure bw’abaturage. Kubera impamvu z’ihezwa rikoreshwa mu kwandikisha no mu mikorere y’amashyaka atavuga rumwe na Leta wongeyeho uburyo bukoreshwa mw’ibaruramajwi bukorwa mu bwiru, abanyagihugu nta bwinyagamburiro bagira bwo kuba bahindura guverinoma binyuze mu matora adafifitse kandi akozwe ku buryo bubereye buri wese…. Ibindi bibazo by’ingutu k’uburenganzira bw’ikiremwa muntu harimo: kwica abantu batakatiwe igihano cy’urupfu, iyica rubozo, ifatwa nabi rikarishye mu magereza no mu bigo bifungirwamo abantu, ifatwa ry’abantu ridakurikiza amategeko, igifungo cy’agateganyo kirengeje urugero, no kurengera nkana uburenganzira bw’ubuzima bwite bw’abanyagihugu bikorwa na guverinoma. Guverinoma ikumira ubwisanzure mu gutanga ibitekerezo, kwandika, gukora amanama no kwishyira hamwe.»

Ubwo yagiraga icyo avuga ku mugambi, ubu ugeze kure, wo gushaka guhindura itegekonshinga ry’u Rwanda bya FPR iri ku butegetsi ishaka gukora ku buryo perezida Kagame yazategeka ubuziraherezo nyuma ya 2017, Urwego rwa Leta zunze ubumwe z’Amerika rushinzwe ububanyi n’amahanga rwagize ruti:

«Leta zunze ubumwe zisanga demokarasi irushaho gutera imbere iyo binyuze mu nzego zifite ingufu, aho kugirango abantu babe aribo bagira ingufu. Kubera iyo mpamvu, umunyamabanga wa Leta Kerry yaravuze ngo: ntidushyigikiye ihindagurwa ry’itegeko nshinga mu nyungu zihariye cyangwa iza politiki by’abantu ku giti cyabo cyangwa iz’amashyaka. Guhindura itegekoshinga no kuvanaho umubare ntarengwa wa za manda mu gukingira ikibaba abacyuye igihe, binyuranije n’amahame ya demokarasi, kandi bikagabanya ikizere ku nzego zigendera kuri demokarasi. Leta zunze ubumwe ziyemeje gushyigikira ihererekanya ry’ubutegetsi rishingiye kuri demokarasi muri 2017 binyuze mu nzira y’amahoro biganisha ku gushyiraho umutegetsi mushya uzaba yatowe n’abanyarwanda.»

Mu kunengana ikinyabupfura gike Ubwongereza, Leta zunze ubumwe z’Amerika, n’ibihugu byateye imbere yibutsa ibyerekeye ubucakara, ubukoroni, impfu za miliyoni z’abantu, anavuga ko «abanyafurika bafashwe nk’intego bigiraho kurasa» Perezida Kagame yashakaga kuyobya uburari, no guhamagarira abanyarwanda n’abanyafurika gutera umugongo Ubwongereza na Leta zunze ubumwe z’Amerika byashyize ingufu mu gushaka ku mugaragaro ko buri wese yaryozwa ibyo yakoze. Yashakaga kandi kugerageza gutera ubwoba no gucecekesha ibyo bihugu byahoze ari inshuti ze ngo bireke kugira icyo bikora bityo nawe yikomereze amabi ye. Ikindi kandi akeneye gutsimbarara ku butegetsi kugirango yikingire ikibaba ku byo yakagombye kubazwa yihisha inyuma y’ubudahangarwa ahabwa n’umwanya w’umukuru w’igihugu.

Naho ku bijyanye no kwerekana ko akunda byahebuje ubwiyunge bw’abanyafurika, ibikorwa bye biramunyomoza. Kuva yafata ubutegetsi muri 1994, perezida Kagame n’ingoma ye byabaye intandaro y’ubushotoranyi no kuvutsa umudendezo ibindi bihugu mu karere k’ibiyaga bigari. Muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo, ibigereranyo bimwe na bimwe byerekana ko ibitero bye byahitanye inzira karengane zishyika kuri miliyoni esheshatu. Yarwanije ingabo z’Ubuganda, iza Angola, iza Zimbabwe ndetse n’iza Namibiya. Tanzaniya na Afurika yepfo yabihinduye abanzi be kubera ko ibyo bihugu by’Afurika byamugiraga inama yo gukora politiki buri wese yibonamo akoresheje inzira y’amahoro inyuze mu biganiro, no kureka ibikorwa by’iterabwoba akorera mu bihugu by’amahanga. Muri iki gihe yatangiye imigambi yo kubuza amahoro igihugu cy’abaturanyi cy’Uburundi.

Ihuriro Nyarwanda RNC rishyira imbere impinduramatwara inyuze mu nzira y’amahoro na demokarasi kugira ngo rikumire ikintu cyose cyakongera gutera jenoside z’urudaca mu Rwanda. Ubwisanzure n’ubutabera nizo ntego zacu z’ibanze, nibyo nkingi ibindi byose bigomba gushingiraho. Bitabaye ibyo, ibisigaye byose nta mumaro. Hariho ubwisanzure n’ubutabera, abanyarwanda bashobora kubaho neza, bakishyira bakizana mu bwubahane nta mususu kandi mu mahoro.

Kugira ngo dushobore gushyiraho no gushimangira ku buryo burambye ubutegetsi bugendera ku mategeko, demokarasi, ukwishyira ukizana n’amahoro, dukeneye ku buryo bwihutirwa, mu gihe cy’inyuma ya Kagame muri 2017 na nyuma yahoo, ibi bikurikira:

1) Ivugururwa ry’inzego zishinzwe umutekano kuburyo buri wese azibonamo, bityo zishobore kucunga neza umutekano wa buri muturage;
2) Gufungura nta mananiza urubuga rw’ibikorwa by’amashyaka ya politiki, amashyirahamwe y’abasiviri, ibinyamakuru n’ibyerekeye kungurana ibitekerezo mu bwisanzure;
3) Gutegura no gushyiraho gahunda yo gusasa inzobe (kubwizanya ukuri) igamije ubumwe n’ubwiyunge nta guheza, bizaganisha k’ubutabera bwomora ibikomerere by’abanyarwanda bose, bityo tuzashobore kuvura burundu ihahamuka ryakomeje kwibasira abanyarwanda uko imyaka yagiye isimburana.

Dushimiye urwego rw’umutekano (police) rwa Londres igikorwa cy’ubutwari rwagaragaje

Dr. Théogène Rudasingwa *
Umuhuzabikorwa
Ihuriro Nyarwanda RNC
Washington DC.
USA
E-mail: ngombwa@gmail.com
Itariki ya 3 Nyakanga 2015

*Dr. Théogène Rudasingwa yabaye umunyamabanga mukuru wa FPR (1993-1996), aba ambasaderi w’u Rwanda muri Leta zunze ubumwe z’Amerika (1996-1999), ndetse aba n’ukuriye ibiro bwite bya perezida Paul Kagame (2000-2004). Yatanze ubuhamya imbere y’abacamanza b’Ubufaransa Marc Trévidic na Natalie Poux mu iperereza ku ihanurwa ry’indege ya perezida Habyarimana muwi 1994, ndetse n’imbere y’umucamanza w’umuspanyoro Fernando Andreu Merelles ku bijyanye n’birego jenerari Karenzi Karake n’abandi baregwamo. Yananditse igitabo cyitwa Healing A Nation and Urgent Call (Kuvura Igihugu n’Intabaza Yihutirwa).

Dr. Rudasingwa yabwiye Radiyo Itahuka ko ifatwa rya Karenzi Karake ryatumye Perezida Kagame yiheba!

Za miliyoni 3 ni ukubeshya! Hari abanditse amabarwa arenga 3 basaba ko ingingo 101 yahinduka


ISHYAKA PS IMBERAKURI RIRASABA KO HABAHO IPEREREZA KU IYICWARUBOZO RIKOMEJE GUKORERWA IMFUNGWA MU RWANDA

$
0
0

ITANGAZO RIGENEWE ABANYAMAKURU N° 014 /PSIMB/015

Rishingiye ku ngorane n’akaga gokomeye bikomeje kwibasira imfungwa zo mu Rwanda;

Rigarutse kandi ku iyicwarubozo n’agatunambwene zishirwaho n’inzego zishinzwe kuzicunga;

Rimaze kubona ko Leta ya kigali aho guhaguruka ngo yerekane ko idashyigikiye iryo hohoterwa ahubwo ikaba yaratereye agati mu ryinyo ;

Ryibukije ko abantu kwicara bagaceceka mugihe amage yugarije abandi ababikora bakorana umurava nk’ababiherewe umugisha ;

Ishyaka PS IMBERAKURI riratangariza amahanga,Abanyarwanda n’Imberakuri by’umwihariko ibi bikurikira:

Ingingo ya mbere:

Ishyaka PS Imberakuri rikomeje kwamaganira kure ibikorwa by’iyicarubozo rishingiye kumubiri bikomeje gukorerwa imfungwa zo mu Rwanda,aha niho Ishyaka PS Imberakuri ryibutsa urupfu rw’agashinyaguro ku mfungwa zatikiriye mu modoka kuwa 9 Nyakanga 2015 ubwo imodoka yari izitwaye yakoraga impanuka hafi yazose zigakongokeramo bitewe ahanini no kunanirwa kwitabara kuko zari zibohanye iminyururu.Ishyaka PS IMBERAKURI rirashimangira ko kuba abandi bari kumwe nizo mfungwa cyabe nk’umucungagereza n’umushoferi bataragize icyo baba ari uko babashije kwirwanaho bagahunga iyo nkongi cyane ko bo babishobojwe n’uko batari baziritse.

Ingingo ya 2:

Ibi bikorwa by’impfu za hato nahato kandi byagiye bigaragara ubwo imfungwa zagiye zihira no mu magereza zifungiyemo,ikindi kitakwirengagizwa na gato ni ibikorwa bishingiye kw’iyicarubozo nsenyamitima,aho abanyururu akenshi barara bahagaze kubera bamwe ntaburyamo nababufite bakaba batererwa intambwe z’intoki zingana na cm 40 ,ibi byose bigakurikirwa n’imperi,inda n’imbaragasa bibabuza amahumekero

Ingingo ya 3:

Ishyaka PS IMBERAKURI ribabajwe kandi na gahunda yo gushora imfungwa mumirimo y’ingufu kugahato kandi bizwi neza ko iziyikoreshwa kunabi ziba zitarakatiwe igihano nsimburagifungo,aha niho ritewe impungenge n’agatunambwene gashyirwa kubanyururu bo muri Gereza ya MIYOVE ngo bahuke ibishanga uwanze agakubitwa iz’akabwana ndetse akanajyanwa no muri kasho aho ababarizwa birenze.Aha MIYOVE twavuga nka RUKARA wahondaguwe ngo yanze kujya gukora ako gatunambwene,aha twakwibutsa ko iyi Gereza ngo yagabiwe intore y’akadasohoka ya FPR yiyemeje kuzengereza imfungwa ifatanyije n’ubuyobozi bwa gereza,uyu GASANA Constante waturutse muri Gereza ya PCK yimuriwe miyove akaba azwiho gushyira mubikorwa vuba ibyo ubuyobozi bwa gereza bumutegetse.

Ingingo ya 4 :

Igikorwa cyo guheza imfungwa mu bwigunge bazambura amaradiyo zari zarahawe n’imiryango yazo,iki nacyo kikaba ari ukugirango zihebe kandi zo kubasha gukurikira aho isi igeze na cyane ko zivugira ko radiyo zazifashaga gukora uburoko.Ntitwakwirengagiza ifunguro rynicantikize zigenerwa aho zihabwa agakombe k’utugori n’ak’udushyimbo mumasaha 24 rimwe narimwe ugasanga twaranaboze bajya mugukuramo ibyaboze agasigarana ikiyiko,kutazivuza uko bikwiye no kudacyura izarangije ibihano byazo,kuzishyiriraho ibiciro mu ihahiro ryazo biri hejuru y’ibyo hanze mugihe imiryango yazo yakumiriwe kubyikurira mungo zayo ahubwo ikaza guhenderwa muri ayo masoko yishyiriweho na za gereza.

Ingingo ya 5 :

Ishyaka PS IMBERAKURI rirasaba abo bireba guhaguruka bagakora iperereza ryimbitse rihereye ku rupfu rwa bariya banyururu bo kuwa 9 Nyakanga 2015 ndetse n’ibindi bikorwa by’iyicarubozo bibakorerwa nk’uko twabigaragaje mungingo zinyuranye zibanziriza iyi,rinasaba kandi abanyarwanda kureba kure bagafatanya bashize amanga kwamagana ibikorwa bibi bibagirirwa cyane batabariza abari aho umwana arira nyina ntiyumve.Dukwiye kwibuka kandi ko ububabare butagira umupaka kandi ko icyo utifuza ko kitakubaho udakwiye kukifuriza abandi.
Twese hamwe dusabe inema yo kugira umutima utabara !

Bikorewe i Kigali kuwa 11 Nyakanga 2015
Umunyamabanga Mukuru akaba n’Umuvugizi wa PS Imberakuri
MWIZERWA Sylver (sé)

Ishyaka ISHEMA ryandikiye inteko nshingamategeko risaba ko itegeko nshinga ritahindurwa!

$
0
0

Paris taliki ya 1 Nyakanga 2015.

 

Nyakubahwa Perezida w’inteko ishinga amategeko, umutwe w’Abadepite

P.O Box 352

Fax :( +250)0252594619

Nyakubahwa Perezida w’inteko ishinga amategeko umutwe w’Abasenateri;

Ba nyakubahwa Ntumwa za rubanda,

P.O. Box 6729

Fax :( +250)0252594538

Kigali -Rwanda

 

  1. Twebwe Abanyarwanda bibumbiye mu ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda tumaze imyaka irenga ibiri dukurikiranira hafi ibibera muri politiki y’u Rwanda. Twabonye akarengane abaturage bagirirwa mu buzima bwabo bwa buri munsi cyane cyane gashingiye ku byemezo bibafatirwa batabanje kubazwa icyo babitekerezaho. Twabonye n’aho abaturage bashyirwaho iterabwoba kugira ngo bemere ibyifuzo by’intumwa za Leta iyobowe na FPR-Inkotanyi, bityo binyujijwe mu gisa n’ikinamico, hakagaragazwa ko ibyemezo byafashwe bishingiye ku gushaka kwa rubanda. Twagaye bidasubirwaho uburyo Intumwa za rubanda zitabashije guhagarara zemye ngo zivuganire abaturage.
  2. By’umwihariko muri iyi minsi hagaragaye inkubiri idasanzwe yo guhatira abaturage gusinya ku mabaruwa yateguwe n’abambari ba FPR asaba ko Itegekonshinga ryo mu 2003 ryahindurwa cyane cyane ingingo yaryo ya 101 ivuga ku byerekeye umubare wa manda umukuru w’igihugu atagomba kurenza.
  3. Twebwe nk’Abanyarwanda bagaragaje ko bafite igitekerezo cyo gukora umurimo mwiza wa politiki ishingiye ku kubungabunga inyungu rusange z’abenegihugu  n’iz’u Rwanda, tugaharanira ko u Rwanda rwagira demokarasi isesuye igendera ku bitekerezo binyuranye bityo buri wese akihitiramo umuyobozi ufite umurongo w’ibitekerezo we yibonamo,
  4. Dushingiye kandi ku ndangagaciro twagize intego arizo UKURI, UBUTWARI no GUSARANGANYA ibyiza by’igihugu,
  5. Tubandikiye iyi baruwa mwe mugize Inteko nshingamategeko imitwe yombi ngo tubagezeho, tubibutse kandi tunabateguze ibi bikurikira:

A.    Impamvu zatumye ingingo y’101 y’itegekonshinga ijyaho ntizisaza

 Nyakubahwa Perezida w’inteko ishinga amategeko, umutwe w’abadepite

Nyakubahwa Perezida w’inteko ishinga amategeko umutwe w’Abasenateri;

Ba nyakubahwa Ntumwa za rubanda,

  1. Dukeneye kubaka igihugu cyiyubashye gifite inzego z’ubuyobozi zikomeye kandi giha buri mwenegihugu amahirwe angana n’ay’undi bityo ntihakongere kubaho igice cy’indobanure z’abavukiye gutegeka bonyine n’igice cy’abaremewe kubabera abagaragu no kuyoboka buhumyi. Ibi kugira ngo bigerweho,hateguwe Itegekonshinga ryatowe na rubanda mu mwaka wa 2003. Ingingo yaryo ya 101 igira iti:“Perezida wa Repubulika atorerwa manda y’imyaka irindwi. Ashobora kongera gutorwa inshuro imwe. Nta na rimwe umuntu yemererwa gutorerwa manda zirenze ebyiri ku mwanya wa Perezida wa Repubulika”.
  2. Iyi ngingo yagiyeho mu rwego rwo kwitoza no gutoza buri munyarwanda ko gusimburana ku butegetsi mu mahoro ari inkingi ya mwamba mu kubaka igihugu kiyoborwa, kigendera kandi kikubaha amategeko. Ikigamijwe ni ukwirinda ibyo u Rwanda rwakomeje kwigaraguramo nk’uko amateka yacu abitwereka aho buri mutegetsi w’u Rwanda yagiye avaho ari uko yishwe, ndetse bigakurikirwa n’imvururu zasigaga n’abenegihugu benshi bishwe abandi babaye impunzi.
  3. Iyi ngingo kandi yagiyeho hagamijwe kubaka ubuyobozi bwubahiriza inshingano kandi bukabazwa ibyo butatunganyije (accountability). Ni ukuvuga ko nyuma ya manda ebyiri aba ari igihe gikomeye cyo kureba icyo umuyobozi yagezeho , mbere y’uko ajya mu kiruhuko. Bityo yaba yarakoze neza akabishimirwa, yaba yarakoze nabi akabigayirwa ndetse akaba yanakurikiranwa n’amategeko. Ni igihe kandi cyo kwitoramo umuyobozi mushya wo kwakira ucyuye igihe, gukosora ibyakozwe nabi no kumwuzuza ku bitararangiye.
  4. Iyi ngingo si igihano cyagiriyeho guhabwa umukuru w’igihugu wakoze nabi. Bityo bikwiye kumvikana neza ko umukuru w’igihugu waba arangije manda ze ebyiri, yaba akiri mutoya, yaba ashaje, yaba afite ingufu, yaba se afite uburwayi ubwo ari bwo bwose, yaba yarakoze neza cyangwa se nabi, iyi ngingo iramureba kuko icyo yagiriyeho ari ukwimika ugusimburana ku butegetsi mu mahoro, kwigisha no gusigasira imyumvire y’uko nta muntu kamara ubaho, nta muntu ukwiye kuba hejuru y’inzego, no kwibutsa ko umuntu acyura igihe ariko inzego z’igihugu zigahoraho. Izi ni impamvu zidasaza. Dushingiye kuri “la lettre et l’esprit de la loi” tumaze gusobanura haruguru turabibutsa ko guhindura ingingo y’ 101 y’Itegekonshinga ngo  “kuko Bwana Pahulo Kagame ari we wenyine ushoboye kuyobora u Rwanda ”ari amahano,  kandi ko uzabigerageza wese azabibazwa n’amateka.

B.     Ubwinshi bw’Abanyamakosa ntibutuma ikosa ritaba ryo

Nyakubahwa Perezida w’inteko ishinga amategeko, umutwe w’Abadepite ;

Nyakubahwa Perezida w’inteko ishinga amategeko, umutwe w’Abasenateri;

Ba nyakubahwa Ntumwa za rubanda ;

  1. Dukurikije ibiri gukorwa muri iyi minsi tubona neza ko intumwa za FPR hirya no hino mu gihugu ziherekejwe n’inzego zakagombye gucunga umutekano wa rubanda, zahawe ubutumwa bwo gushakisha impamvu yatuma haboneka uburyo bwo guhindura itegekonshinga hakoreshejwe uburiganya n’iterabwoba. Guhindura Itegekonshinga kugira ngo umunyagitugu Pahulo Kagame abashe kongera kwiyamamariza kuyobora u Rwanda, ngo kuko yakoze byinshi byiza biciye ukubiri n’amahame agenga ishyirwaho ry’itegekonshinga. Rimwe muri ayo mahame ni uko itegekonshinga rigomba kuba ribungabunga inyungu rusange z’abenegihugu, rikaba  ridashyirirwaho kurengera  inyungu z’umuntu umwe ku giti cye.
  2. Tuzi neza ko hari abaturage bagize ubutwari bwo kwamagana iyi gahunda yo guhindura itegekonshinga cyane cyane ko nta mpamvu ifatika ihari. Nyamara abo benegihugu bashyizweho iterabwoba rikaze, bagategekwa gusinya ku mpapuro zateguwe n’intumwa za FPR. Iki kikaba ari ikimenyetso cy’ingoma ziyobowe n’abanyagitugu.
  3. Ibitangazamakuru bitandukanye bikomeje gutangaza ko amabaruwa menshi ashyikirizwa Inteko ishinga amategeko ashyirwaho umukono n’abaturage babihatiriwe. Gushaka kwerekana ko iri vugururwa ridasobanutse risabwa n’abantu benshi si impamvu ihagije cyane cyane ko n’ubwinshi bw’abanyamakosa butabuza ikosa kuba ikosa.

Mushishoze cyane kandi mube intwari zibungabunga koko inyungu za rubanda maze mwange gutora uyu mushinga w’ivugururwa ry’itegekonshinga rigamije kwimika ingoma y’igitugu ku buryo budasubirwaho. Nimuramuka muwutoye, muzaba mutesheje ishema u Rwanda n’abanyarwanda kandi buri wese muri mwe rubanda izamufata nk’uwahisemo gushora u Rwanda mu mwiryane, kandi amaherezo muzabibazwa.

C.    Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda rizitabira amatora yo mu mwaka wa 2017

Nyakubahwa Perezida w’inteko ishinga amategeko, umutwe w’Abadepite;

Nyakubahwa Perezida w’inteko ishinga amategeko umutwe w’Abasenateri;

Ba nyakubahwa Ntumwa za rubanda;

Duhereye kubyo twababwiye haruguru, twe twasezereye kuba indorerezi, dufata icyemezo cyo  guhagurukana n’Abanyarwanda tukabafasha guharanira uburenganzira bwabo bityo bagasubirana amahirwe yo kwitorera abayobozi bifuza . Niyo mpamvu:

  1. Twamaganye twivuye  inyuma igitekerezo gitindi cyo guhindura ingingo ya 101 y’itegekonshinga iteganya umubare wa manda perezida wa repubulika adashobora kurenza. Tubaye tubateguje kandi ko dufatanyije n’ABATARIPFANA bose ndetse n’abanyarwanda benshi bamaze kugaragaza ko batifuza ko itegekonshinga ritobwa, tuzakoresha uburyo bwose twemererwa n’amategeko n’amahame agenga ikiremwamuntu kugira ngo tuburizemo ishyirwa mu bikorwa ry’uwo mugambi mubisha.
  2. Turagaya cyane umuntu wese wishora mu cyaha gikomeye cyo gushishikariza abaturage igikorwa cyo guhindura iriya ngingo kimwe n’ugerageza kubatera ubwoba ngo nibadashyigikira umugambi wo kurihindura bazicwa cyangwa birukanwe ku kazi;  kandi tuributsa ko uwo ibyo byaha bizahama amaherezo azabihanirwa n’amategeko.
  3. Nta gisibya, Ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda rizitabira amatora ya Perezida wa Repubulika yo mu mwaka wa 2017 ndetse n’ay’abagize Inteko nshingamategeko azakurikiraho kugira ngo ABATARIPFANA dusangiye umugambi mwiza wo kuyobora igihugu muri demokarasi izira igitugu nabo binjire mu nzego nkuru z’ubuyobozi bw’igihugu  no mu myanya y’ubuyobozi bw’inzego z’ibanze.

Nyakubahwa Perezida w’Inteko ishinga amategeko, umutwe w’Abadepite ;

Nyakubahwa Perezida w’inteko ishinga amategeko umutwe w’Abasenateri;

Ba nyakubahwa Ntumwa za rubanda;

Kuri iyi taliki twizihizaho ubwigenge bw’u Rwanda, turabifuriza kugaragaza ubutwari mwanga gutora umushinga w’ivugururwa ry’ingingo y’101 y’itegekonshinga. Turasaba buri wese muri mwe gutega amatwi ijwi ry’umutimanama we umubwira ko ineza y’u Rwanda n’abanyarwanda izaturuka mu kubaha amategeko no gusimburana ku butegetsi mu mahoro. Kunyuranya n’ibi, ni ugukora amahano buri wese muri mwe azaryozwa igihe kigeze.

 

Bikorewe i Paris, taliki ya 1 Nyakanga 2015

 

Mu izina ry’ABATARIPFANA b’ishyaka ISHEMA ry’u Rwanda,

Padiri Thomas Nahimana

Umukandida mu matora ya Perezida wa Repubulika yo mu mwaka wa 2017.

Madamu Nadine Claire Kasinge

Umunyamabanga ushinzwe ububanyi n’andi mashyaka

Bwana Nkurunziza Venant

Umunyamabanga ushinzwe amategeko no gukemura impaka

Bimenyeshejwe:

  1. Nyakubahwa Pahulo Kagame, Perezida wa Repubulika y’u Rwanda
  2. Abahagarariye mu Rwanda ibihugu bikurikira:
  • Leta Zunze ubwumwe z’Amerika
  • Ubuholandi
  • Ubwongereza
  • Ubufaransa
  • Vatikani
  • Ubudage
  • Ububirigi
  • Umuryango w’ubumwe bw’Uburayi
  • Tanzania
  • Uburundi
  • Uganda
  • Kenya

 

INTEKO

Abana b’Abarundi nibange kwicishwa na Paul Kagame

$
0
0

Amateka atari ayakera cyane atubwirako mu gihe urugamba rwa FPR rwo gufata uRwanda rwari rukataje muri za 90/94 Abatutsi bo hirya no hino mu bihugu byo mu karere k’Ibiyaga Bigali boherejeyo abana babo kururwana.

Ariko ngo abasore baturukaga i Burundi bageragayo bakicwa kuberako ngo prezida Kagame wayoboraga imirwano n’abo baturukanye i Buganda batinyagako bashoboraga kubatwara imyanya igihugu cy’uRwanda kimaze kwigarurirwa.

Imyaka irenga makumyabiri irashize; abo bana b’Abarundi ntibapfuye nibura bari kur’urugamba, ngo babe bazirikanwa nk’intwari zaharaniye intsinzi ya FPR (nubwo kwica abanyarwanda nta butwari burimo), ahubwo bazize ubugome bw’umukuru w’Inkotanyi mu migambi ye mibisha, ishobora gutuma yikiza n’uwo bagiranye cyangwa bafitanye igihango mu muryango mugari w’Abatutsi.

Mu gihe umukuru w’u Rwanda mur’iki gihe amaze iminsi ategura intambara yo gutera Uburundi, akaba noneho yayitangije duhereye ku makuru anyuranye abyerekana (mu gitero cyo kuya 10/07/15 cy’inyeshyamba zateye zituruka muri Nyungwe), abana b’impunzi z’Abarundi zahungiye mu Rwanda mu gihe gishije, zaba iz’Abatutsi cyangwa iz’Abahutu ubutegetsi bwa Kigali bwatumye zihunga igihugu cyazo, bakwiye kwanga gukoreshwa no kwicishwa na prezida Kagame.

Si urukundo afitiye izo mpunzi z’Abarundi rurigutuma yohereza ku rugamba abo bana babo. Ahubwo ni uko bimufasha kwigerera ku nyungu ze za politiki mu bihe bikomeye by’ubutegetsi bwe.

Keretse niba abantu batibuka. Mwibuke abo yakoresheje barwana intambara ya M23, mwibuke na none Abanyamulenge bakoreshejwe mu gutera Kongo inshuro zitabarika kuva 1996. Ababyeyi babuze abana babo mur’izo ntambara nibo ba nyiragahinda.

Si abo bana ba Batutsi bonyine boherezwa mur’izo ntambara; hari n’aba Bahutu n’andi moko yo muri kariya karere bafatwa ku gahato bakwoherezwa kurwana. Hari abaherutse kugwa i Beni kuya 03/07/15 boherejwe n’u Rwanda (bari barafatiwe ku ngufu ku Gisenyi); ababohereje kurwana hariya muri Kongo ngo bababeshyaga ko bababoneyeyo akazi. Ako kazi ntabwo kari akandi atari ako kujya kwica abanyekongo kugiran ngo ibyo bitereyo akaduruvayo.

Kagame mu migambi ye mibisha inyuranye, harimo no kurangaza Abanyarwanda ngo batamubaza ibibazo bikomereye igihugu gifite – harimo n’igundira rye ry’ubutegetsi, ifatwa rya Karenzi Karake mu Bwongereza kuya 20/06/15, imfungwa za politiki, akarengane karenze gakorerwa abenegihugu, n’ibindi -, ubu arigukoresha ziriya mpunzi z’Abarundi zahungiye mu Rwanda mu mugambi we ukomeye wo guteza akaduruvayo mu karere, nuko umwaka 2017 ukazagera ibintu bwaradogeye.

Mu rwego rwo kuramira ubuzima bw’urubyiruko rw’Abarundi, cyane cyane urw’impunzi zahungiye mu Rwanda zishutswe ngo ko hari genocide irigutegurwa iwabo – doreko aricyo gikangisho Kagame akoresha muri byose – rukwiye kumwangira gushorwa mu ntambara yo gutera igihugu cyarwo, ibibazo bya politiki cyaba gifite bigakemurwa mu mahoro.

Mu gihe Kagame atarota yohereza abana be ku rugamba ngo bajye gupfirayo, nigute abana ba benengofero bakwemera kujya gupfira umuryango we, no kwisenyera igihugu, we agasigara adamaraye!!!

 Ambrose Nzeyimana

​RWANDA : Jean Chrysostome NTIRUGIRIBAMBE NGO YABA ARI MU MABOKO YA DMI MU RWANDA

Iki nicyo gihe cyo guhitamo ku bari kumwe na Kagame: Dr Rudasingwa

$
0
0

Mu kiganiro Dr Theogene Rudasingwa, umuhuzabikorwa w’Ihuriro Nyarwanda RNC yagiranye na Radio Itahuka ku binjyanye na politiki mpuzamahanga muri iki gihe ndetse n’ifatwa rya Lt Gen Karenzi Karake, yatangaje ko aho ibihe bigeze abantu bagomba guhitamo hakiri kare cyane cyane abari iruhande rwa Perezida Kagame kugira ngo batazibuka ibitereko basheshe.

Kurikira ikiganiro cyose hano>>

Viewing all 10368 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>