Quantcast
Channel: Umunyarwanda
Viewing all 10370 articles
Browse latest View live

Urwanda rukeneye ubutegetsi buyobowe n’abagabo n’abagore b’amajigija

$
0
0

Abantu benshi bagize ibyo bahindura mw’isi, haba mu buryo bwiza cyangwa bubi, hari ikigero cy’imyaka urebye ntarengwa babarizwamo. Nibake cyane usanga baragize ibyo bageraho bihambaye, bafite hejuru y’imyaka 50. Hari n’ubushakashatsi bwerekana ko mu myaka nka 40 aribwo umuntu aba ageze ku kigero gihambaye cy’ibyo ashobora kugeraho mu buzima. Icyo gihe cyarenga, agatangira ahubwo kugenda asubira inyuma mu bushobozi bwe.

Ingero ni nyinshi zibyerekana, mu bagize ibyo bageraho bihambaye cyane cyane mu rwego rwa politiki:

Muammar al-Quaddafi, 1942 – 2011, yabaye prezida afite 27.
Martin Luther King, 1929 – 1968, yishwe afite 39.
Juvenal Habyarimana, 1937 – 1994, yabaye prezida afite 36.
Paul Kagame, 1957 – , yatangiye kugenga imitegekere y’u Rwanda afite 37.
Melchior Ndadaye, 1953 – 1993, yishwe afite 40.
Mobutu Sese Seko, 1930 – 1997, yabaye prezida afite 35.
Patrice Emery Lumumba, 1925 – 1961, yishwe afite 36.
Thomas Sankara, 1949 – 1987, yishwe afite 38.

Mu kinyarwanda, abantu bari mu myaka nka 40 baba bari mu kigero cy’abagabo n’abagore b’amajigija.

Hari uwasoma izi ngero ntanze akaba yavuga ati kuki umwanditsi adatanga n’ingero z’abagize ibyo bageraho bihambaye barengeje imyaka 50. Kutazitanga si uko zidahari. Ariko iyo usesenguye neza usanga ibyo bagezeho mu gihe cy’icyo kigero cy’imyaka, baba barabitangiye nko mu myaka 10 cyangwa se 20 iyibanziriza.

Kwandika ku kibazo cy’imyaka ku banyapolitiki, cyane cyane kubo mu Rwanda, nkomeza kubigarukaho cyane, kubera impamvu z’ingenzi eshatu:

Kurekera abarengeje imyaka 50 urubuga rwa politiki bituma abakiri munsi yayo cyane, batisanzura ngo bazane amaraso mashya, mur’urwo rwego rw’imibereho y’abaturage, bigatuma igihugu cyabo gikomeza kugendera ku mikorere n’imigenzo itajyanye n’igihe buri gihe;

Kudakomeza kurangazwa imbere n’aba “Muzehe,” bituma ibibi by’amateka banyuzemo, baba barabigizemo uruhari cyangwa se batarugizemo (baribereye ba ntibindeka), bituma ayo mateka mabi adakomeza kugira uruhari rukomeye mu mitegekere n’imitekerereze y’igihugu muri rusange;

Kuyobora abandi muri rusange, cyane cyane mu rwego rwa politiki, nsanga atari ubushobozi abantu bageraho aruko bageze mu myaka nka 50; ni impano abayifite baba barerekanye mu bice binyuranye by’ubuzima bwabo; mu gihe rero iyo mpano iba itarashoboye kugaragara ku buryo bw’agahebuzo mbere y’iriya myaka, twemereko igihe cyayo cyo kwigaragaza kiba cyararenze.

Byaragaragaye kenshi ko amashyaka ya politiki y’abanyarwanda asenywa rimwe na rimwe no kuba abayari kw’isonga hari imitekerereze n’imitegekere baba baranyuzemo ubwabo, ndetse batsimbarayeho bumva idakuka ko ndetse ariyo igomba gukomeza. Hagira rero aberekanako hari ubundi buryo bushoboka bwo gutekereza no gutegeka, nuko bakaba babyaranye abo. Muri icyo gihe, ugasanga ubunararibonye, aho kuba ishingiro ry’imitekerereze mwiza yo guteganyiriza ejo hazaza kw’igihugu, bugahinduka impogamizi. Hakorwa iki rero?

Nkuko abanyapolitiki b’inararibonye bamwe batangiye kubikora banyuza ibitekerezo byabo mu kwandika ibitabo (Eugene Ndahayo, Enoch Ruhigira, Andreya Sebatware, Gerard Gahima, Theoneste Rudasingwa, Joseph Sebarenzi, n’abandi), hari n’ibindi bikorwa byinshi bashobora gukomeza gukora bafasha igihugu cyabo bakoresha ubunararibonye bwabo, ariko batagobye gushaka buri gihe kuyobora politiki nyarwanda.

Ngo abaturage bategekwa burya n’ubutegetsi bubakwiriye. Mu gihe abanyarwanda, tuzakomeza kurebera gusa ibiba, twibera ba ntibindeba, ibibi bitugwirira bizakomeza. Ariko nidufata iya mbere tugatangaza ibitekerezo byacu, mu kinyabupfura, hari ibyo dushobora guhindura. Sinshidikanyako umunyapolitiki w’umunyarwanda uri muri za 50 uzasoma iyi nyandiko idashobora gutuma yibaza. Hari n’undi wavuzeko iyo umunyarwanda arengeje 50, imyaka iba isigaye aba ari nk’ideni ryo kubaho. Kuki rero abanyarwanda twakwemerako abanyapolitiki basigaje kubaho imyaka itari mwinshi badupangira imigendekere n’imitegekere y’igihugu ejo bazaba batakirimo.

Impano yo kuyobora abandi ikenerwa n’abanyapolitiki ntabwo yigishwa mu mashuli. Ari ibyo prezida Kagame ntiyaba ayobora u Rwanda, nubwo uko aruyobora atari shyashya na busa. Ariyo mpamvu agomba gusimburwa. Kuyobora abandi bisaba impano y’ubutwari itagirwa na benshi. Bivugwako mu bantu 100 abatarenze 4 aba aribo bonyine bafite iyo mpano. Mu gihe rero abo 4 baba buri gihe barengeje 50, haba nabwo hari ikibazo.

Ambrose Nzeyimana


Musanze:guhinga amasaka bisigaye bifatwa nko guhinga urumogi

$
0
0

Bamwe mu baturage bo mu Murenge wa Nyange bavuga ko babyuka mu gicuku iyo bakeneye kujya kubiba amasaka,kuko atari mu bihingwa byemewe ahahujwe ubutaka.

Iyo hagize ufatwa ahabwa ibihano birimo no gukubitwa ndetse agategekwa kuyaranduramu iyo amaze kumera.

Ibirayi, ibishyimbo, ibigori, ibireti, ingano nibyo bihingwa byatoronyijwe guhingwa ku buso runaka mu Murenge wa Nyange, ibindi bitatoranyijwe bigahingwa ahandi hasigaye ariko ku buso butoya.

Ibi abaturage ntibabikozwa, dore ko bahitamo kubyuka mu gicuku bajya guhinga amasaka bafata nka kimwe mu bibafitiye akamaro kuko byabyazamo ibintu byinshi birimo igikoma, umutsima, ikigage n’ibindi.

Ibi byaravugiwe mu kiganiro ‘Urubuga rw’abaturage n’abayobozi, gitegurwa n’umuryango w’abanyamakuru baharanira amahoro ‘Paxpress’ ku wa 17 Kanama 2016.

Ukwizagira Leonard atuye mu Kagari ka Ninda yagize ati “Nta bwisanzure dufite bwo guhinga isambu twahawe na ba sogokuruza. Abantu bajya guhinga amasaka mu gicuku, kandi iyo bafashwe bategekwa kuyarandura bakanahanishwa ibindi bihano.”

Inkoni ziravuza ubuhuha

Umuturage uciye mu rihumye ubuyobozi agahinga amasaka, cyangwa agafatwa urwaho arimo kuyabiba ahabwa ibihano birimo no gukubitwa.

Nyirantarama Venantie, avuga ko umukobwa we yakubiswe n’umukuru w’umudugudu azira ko yahinze amasaka. Yagize ati “Umukobwa wanjye yakubiswe na mudugudu witwa Kayumba, amuhoye ko ari guhinga amasaka muri site y’ingano.”

Nshunguyinka Emmanuel, avuga ko abatuye mu Mudugudu wa wa Gisingwa, bakoze inama bakemeza ko bagomba guhinga amasaka, abayobozi bakabihindura.

Yagize ati “Iyo batubwiye ngo duhinge ingano ntabwo tubyumva kuko zituma ubutaka burumba, mu gihe amasaka afumbira ubutaka. Hari umukecuru uherutse gukubitirwa ku Kagari na Dasso kuko yayahinze.”

“Amakuru yo gukubita abahinze amasaka sinari nyazi”

Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Nyange, Nteziryayo Emmanuel, avuga ko amakuru yo gukubita abaturage atari ayazi.

Yagize ati “Amasite y’ubuhinzi muri buri kagari arazwi, hari urutonde rero rw’ibihingwa byatoranyijwe bifiye uruhare mu gucyemura ikibazo cy’ibiribwa mu gihugu cyacu kuko ntabwo duhingira imiryango yacu gusa, duhingira n’abadahinga. Mu bihingwa byatoronyijwe amasaka ntarimo.”

Uyu muyobozi ntiyemeranya n’abaturage bavuga ko batagira uruhare mu gutoranya ibihingwa. Ati “Inama z’ubuhinzi zabayeho, ubuyobozi bufatanyije n’abajyanama b’ubuhinzi batoranya ibihingwa. Ikibazo tugifite ni uko hari abaturage bakomeje gutsimbarara ku masaka bishingiye ku myumvire yabo.”

Uyu muyobozi yakomeje avuga ko amasaka atari igihingwa cyatoranyijwe, usibye ko ngo atanaciwe. Ati “Ibihingwa byatoranyijwe bihingwa ku buso bunini, ibindi bisigaye harimo n’amasaka bigahingwa ahasigaye. Ku kijyanye no gukubitwa ntabwo ari ubuyobozi bwatumye abo babakubise, umuturage iyo anyuranyije n’amabwiriza agomba gushyikirizwa ubuyobozi, cyaba ari icyaha gihanwa n’amategeko agashyikirizwa Polisi. Mu bihano dufite ntabwo inkoni zirimo, nta muturage wigeze ansanga ngo ambwire ko yakubiswe. Umuturage wakubiswe namusaba ko yaza akanshyikiriza icyo kibazo.”

Nubwo abaturage bakomeje gutsimbarara ku masaka, igiciro cyayo usanga kiri hasi ugereranyije n’ibindi binyampeke, dore ko ikiro cy’amasaka kigura hagati y’amafaranga 200 na 300, mu gihe ikiro cy’ingano kigura amafaranga ari hagati ya 500 na 600.

Leta y’u Rwanda yashyizeho gahunda mbaturabukungu mu buhinzi hagamijwe kwihaza mu biribwa no kurwanya ubukene. Iyi gahunda yemejwe n’Inama y’Abaminisitiri yo kuwa 14 Nzeli 2007 mu rwego rwo kugera ku ntego z’icyerecyezo 2020, itangira gushyirwa mu bikorwa mu gihembwe cy’ihinga cya 2008 A (Nzeli 2007) ishingiye ku nkingi zirimo guhuza ubutaka bugahingwaho igihingwa kimwe cyatoranyijwe kandi kiberanye n’Akarere.

Muri iyi gahunda Mbaturabukungu mu buhinzi, ibihingwa by’ingenzi byitabwaho ni ibigori, ingano, ibishyimbo, umuceri, ibirayi , imyumbati, Soya n’urutoki. Ibi bihingwa byatoranyijwe kubera ko bitanga umusaruro mwinshi, bifite isoko imbere no hanze y’igihugu, ndetse bishobora kongererwa agaciro no guhunikwa.

Kuki amasaka atabarirwa mu bihingwa byatoranyijwe?

Ubushakashatsi bwagaragaje ko umusaruro w’amasaka utiyongera iyo hakoreshejwe ifumbire. Iyo amasaka ahinzwe ku buryo bwa gakondo, umusaruro uboneka kuri hegitari ni muto cyane (500kg/ha). Ariko iyo hakoreshejwe ifumbire,imbuto nziza kandi tekiniki z’ubuhinzi zigakorwa neza haboneka umusaruro uri hagati ya toni 1 na toni 1,5 kuri hegitari.

Abaturage bavuga ko iyo bafashwe bahinga amasaka bakubitwa
Nshunguyinka Emmanuel asobanura ibibazo abafashwe bahinga amasaka bahura na byo
Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Nyange asaba ko abaturage bahuye n’ikibazo cyo gukubitwa bakimugezaho

emma@igihe.rw

Yohanita Nyiramongi yaba yarahukanye!

$
0
0

Amakuru agera kuri The Rwandan kuri uyu wa kane tariki ya 18 Kanama 2016 aravuga ko umufasha w’umukuru w’igihugu cy’u Rwanda, Yohanita Nyiramongi yahukanye, akajyana n’abana babiri Ian Cyigenza Kagame bivugwa ko yabyaranye na Ambasaderi Gasana ndetse na Ange Kagame.

Umuntu uri hafi y’umuryango wa Murefu (Se wa Yohanita Nyiramongi) tudashatse kuvuga amazina kubera umutekano we yabwiye umuntu wacu uri i Kigali ko umufasha w’umukuru w’igihugu amaze iminsi yibera kwa nyina i Nyarutarama!

Uwo muntu yemeza ko icyatumye amenya bidasubirwaho ko Yohanita yahukaniye kwa nyina ari uko hari abantu benshi bari basanzwe basura nyirabukwe w’umukuru w’igihugu bisanga none kuri ubu basa nk’abakumiriwe, ibyo bikaba byaratumye yibaza impamvu dore ko n’ubundi Yohanita yasuraga nyina abantu bagakumirwa ariko ntibimare igihe kinini nk’icyo bimaze ubu (ubundi byabaga ari amasaha make)

Uwo muntu avuga ko ibyo bishobora kuba bimaze igihe kigera ku cyumweru cyangwa kirenga dore ko ngo abo mu miryango y’inshuti babwirwa ko Yohanita aba ahari kenshi kuko muri iyi minsi nyina atameze neza bikaba bivugwa ko arwaye!

N’ubwo bwose bitatangajwe ku mugaragaro hari ibimenyetso byinshi bishimangira iyi nkuru:

-Muri iyi minsi ntabwo Yohanita Nyiramongi arimo kugaragara mu ruhame nko mu minsi ishize

-Ku munsi w’amavuko wa Yohanita Nyiramongi ari nawo Ambasaderi Gasana yirukaniweho ntabwo Perezida Kagame yigeze yifuriza umufasha we isabukuru nziza ahubwo yigiriye mu nama ya Guverinoma yo gukuraho Ambasaderi Gasana, ubundi asubiza twitter y’umukobwa we Ange amusaba kwita kuri nyina nk’aho batari kumwe cyangwa badaherukanye!

-Abatuye hafi yo kwa nyirabukwe wa Perezida Kagame hari abavuga ko bamaze babona uburinzi, imodoka n’abasirikare bacicikana muri urwo rugo no hafi yaho mu buryo budasanzwe.

Ubu mu rugo kwa Kagame bisa nk’ibyacitse kuko umugore yahukanye ajyanye abana 2, naho Kagame asigarana abandi 2 barimo umukuru Ivan Cyomoro Kagame bivugwa ko asigaye yikundira agacupa kurusha ibintu byose na Brian Kagame umuhererezi twavuga ko atazi icyatsi n’ururo.

Uretse igenda ry’umugore we Kagame bigaragare ko yashegeshwe n’uko Ange yafashe uruhande rwa Nyina kandi ari we Kagame yasaga nk’aho atezeho amakiriro dore ko Ivan Cyomoro we yibera mu kabari na mucuti we mushya basigaye badasigana muri zo gahunda z’icupa, uwo nta wundi ni Lt Gen Karenzi Karake!

Mu gihe iyi nkuru irimo gucicikana ni nako amakuru menshi ajyanye nayo arimo kwisukiranya ubutitsa ndetse bimwe byabaye kera bikibagirana byagarutse mu mitwe y’abantu. Urugero ni amakuru yahurijweho n’abantu batandukanye avuga ko igihe Yohanita Nyiramongi ajya kubyarira uriya mwana Ian Cyigenza Kagame mu Burayi, nyina wa Ambasaderi Gasana ariwe wamutindiye ikiriri! Benshi icyo gihe babibonye nk’aho ari igikorwa gisanzwe mu muco nyarwanda kuko n’ubundi imiryango yombi yari isanzwe ari inshuti kandi inaturanye. Kuri ubu abantu nibwo basonabukiwe ko nyina wa Ambasaderi Gasana yatindaga ikiriri kubera ko ari umwuzukuru we wari wavutse dore ko abazi mushiki wa Ambasaderi Gasana bavuga ko ari we usa n’uriya mwana cyane!

Ikindi kivugwa kuri iki kibazo ni uko mubyo Capitaine Rushema azira (ubu afungiye Iwawa) hashobora kuba harimo kuba ari we waba waratumye inkuru z’uyu mwana Ian Cyigenza zikwirakwira hanze!

Mu gusozo twakwibaza niba iki kibazo kizarangira mu mutuzo cyangwa kizakurikirwa na serwakira yasakuma abantu bashyizwe mu myanya kubera ingufu za Yohanita Nyiramongi, abashobora kwibasirwa cyane ni abantu baturutse i Burundi no muri Congo biganje mu barinda Perezida Kagame no mu zindi nzego z’ubuyobozi.

Mu gihe Kagame yatandukana na Yohanita Nyiramongi burundu iyo serwakira ishobora kuba ari rurangiza ku buryo yagera mu bantu nka Gen Musemakweri, Gen Kazura cyangwa Col Will Rwagasana n’abandi tutibagiwe ko ingufu z’abantu nka ba Gen Jack Nziza zagabanuka bikaba bishatse kuvuga ko ingufu z’abantu nka Gen Emmanuel Ndahiro n’abandi zakwiyongera cyane cyane ko birimo guhwihwiswa ko ambasaderi Gasana ari mu biganiro na bamwe mu banyapolitiki batavuga rumwe na Leta! (iyo ni indi nkuru tugikorera iperereza tuzabagezaho ubutaha)

Ben Barugahare

 

Ruhengeri:Bamwe mu biga muri Musanze Polytechnic batunzwe n’ibisheke

$
0
0

Bamwe mu banyeshuri biga mu Ishuri Rikuru Nkomatanyamyuga rya Musanze (Musanze Polytechnic) barataka inzara batewe n’uko bamaze amezi arenga abiri batabona inguzanyo ya buruse bityo bakaba batunzwe n’ibisheke biririrwa bakanabirarira muri iyi minsi basigaye ku ishuri mu gihe ibindi bigo biri mu biruhuko.

Iri shuri riherereye mu murenge wa Nkotsi Akarere ka Musanze ryigamo abanyeshuri 144 bahabwa buruse, abenshi muri bo bakaba bemeza ko bababyeho mu buryo butabereye abanyeshuri bo muri Kaminuza.

Uwizeyeyezu Goreth umwe muri aba banyeshyri yagize ati “Twebwe turi bamwe mu batangiye umwaka w’amashuri amasomo ageze hagati, na n’ubu turacyari ku masomo mu gihe abandi bari mu biruhuko, ubu aho turira mu kigo harafunze, ntitukibona aho turya, mu maresitora na bo bamaze kuturambirwa kuko mu gihe cy’amezi abiri, urya kandi utishyura, bageraho bakumva ko ubarambiye. Gusa kubera ko nta kundi twabigenza ubu umuntu agura igisheke cy’amafaranga 500, ukakirya nk’iminsi 2, mu gitondo na nimugoroba.”

Bizimana Richard yongeyeho ati “Rwose kuba tutabona ifunguro kubera bourse isa n’iyahagaze mu gihe cy’amezi abiri ubu n’igisheke byatumye kizamura ibiciro, kuko ni byo bidutunze, umuntu yanga kwanduranya agahitamo kwigurira igisheke; hari na bamwe mu banyeshuri ba hano bajya gutira ibikoni mu baturage ba hano kugira ngo birwaneho bateke.”

Ingabire Laetitia umwe mu bafite resitora hanze y’ikigo usanzwe agaburira abanyeshuri ku nguzanyo bakazamwishyura babonye buruse yavuze ko kugeza ubu bamaze kumwambura arenga ibihumbi 400.

Umuyobozi wa Polyitechnic Musanze Abayisenga Emile, na we yemera ko iki kibazo gihari ariko kirimo gushakirwa igisubizo.

Yagize ati “Mu by’ukuri abagera ku 144 ni bo bamaze amezi 2 batabona amafaranga ya bourse, ariko iki kibazo turimo turagikurikirana muri REB kugira ngo na bo babone ibibatunga. Icyo turimo dukora na none kuri ubu ni ukubahuza na rwiyemezamirimo uteka kugira ngo bajye bafata ifunguro ubundi amafaranga ya bo naza bazamwishyure.”

Yakomeje ahamya ko abanyeshuri basigaye ku kigo ngo barangize amwe mu masomo batarangije kwiga no kubazwa.

Source: Imvaho Nshya

Rwanda Day iteganijwe i San Francisco muri Nzeli 2016

$
0
0

Amakuru ava i Kigali aravuga ko kuri ubu (PSF)PRIVATE SECTOR FEDERATION irimo isaba abikorera ku giti cyabo ndetse n’abandi bifuza kwitabira Rwanda Day 2016 izabera San Francisco muri Leta Zunze Ubumwe z’Amerika ku wa 24/9/2016 kwiyandikisha ku biro byayo biri i Gikondo.

Iki gikorwa cya Rwanda Day benshi bafata nk’icy’umurengwe no gusesagura gikunze kubera iyo bigwa mu bihugu by’amahanga aho benshi mu banyarwanda bikorera ku giti cyabo bahatirwa kukitabira ku buryo kirangira benshi barira ayo kwarika mu gihe Leta yo iba ibyinira ku rukoma kuko iki gikorwa gikoreshwa nk’uburyo bwa propaganda yo kwerekana ko ubutegetsi bwa FPR burangajwe imbere na Perezida Kagame bukunzwe cyane n’abanyarwanda benshi baba mu mahanga.

Kuba hatangajwe aho iki gikorwa kizabera habura ukwezi ni ikintu kidasanzwe dore ko akenshi hakunze kugirwa ibanga ariko n’ubwo umujyi w’aho iyo Rwanda Day izabera hatangajwe biramenyerewe ko inzu n’agace nyirizina izaberamo kazagirwa ibanga kugeza ku munota wa nyuma kubera gutinya imyigaragambyo y’abamagana ubutegetsi bw’igitugu buriho mu Rwanda.

Rwanda Day iheruka yabereye i Amsterdam mu gihugu cy’u Buhorandi mu 2015 aho yaranzwe n’ibikorwa by’urugomo byakorwaga n’abashyigikiye Leta ya Kigali byibasiye uwakekwaga wese kuba yaba atavuga rumwe n’ubutegetsi bashyigikiye.

Marc Matabaro

Abantu 74 babuze ubwishyu bafungirwa mu bitaro

$
0
0

Ibitaro bya Nyagatare byabujije abarwayi 74 gutaha kuko babuze amafaranga yo kwishyura serivizi zitandukanye z’ubuvuzi bahawe, ubu bamwe muri bo bakaba bamaze amezi hafi abiri bari mu nzu imwe bashyiriweho.

Abo barwayi bavuga ko hari abamaze hafi amezi abiri bafungiye mu nzu bashyizwemo, ku buryo hari n’ababura ababagemurira, abandi bagatungwa no gusabiriza.

Umuyobozi w’Ibitaro bya Nyagatare, Dr Ngabire Nkunda Philippe yatangarije RBA ko bafashe umwanzuro nk’uwo birinda ibibazo byinshi.

Yagize ati “Mu cyumweru gishize twari dufite abarwayi 74 bose bafite ibibazo bya mitiweli, amahirwe dufite ubu ni uko twabashije kubona icyumba bihariye, kirimo n’ibitanda. Baryamye neza, uhageze wagira ngo ni abantu bakirwaye, ariko ni abantu bakize basezerewe babuze ubwishyu. Hari abadafite ikarita ya mitiweli , hakaba abandi bishyuye bafite inyemezabwishyu [borderaux] ko bishyuye ariko batarabona izo karita. Hakaba n’abandi bafite ikarita, ariko rya 10% bagomba kwishyura kuko mitiweli ibishyurira 90%, bakaba barayabuze, ubwo ni ibibazo bitandukanye byose bifitanye isano na mitiweli, hakaba n’ibindi byihariye.”

Dr Nkunda yavuze ko umubare wabo ugenda uhinduka umunsi ku wundi, ariko ko batakwirengera igihombo giterwa n’abatishyuye.

Ati “Tutarafata izi ngamba, abantu barenga 70 bose baramutse bagiye batishyuye ni amafaranga arenga miliyoni zingahe?, ni miliyoni nyinshi kandi bagiye batazishyuye nta wundi tuba dutegereje ngo azayishyura, ubwo ibitaro biba bihombye niko guhombya ikigo cya leta.”

Yongeyeko ibyo bitaro bifitiwe ideni, kubera iyo mpamvu bakaba batakwihanganira ko bisubira.

Ati “Ariko kuba dushyizeho ziriya ngamba hari abagerageza bakiguriza bakifashisha mu miryango, hari n’ababona makeya tukaba tugumanye ayo bagasinya ko bazaza kwishyura asigaye, amadeni y’abagiye batishyuye ibitaro tuyateranyije yose arengeje miliyoni umunani. Byahereye kera mu myaka hafi itatu.”

Mu bagomba kwishyura harimo nk’abagore babyaye bababazwe, aho usanga hari nk’ugomba kwishyura ibihumbi 200 ari umwe, hakaba abagomba kwishyura mu bihumbi 100 n’ayandi, n’ari munsi yayo.

IGIHE yagerageje kuvugana n’Ubuyobozi bw’Akarere ka Nyagatare, Musabyemariya Domithile, Umuyobozi wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage, avuga ko icyo kibazo bakizindukiyeho muri iki gitondo mu nama, nyuma y’isaha imwe bagaragaza umwanzuro bagifatiye.

Inkuru irambuye>>>

Bugarama: polisi iravuga ko yishe 3 bakekwaho iterabwoba!

$
0
0

Abantu batatu bikekwako gukorana n’imitwe y’iterabwoba barashwe na polisi barapfa ubwo bageragezaga gutoroka, abandi babiri barakomereka.

Ibi byabaye mu gitondo cyo kuri uyu wa Gatanu tariki ya 19 Kanama 2016 mu Murenge wa Bugarama mu Kagali ka Nyange ahagana mu masaha ya saa kumi n’imwe.

Umuyobozi wa Polisi y’u Rwanda mu Karere ka Rusizi, SP Sano Nkeramugaba, yemereye IGIHE ko aya makuru ari impamo.

Yagize ati “Byabaye saa kumi n’imwe z’uyu munsi twafashe batandatu, batatu barashwe bahita bapfa, babiri bakomeretse, kandi barabyiyemerera ko bamwe ari aba Al Shabab abandi ari aba Al Qaeda.”

Aba bakekwaho ibikorwa by’iterabwoba ngo ntabwo bavuka muri aka karere ndetse no muri Nyamasheke.

SP Sano ati “ Ntabwo ari ab’inaha, babiri ni abo ku Kamonyi, umwe w’i Muhanga, umwe wa Gasabo, babiri ba Kicukiro.”

Source: igihe.com

Bwana David Himbara tubwize ukuri

$
0
0

Iyo nsoma inyandiko za Himbara n’amasesengura akora mu by’ubukungu byerekana ko ari umuntu w’umuhanga. Nta gushidikanya ko yaba mu bahanga mu by’ubukungu u Rwanda rwagize muri iyi myaka ya vuba. Himbara adufasha kubona neza uburiganya n’ibinyoma biri muri politiki y’ubukungu bw’u Rwanda. Muri iki gitekerezo cyange ndagira icyo mwisabira nk’umuntu w’umuhanga mu by’ubukungu uri mu bubatse politiki y’ubukungu y’u Rwanda.

Himbara uri mubateguye umurongo ngenderwaho mu by’ubukungu bw’u Rwanda. Nk’umujyanama wa perezida mu by’ubukungu ibyemezo byinshi byafatwaga wabaga ubizi. Ibyo utwereka ni byo kuko ibyinshi natwe turabyirebera tuzi aho ubukene n’inzara bitugeze. Byose kandi bikaba ingaruka z’ibyateguwe mu rwego rw’ubukungu.

Twibukiranye

Uribuka za microfinances zikura nk’imegeri ubundi tukayoberwa aho ziciye zisize zikenesheje abaturage, biriya byose mwari mwabiteguye. Uziko amabanki yariho mbere hafi ya yose mwayahombeje andi mukayegurira abanyamahanga. Ndumva abahanga mu by’ubukungu aribo bahimbye iyo tekiniki. Uzi aho sacco zigeze zihomba buri munsi ari nako zikenesha abaturage kuko na Banki y’Abaturage bayivanyeho ngo kuko ari iyo hambere , nyamara ukuntu yafashaga abaturage? Ni iyihe Sacco washyiramo amafaranga wizeye ko amaramo umwaka,umwe mubakozi bayo atayateruye ngo yigendere?

Ni nde muntu ushobora kubona isoko atoherejwe n’icyama cyangwa ngo yemere kuzatanga iritubutse mu cyama. Ni bangahe mu bacuruzi basubiye ku isuka ngo kubera imisoro kandi bigakorwa igihe bashakiye akenshi bazira ubwoko bwabo no kuba batagitanga umusanzu uhagije mu cyama, gisigaye kirya kurusha urupfu.

Inama, iminsi mikuru, ndetse no kwiyamamaza bikorwa n’imisanzu y’abaturage icyama kibakamuramo bahereye kuri serumu ya mwarimu. Iyo hagize ukorora aba yanga igihugu afite n’ingengasi. Ni gutyo nta muturage ushobora kuzamuka ngo atere imbere icyama kitamuhaye uburenganzira. Ibyo ndumva ari mwe mwabiteguye kuko ubona ari ibintu biteguranye ubuhanga. Ujya kubona ukabona mu mujyi runaka abacuruzi baho bose barahombye n’amazu yabo aratejwe, wabaza bakakubwira ko batari bagitanga umusanzu neza. Byabaye nko kugaburira urupfu.

Uburezi ari nabwo iterambere ryubakiyeho uzi uko riteguye. Guha abantu ibipapuro ngo ni diplome uzi neza ko ntacyo wabigishije Dogiteri wo mu Rwanda atabona n’akazi i Kabale kandi ngo hagasoka umubare mwinshi na bwo ni ubugome mu bundi. Kurangiza amashuri abanza umuntu atazi gusoma akarangiza ayisumbuye nta rundi rurimi azi uretse ikinyarwanda nacyo gipfuye ni agahoma munwa. Ibyo byose byarateguwe: igihugu cyuzure injiji bityo abana b’indobanure bazayobore ntawubagisha impaka kuko bo bazaba bize mu bindi bihugu cyangwa mu mashuri bateganirijwe atameze nk’ayandi. Uzi kwitegereza abona ari gahunda ndende y’Inkotanyi bikozwe n’abacurabwenge bazo.

Ni byinshi ndavuga bike. Iyo bigeze ku itegeko ry’ubutaka uhabona “ubwenge“ buhanitse. Abahutu benshi batunzwe n’ubuhinzi. Ni ukuvuga ngo ifatizo y’ubukungu n’imibereho yabo ni ubutaka. Abahutu batwambuye amasambu yacu mu 1959 reka tubahime. “Ubutaka bwose ni ubwa Leta“. Ufite isambu nini (akomoka kubadutwariye amasambu mu 1959), azajya ayisorera. Ufite nto we asanzwe ageze kure kuko inzara izamurangiza.

None Kuki inka zose zitaba iza Leta ?, Abafite nyinshi bakazisorera? Sinzi imyaka Inkotanyi zateganije ngo abahutu bose babe bakennye abandi bararangiye gusa si myinshi. None umuntu ubeshejweho n’ubuhinzi ukamwaka ubutaka bigenda bite?

Simvuze ibyo kumutegeka guhinga ibitazaramira abana be byo birababaje. Nta masaka igikoma kizavahe? Ni gute abana batazarwara bwaki? Nkaho bidahagije imyaka ikarandurwa, intoki zigatemwa bikitwa iterambere bikavugwa nk’imihigo, bakabiha amashyi. Ni ukuvuga ko ari imigambi iteganijwe. Njye nabanje kugira ngo abagoronome babikora ni abaswa nyamara baraminuje ahubwo bari kuzuza umugambi wateguwe n’Inkotanyi.

Turwaneho

Himbara ko uzi n’ibindi bidutegereje biri imbere watwibiye akabanga tukamenya uko tuzabyakira. Mwateguye gute kurangiza abahutu (abakene)?

Ese buriya ugira ngo hari umututsi uri muri biriya byiciro byo hasi by’ubudehe? Ate se yarubakiwe amazu, agahabwa inka, akishyurirwa byose agahabwa buri kwezi amafaranga aruta aya mwarimu? Ukeka ko umututsi warangije amashuri akabura akazi ari uwuhe? Abashomeri ni bande?Ukeka ko hari umutusi urwaza bwaki cyangwa ngo arware amavunja?

Gutekinika bakereka amahanga ko turi aba mbere muri byose ntacyo bintwaye cyane mbashije kwihingira utujumba,udusaka n’udushyimbo nkagaburira abana banjye.

Himbara witubwira ibyo gutekinika babeshya amahanga. Amahanga ntacyo ambwiye twabaye dutya arebera. Tubwire ibiduteganirijwe mu rwego rwo kutwumvisha. Tumenya uko tubyifatamo, abakiri bato basuhukire mu bindi bihugu n’ubwo zidusangayo zikadutwikira amaduka. Ndabizi urabizi kuko uri mubahanga babiteguye.Nyabuneka tuburire, tuzagufata nk’intwari kuko uzaba waraturwanyeho.

Musoni Emile


IBYA KAGAME NA FPR BIRANGIYE NK’IBY’UMWAMI N’ABIRU !

$
0
0

Mu kwezi gushize, mbere gato ko ibiruhuko by’abanyehuri bitangira, hari uwahimbye ubutumwa bushekeje abuzengurutsa kuri izi mbuga nkoranyambaga. Yageragezaga gusobanurira abanyeshuri baje mu biruhuko bimwe mu byahindutse ubwo bari bahugiye ku masomo. Yarateruye ati:

“Dore ibyabaye mwaragiye ku mashuri: Mwagiye abasore (Derek na Olvis ) bakundanana ba Miss Teta & Vanessa ubu siko bikimeze. Mwagiye caguwa turi kuzamagana none ubu zizageza muri Vision 2020. Mwagiye Convention Center itaruzura none ubu yaruzuye ndetse yanakiriye aba President 31 mu nama ya AU Summit. Mwagiye muzi ko Knowless afite ubukwe, ubu itariki zaramenyekanye gusa buzatahwa nufite invitation nta muvumbyi wemewe. Mwagiye APR FC itajya itsindwa na Rayon ubugira kabiri none yabaye *4G*. Mwagiye muzi ko baca umugani mu Kinyarwanda ngo *”Active irahitinga daaa!!* ubu noneho baca uwundi ngo “Nta wita Umwana uwo yambariye ukuri”. Mwagiye Primus Guma Guma Superstar itaratangira none igikombe twamenye nyiracyo….”

Munyemerere nanjye nifashishe iyi nganzo mbabwire ibyahindutse hagati aha mu gihe mwari muhugiye muri byinshi binyuranye: “Mwagiye Ambassadeur Eugène Gasana agihagarariye u Rwanda muri Loni. Ngo umwambari w’umwana agenda nka shebuja, mwagiye agenza nka shebuja, agatuka amahanga y’ibihangange nka shebuja ngo mu rwego rwo kwihesha agaciro. Hagati aho ngo yaba yarashyekewe, ibyo kugenza nka shebuja abifata uko (au pied de la lettre), agenza nka we no mu byo atemerewe none dore bimukozeho. Ubu bamutumije i Kigali atinya kuhakandagira, na we bamusezerera ikitaraganya. Ngo yaba aryozwa icyaha gikomeye kijyanye no kubogora amata ya shebuja.

Mwasize Agnès Binagwaho avuna umuheha bakamwongera uwundi bimwe by’umwana uri iwabo. Ubu atangiye kwibagirana kimwe n’abandi bamubanjirije ku ibere. Mwasize Theos Badege yica agakiza muri CID. Ubu ikibazo kigezweho ni ukumenya niba ari we wavuyeho na CID bakajyana, cyangwa niba ari yo yarohamye na we ikamutwara. Mwasize Kagame afite telecomande ayoboza byose mu Rwanda: Guverinoma, Icyama, Ingabo, iperereza, mbese igihugu mu nzego zose. Hagati aha telecomande ye amabuye yarashaje ntiyabimenya. Hagati aho abiru b’Icyama, ba bandi yakoreshaga atubyinisha muzunga, bakoresheje indi bakajya bazapinga (zaping) bucece kugeza igihe Kagame atakimenya canal yerekana amashusho ndetse n’ubwoko bw’ayo mashusho. Nguko uko bamukinnye amayida, bamubeshya ko bagiye kuvugurura itegeko nshinga ngo akaziyamamaza ubuziraherezo. None no kwiyamamaza umwaka utaha bizamubera nk’inshoberamahanga.

1. Ibintu 2 twemeraga kuri FPR none ano mezi atandatu ya 2016 akaba amaze kubisenya.

Icya mbere mu kwemera kwanjye cyahungabanye, kandi nkanibaza no kubyabaye kuri benshi, ni isano iri hagati ya Kagame na FPR. Abatari bake, twitegereje inzira FPR yanyuzemo muri iyi myaka 22 iri ku butegetsi, twemeraga ko yasenyutse, cyangwa se isigaye yubatse kuri Kagame nk’inkingi ya mwamba. Mu yandi magambo byavugwaga ku mugaragaro ko Kagame ari we FPR. Icyo iyi myaka ibiri ya nyuma isize igikuye mu nzira.

Icya kabiri abatari bake twibwiraga ni uko FPR, nyuma yo kugenda ishyira ku ruhande abatari bake mu bigugu byayubatse, yari yaratakaje za ngufu yahoranye zo gupanga, kureba kure, kumenya aho inyungu zayo ziri no guhangana n’ibihe bihinduka. Iki na cyo iyi myaka ya nyuma irakinyomoje. FPR iracyafite abiru bareba kure, bapanga bagapangura, byaba na ngombwa na wa wundi Kagame wigize akari aha kajya he bakamwinjiza muri iyo operation yo gupanga no gupangura, mbese na we akabyinishwa muzunga yibwira ngo ni we uyoboye umudiho.

Gusa na none nta zirumba ngo zibure n’agahaza. Hari icyo twashidikanyaga cyangwa tukacyemera nta gihamya, none kibaye ukuri. Ni ukuba FPR ikora neza neza nk’ubwami bwa kera. Kimwe mu byaranze ubwami mu Rwanda, ni uburyo bwari bwubakitse gihanga. Umwami yafatwaga nk’igikingi cya byose, nyamara imipangu y’ukuri ya politiki yakorwaga n’abiru umwami akinjira muri iyo muzunga atazi na we iyo igana. Ni muri urwo rwego bamurambagirizaga abagore babyita ngo berejwe inzuzi, nyamara wakwitegereza ugasanga byarakorwaga ku munzani w’inyungu z’imiryango 5 ikomeye y’ibibanda, ni ukuvuga ya moko yabyaraga abamikazi. Umwami ntiyanagenaga uzamusimbura. Ashwi da. Kuko uyu musimbura akenshi yatangazwaga ku munsi wo gushyingura se. Bityo, abiru bavugaga ko iryo banga nyakwigendera yari yararibabikije, ndetse ko uwo musimbura yavukanye imbuto, nyamara ubu dufite gihamya nyinshi ko byari umupango. Mu by’ukuri uruhande rurushije izindi ingufu rwashyiragaho uwarwo nuko abiru bakabyita irage ny’umwami watanze.

Na Kagame ibye na FPR birangiye nk’iby’umwami n’abiru. FPR yiyubatse ku cyitegererezo cy’ubwami. Si ku busa FPR yavutse yitwa RANU, ni ukuvuga UNAR mu cyongereza. Iyo UNAR ni rya shyaka ryarwaniraga ubwami. Mu kwiyubaka rero, koko FPR yafashe zimwe mu ngeso nziza n’imbi z’ubwami. Imwe muri zo ni ubwiru. Ni ukugira abantu bitangiye kubaka ingengabitekerezo ya politiki, kubaka umurongo, guharanira guhora bawuhuza n’aho ibihe bigeze, gupanga no kureba kure ngo ikintu cyose cyatera ingaruka zikomeye bakibone mbere y’igihe bagishakire umuti inzira zikigendwa.

Ikindi FPR yakopeye ku bwami, ni umuco w’igitambo. Mu bwami icyari ngombwa ni uko système ikomeza. Ibisigaye bindi byatangwaho igitambo. Iyo byabaga ngombwa, umwami bamuvanaga mu nzira iyo babonaga abangamiye système. Umwamikazi na we bamunyweshaga amata bibaye ngombwa. Mbese buri wese yashoboraga kuba igitambo. Icy’ingenzi cyari ko système ikomeza. Na FPR ni uko. Uwo ari we wese ashobora kuba igitambo ngo système idahungabana. Ikibazo ni uko twajyaga twibeshya ko bireba abandi ukuyemo Kagame. Si byo, na Kagame birashyize bimugezeho.

2. Uko byagenze ibara umupfu.

Bijya gutangira, Kagame yadukanye kuvuga mu ndimi zose ko adakeneye mandat ya gatatu. Yarabivuze arabishimangira mu mpitagihe, mu ndagihe no mu nzagihe. Hagati aho muri FPR abiyumvagamo ko bamubera abasimbura batangiye kwishyira mu myanya. Ngabo ba Musoni, ngabo ba rugize rute n’ibindi. Ukuri ni uko Kagame yagira ngo abarebe. Ubwo abivuyemo nk’inopfu bategereze akazaza. Nyuma yaho gato, binyujijwe ku bamotsi babigize umwuga nka Musa Fazil Harerimana, hatangijwe inkubiri yo gusinya no gusaba ko Kagame ahabwa amahirwe yo kwiyamamaza ubuziraherezo. Ba bandi bari baragaragaje inyota yo kuba basimbura Kagame babonye ko yabagushije mu mutego batazikuramo, ubwo Kagame aba yinjije kimwe zeru. Hagati aho ibya Burundi na byo byari bitangiye gushyuha. Abiru muri FPR batangiye kubona ko Kagame agiye kubera système ikibazo : Gushaka gukomeza kwiyamamaza ubuziraherezo byamwogerera imbaraga ariko amahanga akabakuraho amaboko bityo FPR ikaba igiye mu mage.

Aha rero ni ho hatangiriye undi mukino. Ikibazo gikomeye cyari inzira yo kwigizayo Kagame. Inzira zari nyinshi. Iya coup d’Etat yarageragejwe ariko bigaragara bwangu ko itazashoboka. Ni bwo rero abiru bapanze iyo kumutsinda icya mpaga atazivanamo. Mu gihe abamotsi be baririmbaga ko natiyamamaza u Rwanda ruzubama, barabaretse, bakora umushinga wo kuvugurura itegeko nshinga rikamwemerera kuziyamamaza muri 2017 na nyuma yaho. Kagame n’ababyinnyi be baherutse iyo ngingo, ntibamenye uko abiru babigenje Itegeko Nshinga rishyashya rigasohoka rifungira Kagame inzira yari atezemo amizero. Ubu kugira ngo yiyamamaze byamusaba irindi vugurura, kandi naryo ryasiga rimukojeje isoni bidasanzwe mu maso y’amahanga !

3.Amayida hagati ya Kagame na FPR si ay’ubu, ava kure.

Si ubwa mbere Kagame na FPR bakina uyu mukino. Gusa kugeza ubu Kagame yari yaragiye awutsinda, none urugiye kera ruhinyuza intwari. Amaherezo awutsinzwe ubutazegura umutwe. No muri 2003 inama ya bureau politique yateranye kenshi ishaka umukandida. Inshuro eshatu zose hatowe utari Kagame, kandi abasirikari batariyumvishaga ukuntu umuntu w’umusivili yatwara Afandi uwo mwanya . Ni bwo rero inzego za gisirikari n’iperereza zahagurutse, abantu bakoranyirizwa kuri stade Nyamirambo igitaraganya, Kagame bamwimika bakomye amashyi (désignation par acclamation). Umuntu wese wasoma amategeko ya FPR biroroshye kubona ko ubwo buryo bwakoreshejwe nta hantu buteganyijwe. Kagame rero yari amaze kumenyera gutsinda ibitego none atsindiwe ku iyogi rya nyuma.

4.Abiru ba FPR bateye ibuye rimwe bica inyoni ebyiri.

Ku ruhande rumwe Kagame bamuvanye mu nzira nta nduru. Niyiyamamaza azaba yishyize mu mage, amahanga amwamaganire kure ko yishe itegeko, natsimabarara abe ataye ibaba noneho n’uwatekereza coup d’Etat bibe byagira inzira.

Hagati aho ibanga baba barikojeje Kayumba bati uwo mwari mufitanye amasinde ari mu marembera tangira inzira igaruka mu rugo igihe nikigera uzabe uri mu micungararo ya hafi. Yumva birakwiye, cyane ko système koko atigeze ayivuga nabi. Ba Rudasingwa bagotse bazenguruka isi bavuga ko Kagame na système yose byaboze bati mugiye kutugira injajwa. Ubwo hagati ya Kayumba na Rudasingwa ruba rurambikanye. Kagame avuye mu nzira…RNC ivuye mu nzira.

Harakabaho ubwiru n’abiru.

BIRACYAZA ….

Ubutaha tuzabagezaho uko umupango wakozwe n’amazina y’abawuri ku isonga.

Luc Nzaramba.
Ankara, Turquia.

Rusizi: Min. Nsengimana yatunguwe no gusanga biga mudasobwa mu magambo gusa

$
0
0

Minisitiri w’Urubyiruko, ikoranabuhanga n’isakazabumenyi Jean Philbert Nsengimana, yatunguwe no kumva ko hari bimwe mu bigo by’amashuri byigisha ikoranabuhanga mu magambo gusa, aho umwana aba yiga mu mashuri yisumbuye atarabona mudasobwa.

Mu ruzinduko aherutse kugirira mu karere ka Rusizi, Minisitiri Nsengimana yasanze hari ibigo by’amashuri bitagira mudasobwa n’imwe, aho usanga bayiga mu magambo gusa ntawe urayica iryera.

Uwamahoro Jeannette, wiga mu rwunge rw’amashuri rwa Mwegera, mu murenge wa Gikundamvura, mu mwaka wa 2 w’amashuri yisumbuye, yahamije ko batarabona mudasobwa, kuko ku kigo cyabo ntayihaba, ndetse ngo no mu barimu bose ntawe uyitunze.

Yagize ati “Twiga ICT mu magambo (Théorie) gusa kandi abenshi muri twe ntiturabona mudasobwa mu maso, kuko n’abarimu bacu nta n’umwe uyigira, no mu biro bya diregiteri ntayibamo byose abikoresha intoki.

N’iyo hari igikeneye amafaranga ushinzwe umutungo ateranyisha akamashini gasanzwe akandikisha intoki, ariko amakayi yacu yuzuyemo ibyo tutazi, kuko kumbwira ngo ukirika (Click) suri hano kandi n’iyo suri ntarayibona, ntacyo nunguka na gato.”

Inkuru irambuye>>>

Tharcisse Semana urigiza nkana

$
0
0

Muvandimwe Semana, mu nyandiko yawe igiri iti “ Kiliziya Gatolika mu Rwanda ikomeje kwishyira mu rubanza rw’amateka”, wakoze uhereye ka byavuzwe na Padiri Andreya Kibanguka, Myr Tadeyo Ntihinyurwa na Myr Smaragide Mbonyintege muri filimi “L’ABCES DE LA VERITE”, urerekana uburyo aba bose birengagiza ukuri kubyabaye, ku mateka y’u Rwanda, Kiliziya ifitemo uruhare runini.

Muri iyi nyandiko ndashaka kukubwira ko tutagombye kwigira nkabatabona. Ikosa bamwe bakoze ni ukwitiranya imirwano n’imikino, bakibuka ibitereko basheshe.

Ukuri nikuvugwe

Kuko ijambo Kiliziya abantu barikoresha uko bishakiye bityo bigatera urujijo njye nimvuga Kiliziya ndaba mvuga inzego z’ubuyobozi za Kiliziya: abepiskopi n’abapadiri n’abandi bari mu myanya ifata ibyemezo ku migendekere y’ubutumwa bwa Kiliziya.

Twabishaka tutabishaka Kiliziya ifite uruhare runini mu mateka y’igihugu cyacu. Ngahamyako ishobora no kugira uruhare mu kugorora ibigoramye n’ibinyoma byinshi biyabonekamo, tukubakira ku kuri.

Buriya muri Kiliziya mu Rwanda mbonamo ibyiciro bitatu.

Hari abazi ukuri ariko batatinyuka kukuvuga kuko nta mikoro bafite. Bigaba ubwihanduzacumu kugira ngo bagire icyo bavuga. Akenshi baraceceka cyangwa bakivugira ibyo mu kirere mu by’ukuri bitagira icyo byungura.

Hari abazi ukuri bahitamo kugoreka ibintu kuko bibafitiye akamaro bo n’abo basangiye ubwoko. Bafite mikoro,bavuga cyane baranguruye. Bazi neza ko babeshya ariko hari inyungu barengera. Ikibazo barongera amakosa yaba yarabaye mu bihe byashize.

Hakaba rero n’abameze nk’abatazi amakipe akina ayo ariyo. Ntibumva, ntibabona ntibashaka no kubona. Nta gihe bafite cyo gutekereza no kwitegereza. Bakubwira ko gutekereza no kwitegereza ibiri kuba n’ibyabaye ari ugukora politiki kandi Kiliziya ntibijyamo, ubundi bakareba hasi ngo batabona.

Ntumbaze uzavuga ukuri muri ibi byiciro bitatu.

Ivanguramoko ribera mu Rwanda rirarambiranye

Reka ngaruke kuri bimwe mu byo Myr Smaragde yavuze. “Ikintu njyewe nishimira kandi nshyigikiye haba ibyavugiwe ku maradiyo haba hose ni uko mbona abantu bose barambiwe kugendera ku bwoko”.

Nibyo rwose abanyarwanda barambiwe ivanguramoko. Ariko se hakozwe iki nko mu rwego rwa Kiliziya ? Gukemura ikibazo bisaba kureba aho cyatangiriye utihenda, ntugire ibyo utwikira, mbese ukamurikirwa n’ukuri.

Kuba mu Rwanda hari amoko ntiwabihakana uri umunyarwanda ngo ube utabeshya. Buri munyarwanda aho ari hose azi ubwoko bwe. N’abiha kubivuga batyo mu kanya barabivuguruza ngo “Jenoside yakorewe abatutsi”. Ntibakorerwa jenoside batabaho. Bati “Abahutu bazasabe imbabazi”. Ntibazisaba batabaho. Myr Smaragde arabizi Kiliziya ubwayo ikibazo cy’amoko cyarayimunze ari nayo mpamvu kuvura abanyarwanda byayinaniye.

Niyibuke ibyo Myr Classe yavuze ku moko y’abanyarwanda n’ubusumbane bwayo, biranditse ahantu henshi. Witegereje wasanga ivangura ry’amoko mu mashuri no miryango y’abihayimana ariho ryatangiriye nyuma bikagenda bikongera mu banyarwanda muri rusange. Nka buriya uwatinyuka akerekana ko ibyo Myr Classe yavuze atari byo akabisabira n’imbabazi, byafasha abanyarwanda.

Perraudin na we aravugwa cyane mu ibaruwa ye. Iyo baruwa ko ihari bayisomeye abanyarwanda bakanayisesengura, ahari amakosa hakagaragara, hagasabirwa imbabazi.

Abanyapolitiki benshi baharaniye Republika bari barize mu iseminari kuko ariyo babonaga. Abaseminari bavuyemo mu gihe cya revolisiyo bajya muri politiki berekana uko mu Kiliziya byari bimeze.

Ku gihe cya Kayibanda na Habyalimana abapadiri benshi bari abatutsi kuko niho babonaga ubuhungiro. Ibyo ntibisaba ubushakashatsi buhanitse ngo umuntu abibone. Ushaka ku byumva yakwibaza impamvu Diyosezi ya Nyundo ariyo yatakaje abapadiri benshi muri 1994 kandi abenshi bakicwa n’Interahamwe. Hari imiryango y’abihayimana yibasiwe n’Interahamwe gusumbya indi. Ku rundi ruhande hari amadiyosezi nka Byumba abapadiri bose bapfuye muri 1994 bishwe n’Inkotanyi. Ikibazo cy’amoko muri Kiliziya kirahari kandi ntikivugwa.

Ku gihe cya Kayibanda na Habyalimana abasenyeri benshi bari abahutu, ubu abenshi ni abatutsi, ibi bifite icyo bivuga. Turacyarambirwa. Myr Smaragde azabare umubare w’abapadiri b’ababahutu baheze buhungiro, atubwire imigambi babafitiye.
Yayoboye Nyakibanda azi neza ko ubu umubare munini w’ababa abapadiri ku ngoma y’Inkotanyi ari abahutu. Buriya adusobanuriye impamvu iyo abahutu bafite ubutegetsi abatutsi bagira umuhamagaro (vocation); abatutsi bafata ubutegetsi abahutu bakagira umuhamagaro (vocation) ku bwinshi, byatuma tubona ko abirambiwe koko. Iyo ugiye mu miryango y’abihayimana, ubisangamo uko batora ababakuriye biramenyekana. Ahubwo Kiliziya yisuzumye neza ikerekana ko irambiwe ivanguramoko yafasha abanyarwanda muri iki kibazo cy’amoko.

Musangwa Emmanuel

RNC: Itangazo ryamagana ubwicanyi bukomeje gukorwa na Leta y’uRwanda.

$
0
0

Ihuriro nyarwanda (RNC) riramenyesha abanyarwanda ibi bikurikira:

- RNC ibabajwe kandi yifatanyije n’imiryango y’abanyarwanda bakomeje kwicwa na polisi y’igihugu ibatwerera kuba ibyihebe by’intagondwa. Muribuka ko ubu bwicanyi bwatangijwe na Perezida Paul Kagame ubwo yatangazaga kumugaragaro ko bagiye kujya barasa abantu ku manywa y’ihangu

- RNC, iributsa abanyarwanda ko bwakeye exécutif wa Cyuve Alfred Nsengimana akaraswa yambaye amapingu; hagakurikiraho kurasa no kwica Eric Hashakimana ngo bakekaga ko yaroze Gen. Ruvusha; Dr Gasakure wari muganga wa Kagame nawe yarasiwe muri kasho ya Remera ; Rwigara Assinapol ; Imam Muhammad Mugemangango yarashwe kumanywa y’ Ihangu aregwa gukorana Na ISIS nubwo Amerika yaje kubihakana, kuri uru rutonde hiyongereyeho Channy Mbonigaba nawe warasiwe i Nyarutarama Na polisi ari muri (self house) kasho ya rwihishwa none hiyongereyeho n’abandi banyarwanda batandatu bara siwe I Cyangugu, batatu bagahita bapfa barimo n’umukobwa, urutonde ni rurerure kandi biracyakomeza

- RNC ikaba yamagana ubu bwicanyi (exécution) bukomeje gukorerwa abanyarwanda bimwa ubutabera bakicwa mbere kugirango bavutswe umwanya wo kwisobanura no kugaragaza ukuri ku bihimbano baba bacuriwe

RNC irasaba imiryango mpuzamahanga yita ku burenganzira bwa muntu kwita kuri ubu bwicanyi ndetse nokubwamagana byimazeyo

RNC iboneyeho Kandi umwanya wo kwihanganisha ababuze ababo no kubizeza ko izakora uko ishoboye kose ngo ababigizemo uruhare igihe nikigera bazabibazwe n’ubutabera butabogamye.

Jean Paul Turayishimye

Umuvugizi w’ Ihuriro Nyarwanda (RNC)

Ambasaderi Gasana ntabwo yaciye inyuma Kagame gusa ahubwo yaranamwibye!

$
0
0

Nyuma y’uko inkuru y’ihunga rya Ambasaderi Eugène Gasana itangiye gusakara hanze abantu benshi bakomeje kwibaza niba Ambasaderi Gasana ahunze gusa kubera amakuru avuga ko yabyaranye n’umufasha w’umukuru w’igihugu cyangwa niba hari ikindi kibyihishe inyuma.

Bamwe mu bakurikiranira hafi ibibera mu butegetsi bwa Perezida Kagame imbere bavuga ko Ambasaderi Gasana yari umuntu ukomeye mu butegetsi bwa Kagame ntabwo yari umuboyi cyangwa umuyaya ushinzwe abana gusa nk’uko benshi babyibwiraga ahubwo yari inkingi ikomeye kuko yari umucungamari mu mahanga w’ubutegetsi bwa Kagame!

Duhereye igihe FPR yafatiye ubutegetsi twavuga ko Perezida Kagame yafashije Ambasaderi Gasana amuha imyanya myiza muri za ambasade mu mahanga ariko ntabwo twakwibagirwa ibyiza Ambasaderi Gasana yakoreye ubutegetsi bwa Kagame muri rusange ndetse na Kagame ku giti cye.

Ibyo Ambasaderi Gasana yakoreye ubutegetsi bwa Kagame

-Uretse kwigarurira Ambasade y’u Rwanda mu Budage mu 1994 mu gihe FPR yafataga ubutegetsi, Ambasaderi Gasana yafashije cyane FPR ikiri mu ishyamba igihe yari mu Budage akiri umunyeshuri aho yagiye afasha bamwe mu bakangurambaga ba FPR kwinjira mu Burayi bakoresheje amavisa bashakirwaga na Ambasaderi Gasana akoresheje abakecuru b’abazungukazi yaryamanaga nabo.

-Mu mirimo itandukanye Ambasaderi Gasana yakoze mu Budage no mu Busuwisi ahagarariye u Rwanda yagize uruhare rukomeye mu bikorwa bya Leta y’u Rwanda byo kugura intwaro n’ibikoresho bya gisirikare mu bihugu byo mu burasirazuba by’u Burayi no mu Burusiya tutibagiwe no gushaka abacanshuro bo muri ibyo bihugu bahaga imyitozo ingabo z’u Rwanda ndetse n’abatwaraga indege za kajugujugu zakoreshejwe mu ntambara yiswe iy’abacengezi za Ruhengeri na Gisenyi ndetse n’abatwaraga indege zajyanaga abasirikare muri Congo zinakurayo amabuye y’agaciro.

-Ambasaderi Gasana yagize uruhare rukomeye mu ifatwa ry’abayobozi ba FDLR ari bo Ignace Murwanashyaka na Straton Musoni bari batuye mu budage akoresheje ingufu n’inshuti yari afite mu Budage

-Ambasaderi Gasana yashoboye kwinjira mu miryango y’abayahudi mu Budage ndetse agerageza kuzamura ikintu cyo gusanisha Genocide y’abayahudi n’iy’abatutsi  kugira ngo ubutegetsi bwa FPR bushobore gushyigikirwa n’abayahudi b’isi yose. Ibi byabyaye umusaruro kuko byatumye u Rwanda na Israël bigirana umubano mwiza urimo n’uwo mu rwego rwa gisirikare. Na nyuma izo ngufu mu bayahudi zarakomeje mu gihe yari i New York ahabarizwa abayahudi bakomeye kandi bakize mu rwego rw’isi yose.

-Mu gihe yari mu muryango w’abibumbye i New York ntako atagize ngo avuganire ubutegetsi bwa Perezida Kagame mu gihe bwabaga buri mu bibazo bikomeye birimo kutubahiriza uburenganzira bwa muntu, guhonyora demokarasi no gufasha imitwe irwanya ubutegetsi mu guhugu cya Congo.

-Ambasaderi Gasana twavuga ko yari n’umunyakigega w’ubutegetsi bw’u Rwanda mu Burayi n’Amerika aho ari we wacungaga isanduku y’ibanga (Caisse noire) ya Leta y’u Rwanda. Iyo sanduku niyo ivamo amafaranga ahabwa abaneka n’abajya mu bindi bikorwa by’urugomo, abanyamakuru b’abanyamahanga n’abandi bashinzwe gutaka ubutegetsi bwo mu Rwanda mu mahanga…

Ibyo yamariye Kagame n’umuryango we

-Yise ku bana ba Perezida Kagame bigaga muri Amerika igihe kinini ndetse anashinzwe kugurira Kagame n’umuryango we imodoka, imyambaro, inkweto n’ibindi bikoresho bigezweho ku buryo yageze aho yigamba ko ari we wigishije Perezida Kagame kwambara neza.

-Nk’uko twabivuze haruguru Ambasaderi Gasana yashoboye guhuza Perezida Kagame n’abanyamahanga benshi cyane cyane b’abayahudi ku buryo byatumye Perezida Kagame abyuririho agira inshuti zikomeye mu bayahudi

-Nk’umuntu wabaye mu burayi igihe kinini kandi asobanukiwe n’uburyo bwo gushora imari, Ambasaderi Gasana yafashije Perezida Kagame gushora imari mu bikorwa bitandukanye birimo no kugura amazu mu bihugu bitandukanye hafi ku isi yose.

-Ambasaderi Gasana yahuje Perezida Kagame n’abanyemari n’abandi bantu benshi bakorwa muri urwo rwego ku buryo byatumye Perezida Kagame ashobora kubona uburyo bwo kubaka izina rya Baringa ry’uko ari umuhanga washoboye kuzamura ubukungu bw’u Rwanda ndetse n’iterambere muri rusange

-Ambasaderi Gasana abitse amabanga menshi y’umuryango wa Kagame arimo n’ubuzima bwabo kuko niwe wabashakiraga abaganga n’aho bivuza mu mahanga ndetse ni nawe washatse amashuri y’abana tutibagiwe n’amashuri yagiye aha impamyabumenyi Perezida Kagame n’umufasha we bakurikira amasomo bari mu Rwanda (Etudes par correspondance)

-Imwe mu mitungo ya Perezida Kagame mu mahanga itari mu maboko ya Ambasaderi Gasana nayo ashobora kuba azi aho myinshi muri yo iherereye ku buryo bibaye ngombwa ashobora gusubiza Perezida Kagame kw’isuka!

Umwanzuro

Kuva izi nkuru z’uko Ambasaderi Gasana yabyaranye na Yohanita Nyiramongi zatangira kujya hanze bivugwa ko byatumye Perezida Kagame atangira gutakariza icyizere Ambasaderi Gasana ndetse amushyiraho ingenza ku buryo yahise abona ko mu bikorwa by’imari yamukoreraga yagiye amugavura akanamwiba binatuma amutumaho ikitaraganya ngo amukureho imitungo ye yose imwanditseho hakiri kare (si Gasana byabayeho gusa kuko Nyakwigendera Inyumba nawe bamukuyeho imitungo yari iya FPR bamusinyishije aryamye ku buriri mu bitaro i Nairobi!) ariko nk’uko mwabibonye Gasana yatinye gukandagira mu Rwanda ndetse ahitamo no kwihisha bikomeye!

Kuri ubu ni nk’aho Kagame arimo guhigisha Gasana uruhindu kuko ni nk’aho agiye kumusubiza ku isuka, hari benshi bibwira ko Gasana afite ubwoba kubera ikibazo cy’umwana bivugwa ko yaba yaranye na Nyiramongi gusa, ariko sibyo gusa kuko uretse iyo amafaranga yagiye yiba Kagame muri iyi myaka yose  n’imitungo ya Kagame agiye kwifunga hari n’amabanga menshi kabutindi azi bishatse kuvuga ko Gasana natikingira bikwiye iminsi ye ibarirwa ku ntoki dore ko hari benshi Kagame yirengeje ku tuntu duto cyane tudafite uburemere bungana nk’ibi bya Gasana.

Amakuru The Rwandan yashoboye kubona n’uko mu bantu basanzwe bavugana nga Gasana cyangwa umugore we Teteri abenshi ntabwo bagishobora kubavugisha ku mirongo yabo ya telefone isanzwe. byumvikane ko asigaranye inzira 3: Gushaka ubwihisho bwizewe kuri we n’umuryango we akaruca akarumira, kumvikana na Kagame akamusubiza imwe mu mitungo ye, gushyira Kagame ku karubanda akishinganisha agashaka igihugu kimurindira umutekano. Ariko izi nzira zose ntabwo zizatuma Kagame atamwirenza namuca urwaho.

Ben Barugahare

Email: therwandan@ymail.com

 

Ese aho Yohanita Nyiramongi ntiyaba arengana?

$
0
0

Gutangira iyi nyandiko twibaza niba umufasha w’umukuru w’igihugu Yohanita Nyiramongi yaba arengana, si ukuvuga ko ari umwere byaba mu miyoborere y’igihugu kiri mu maboko y’umugabo we cyangwa mu buryo bw’ukuntu abanye n’umugabo we ahubwo ni ukwibaza niba nta nyoroshyacyaha yabonerwa imutera kwifata uko yifata.

Uretse ko bizwi ko Yohanita Nyiramongi akiri umukobwa yagacishijeho iyo za Bujumbura, Kigali, Nairobi n’ahandi ariko na none Perezida Kagame nawe ntabwo yamutera ibuye ku bijyanye no guca inyuma uwo bashakanye.

Mu muco nyarwanda kenshi umugabo ubyaye hanze cyangwa ugiye mu busambanyi hanze akunze kutarebwa nabi mu buryo bumwe n’umugore ubyaye umwana utari uw’umugabo we cyangwa uvuzweho ubusambanyi afite umugabo ariko ntabwo bishatse kuvuga ko ibibera mu rugo kwa Kagame n’ibitagenda neza byose bishyirwa ku gahanga ka Nyiramongi nk’aho Kagame we ari shyashya.

Ntabwo twarondora ibyakozwe na Perezida Kagame byo guca inyuma umugore we no kubyara hanze ngo tubirangize kuko ni byinshi ariko twatanga ingero zimwe zifatika cyangwa zavuzwe cyane  kugira ngo abafite icyo bazi cyangwa abasesengura twibaze niba nta kindi Kagame yaba apfa na Nyiramongi uretse gucana inyuma.

Birazwi ko Perezida Kagame afitanye umwana na murumuna w’umugore wa Kizza Besigye uyu wabijije icyuya Perezida Museveni, ibi bikaba ari nabyo bituma umubano wa Museveni na Kagame ujya uzamo agatotsi rimwe na rimwe. Umugore wa Besigye witwa Winny Byanyima nawe ni umuntu ukomeye mu rwego mpuzamahanga kuko ategeka umuryango mpuzamahanga witwa Oxfam International. Uretse n’ibyo akaba yarabaye ihabara ya Perezida Museveni imyaka myinshi mu gihe bakoranaga, umuryango wo kwa Byanyima ni umuryango munini ufite abantu benshi bize kandi bari mu nzego nyinshi z’ubuyobozi kugeza mu rwego mpuzamahanga. Kuba Kagame yarabyaye umwana muri uwo muryango byatumye yisanga yaguye rimwe na rimwe mu mutego wo gufasha Kizza Besigye amuha amafaranga n’ibindi.

Si aho gusa kuko ababaye mu ntambara ya FPR nabo bazi byinshi ku bijyanye n’imyitwarire ya Perezida Kagame n’abari abagore be kugeza n’aho bihindutse ikimenya bose. Ni nde mu bantu babaye muri FPR ikiri mu ishyamba utazi ibya Nyakwigendera Aloysia Inyumba na Perezida Kagame? Ibye na Lt Col Rose Kabuye se byo hari ubiyobewe?

Duhagarariye aho umuntu wenda yagira ngo Perezida Kagame avuye mu ishyamba yacishije make, ariko siko bimeze kuko yarushijeho kubera ingufu yahabwaga n’ubutegetsi bwari mu maboko ye ikibabaje ni uko izo ngufu zasenyaga ingo z’abandi kugeza n’aho abagabo bamwe bahaburira ubuzima, ibyabaye kuri Kajangwe mwarabyumvise ko mu byo yazize harimo umubano udasanzwe w’umugore we na Perezida Kagame. Si aho gusa kuko dufite amakuru y’uko n’umugore wa Piyo Mugabo nawe yari ihabara ya Perezida Kagame mu gihe Piyo Mugabo we yari yarahisemo kumarira agahinda ke mu nzoga. Hari n’amakuru avuga kandi ko mu gihe Ambasaderi Gasana yihereranaga Nyiramongi na Perezida Kagame nawe yabaga yatambikanye Teteri umugore wa Ambasaderi Gasana!

Mu gusoza twarangiza twibaza tuti: Ese izi nkuru z’uko Yohanita Nyiramongi yabyaranye na Ambasaderi Gasana zaturutse hehe kuki zivuzwe ubu?

Umwe mu basaza b’inararibonye yagerageje kuraguza umutwe no gusesengura atangira kwibaza niba nta bantu bo muri FPR bazi aya mabanga kuva kera bashatse kuyakoresha ngo bikize Yohanita Nyiramongi cyangwa bagabanye ingufu ze mu butegetsi.

Akongera akanibaza niba iki kibazo cya Yohanita Nyiramongi abo bantu bakizamuye bari mu butegetsi bwa FPR bataba barakizamuye bahereye kuri Nyiramongi ariko mu by’ukuri bashaka Perezida Kagame dore ko hari benshi muri FPR babona Perezida Kagame arimo ashyira FPR mu kaga ku buryo asa nk’uwayifasheho ingwate ngo narunduka azarundukane nayo?

Ese kuba bivugwa ko Yohanita Nyiramongi atari umukobwa wa Murefu ahubwo nyina yaba yaramubyaranye n’umuntu uturuka mu muryango wo hafi y’umwani Kigeli V Ndahindurwa byaba bifite icyo bivuze muri iki kibazo?

Frank Steven Ruta

Email: therwandan@ymail.com

Yohanita Nyiramongi arimo gushaka uburyo yahunga igihugu!

$
0
0

Amakuru agera kuri The Rwandan kuri uyu wa gatandatu tariki ya 20 Kanama 2016, aravuga ko umufasha w’umukuru w’igihugu Yohanita Nyiramongi yaba yitegura guhunga igihugu!

Amakuru afite gihamya kandi ava mu bantu batandukanye aravuga ko Yohanita Nyiramongi yahukaniye kwa nyina i Nyarutarama ari kumwe n’abana babiri ari  bo Ange na Ian Cyigenza bivugwa ko yamubyaranye na Ambasaderi Gasana.

Kubera ikibazo cy’uyu mwana n’ibindi bibazo bindi bizajya ahagaragara mu minsi iri imbere biravugwa ko Yohanita Nyiramongi yaba yifuza kuva mu gihugu agahungira mu mahanga.

Gusohoka mu gihugu kuri Yohanita Nyiramongi ni ikintu gikomeye cyane cyane mu gihe yashaka kuva mu gihugu Perezida Kagame atabizi cyangwa atabishaka bishatse kuvuga ko isohoka rya Nyiramongi mu gihugu rigomba kwemerwa byanze bikunze na Kagame kugira ngo rishoboke.

Abasesengura aya makuru bavuga ko isohoka mu gihugu rya Nyiramongi rishoboka mu gihe yakwitwaza kujya kwivuza nabyo ariko bigashoboka mu gihe Nyiramongi yakoresha abana ngo bamusabire imbabazi yemererwe kujya kwivuza cyangwa guherekeza nyina kwivuza mu mahanga.

Na none ariko Perezida Kagame kugira ngo abyemere byasaba ko hagira abo afataho ingwate ni ukuvuga umuryango wa Nyiramongi kugira ngo nashaka kuguma hanze y’igihugu, kugira amabanga ashyira hanze cyangwa kwigarurira imitungo yabo iri mu mahanga azatinye ko umuryango we wagirirwa nabi.

Inkuru dufite ziravuga ko Nyiramongi ubu arimo kugerageza gushaka igihugu cyamwakira mu Burayi cyangwa Amerika ariko ngo arimo guhura n’inzitizi zimwe na zimwe mu rwego rwa diplomasi mu bihugu bimwe na bimwe ku buryo igihugu kimwe cyamworohera kuba yaba akirimo muri iyi minsi ari Leta Zunze Ubumwe z’Amerika aho bafite inzu kandi abana bafite gahunda yo gukomereza amashuri.

Gusohoka mu gihugu kwa Nyiramongi kuramutse gushobotse bishobora gusiga iheruheru ubutegetsi bwa Kagame kuko uretse benshi mu bashyizwe mu butegetsi kubera ingufu za Nyiramongi, burya umugore aba azi byinshi ku mugabo we, umutungo mwinshi wa Kagame uri mu mahanga umugore we ashobora kuwigarurira afatanije na Ambasaderi Gasana.

Igisigaye ni ukumenya niba ibivugwa ko Perezida Museveni azaba ari mu nama i Kigali ari no muri gahunda yo kunga Perezida Kagame n’umufasha we bizagira icyo bigeraho dore ko mu minsi ishize ari Nyiramongi wagize uruhare runini mu gusabira imbabazi umugabo we kuri Perezida Museveni kubera umubano utari umeze neza kubera inkunga y’amafaranga Perezida Kagame yateraga Kizza Besigye utavuga rumwe n’ubutegetsi muri Uganda.

Frank Steven Ruta

Email: therwandan@ymail.com


Ibaze nawe: ikibazo cy’ibirayi kirakomeye i Kigali

Ibihe turimo: Ukurangaza rubanda mu nkuru zitagize icyo zimaze

$
0
0

Ibihe turimo birashushanya uko akarere k’ibiyaga bigari gateye muri iki gihe. Ni ibihe abayobozi b’ako karere barimo gutekinika kugirango barangaze rubanda mu bitagize icyo birumariye, aho gushakira hamwe icyakorwa kugirango ibihugu bayobora bisohoke mu icuraburindi babiroshyemo.

Inkuru ubu iri ku isonga mu Rwanda ni ijyanye n’ubusambanyi buri hagati ya ambasaderi Gasana na muka Kagame, Jeannette Nyiramongi. Iyo umuntu asomye izo nkuru zisukiranya ku mbuga nkoranyambaga, umuntu yibaza niba mwene izo nkuru hari icyo zimariye abasomyi. Umuntu yibaza niba kuzitaho igihe hari icyo bimaze, cyane cyane ko ubusambanyi mu bayobozi budatangiye ubungubu. Ni umukino watangiye gukinwa kuva isi yaremwa; ni ibiryo biribwa n’abahagaze, ku buryo kuwitirira uyu n’uyu ari ugukabya cyangwa gushakishiriza ikibazo aho kitari.

Kuri jyewe, mbere yo gushinja Nyiramongi ubusambanyi, ni byiza ko ababumushinja na bo babanza kwireba, bakisuzuma, basanga ari abere, bakabona kubangura ibuye, bakarimutera. Muri ibi bihugu by’i Burayi na Amerika, ubusambanyi ntibufatwa nk’inkuru idasanzwe; bufatwa nk’ubuzima busanzwe bwa buri munsi, uretse ko wenda abanyamakuru iyo bagize Imana umuyobozi agafatirwa mu cyuho, baba babonye «scoop», kubera ko baba bashaka kugurisha ibinyamakuru byabo, biba byaraheze mu ma «kiosques».

Sinzi rero niba ari na ko bimeze muri aka karere kacu, nyamara jye si ko mbibona, ahubwo mbibonamo kurangaza rubanda ngo bahugire mu manjwe, bazashiduke abitwa ko batuyobora barageze ku ntego zabo, intego zo kudutwara buhumyi, bunyago.

Uguhuma amaso rubanda ku matora ataha

Iyo umuntu yitegereje neza ibibazo biri muri aka kare: u Rwanda, Kongo, Uburundi, ndetse na Uganda, usanga igikenewe atari uguta igihe mu nkuru nk’izi z’inzanduka, ahubwo hakwiye kurebwa uburyo aka karere kasohoka muri iri curaburindi riterwa n’abayobozi babi, bikunda. Dore nk’ubu mu Rwanda haravugwa umwuka mubi w’amatora y’umukuru w’igihugu, amatora azaba mu mwaka utaha wa 2017.

Nta gushidikanya ko Perezida Kagame arimo kubunza umutima w’ukuntu azatinyuka kwitoza indi manda ya gatatu, abo bari kumwe muri FPR batamushaka. Nta washidikanya ko arimo kwibaza uburyo azakura mu nzira abamurwanya, baba abari mu gihugu n’abari inyuma yacyo, kugirango bamurekere ikibuga, azagikiniremo wenyine, mu mwaka wa 2017.

Ni nde washidikanya ko arimo kwibaza niba koko Padiri Thomas Nahimana azaza mu Rwanda guhangana na we mu matora; ni nde utabona ko arimo yibaza akabura igisubizo cy’abashyigikiye uyu mupadiri, abazamuha amafaranga yo kwiyamamaza, n’abashaka kumushyira ku ntebe yo mu Rugwiro? Ni nde uyobewe ko arimo gushakisha uburyo bwose bushoboka bwo kuzamwigarurira cyangwa kumwica, kumufunga se, kugira ngo atazamubangamira mu matora ateganijwe mu mwaka utaha ?

Ngibyo ibibazo rubanda yari ikwiye kurangariramo, aho guta igihe ku nyama idapima n’igarama imwe, iyi nyama itagira igufa, ishikuzwa na buri wese, iribwa n’abahagaze, bahaze ibya rubanda!

Akajagari mu Burundi

Iyi nkuru igamije kurebera hamwe ibibazo biri mu karere k’ibiyaga bigari n’uburyo byakemurwa, aho kurangarira mu matakaragasi, mu bitampaye agaciro. Mu Burundi, hari ibibazo byihariye, na byo byakuruwe n’amatora, ibibazo biterwa n’abayobozi babi, bashaka gusazira ku butegetsi, bashaka gufata igihugu nk’akarima ka ba se.

Aho Perezida Nkurunziza ageze muri iki gihe ni nk’aho Habyarimana yari ageze, mbere y’uko yicwa. Iyo witegerezaga Habyarimana uburyo yari amerewe nabi ubwo inkotanyi zari zimwugarije, haba mu mishyikirano ya Arusha, haba imbere mu gihugu hagati ye n’abamurwanyaga, uhita ubona ishusho ya nyayo ya Petero Nkurunziza.

Abari mu gihugu muri iriya myaka ya 92-93, ntibararaga batabonye sinema y’imfu z’inzirakarengane, uwazishe agashakishwa akaburirwa irengero. Izo mfu akenshi zashyirwaga ku gahanga k’ubutegetsi bwa Habyarimana, uyu na we akazishyira ku gahanga k’inkotanyi. Urupfu rwavuzweho cyane ni urwa Gatabazi na Gapyisi, kuko izo mpande zombi zashoboraga kubica. Nkurunziza na we aho ageze muri iki gihe, ni uko abicwa mu Burundi abagereka kuri Kagame, uyu na we akabagereka kuri Peter Nkurunziza.

Ikiruta byose – nabivuze mu nyandiko ishize – kikaba ari uko umwe yatera undi, aka kajagari kakarangira burundu, dore ko atari ubwa mbere Uburundi n’u Rwanda bishyamiranye, bitewe n’inda mbi zakunze gushyirwa imbere n’abayobozi b’ibihugu byombi.

Akajagari muri Kongo

Ubutegetsi bwa Kongo bumaze gutangaza ko amatora y’umukuru w’igihugu yari kuzaba muri uyu mwaka, yigijweyo. Ukwigizwayo si ikindi, ni ukugirango perezida Kabila ashakishe uburyo bwo kuguma ku butegetsi, n’ubwo mandat ye, na we yari icyuye igihe. Ukwigizayo ayo matora ntaho bitaniye no gukurura akajagari muri icyo gihugu hagati ye n’abamurwanya. Akajagari niba kabaye, gakuruwe n’abamurwanya nyine, bivuga ko Kabila azaba abonye iturufu yo kuguma ku butegetsi, kuko azitwaza ko ubutegetsi bwe burimo gushakisha uburyo bwahosha izo mvururu, imvururu mu by’ukuri azaba yarateje mu kurengera inyungu ze za politiki.

Ubwo mu kwezi gushize yari mu ruzinduko mu Rwanda, abanyamakuru bamubajije niba atari aje guteza inzuzi kuri mugenzi we Kagame, inzuzi zo kumenya niba agumye ku butegetsi ntacyo byamutwara. Umwe mu baminisitiri bari bamuherekeje, yasubije abanyamakuru ko ibivugwa kuri Kabila atari byo, ko ahubwo abayobozi bombi ngo bahuye mu rwego rwo kurwanya FDLR n’indi mitwe yitwaje ibirwanisho, ubu yashinze ibirindiro muri Kongo.

Iki gisubizo kikaba ntaho gihuriye n’ukuri kuko aba barwanyi babarizwa muri Kongo bahamaze igihe, kandi yaba Kabila, yaba na Kagame, nta gihe batabarwanyije, cyangwa batabashyigikiye. Ikivuye muri izi nzuzi za Kabila kikaba ari uko Kagame yamugiriye inama z’uko amatora yo muri Kongo yayigizayo, bityo bombi bakaba bashakisha uburyo bacuma iminsi, iminsi mu by’ukuri yo koreka mu icuraburindi akarere kose k’ibiyaga bigari.

Muri Uganda na ho si shyashya

N’ubwo politiki yo muri iki gihugu isa n’itandukanye cyane n’iyo mu Burundi ndetse no mu Rwanda (abapfa, abafungwa, abarigiswa, ni bake), usanga Uganda ari wo mutwe utekerereza ibi bihugu byombi, kuko Museveni ari we wiyambazwa buri gihe iyo hashakishwa uburyo abayobozi b’u Rwanda n’Uburundi baguma ku butegetsi ubuziraherezo. Ba gashakabuhake ni we bakoresha mu nyungu zabo zo gushakisha uburyo bakwigarurira akarere kose k’ibiyaga bigari; atari ibyo, na we yajya yamaganwa uko yiyongeje izindi mandats zo kuyobora igihugu cya Uganda. Kuba amahanga ntacyo amuvugaho mu biringo byose agenda yiyongeza, bimuhesha imbaraga zo kuba umuvugizi mukuru w’aba banyagitugu bose bo mu karere k’ibiyaga bigari, ibi bikaba bibabaje kubera ko rubanda iyoborwa, ari yo igwa muri ibi bibazo by’aba banyanda mbi, izi nda zirya ntizihage.

Ikigamijwe, igikwiye, ni ikihe ?

Ikigamijwe kuri aba bayobozi cyo kirazwi, ni ugukonda ubutegetsi no kuburizamo demukarasi muri aka karere kose, inyungu zose zikiharirwa n’abantu bamwe, aba bayobozi uko ari batatu, bumva ko nta wundi washobora kuyobora, wavukanye imbuto, uretse bo. Ikizava muri uku kwikubira ibya rubanda, kikaba ari imyivumbagatanyo idashira, imyivumbagatanyo ihagarikwa n’amahanga, aya mahanga na yo akaba atabikora kubera urukundo aba afitiye abarimo gupfa, ahubwo aba ashingiye ku nyungu zabo zo kuyogoza akarere kose, n’abagahagarariye.

Igikwiye cyo kiroroshye kucyumva; kiranashoboka: ni uko rubanda ituye ibi bihugu bigizwe n’aka karere, yahaguruka hakiri kare, ikarwanya yivuye inyuma aba bayobozi bose, hatavuye mo n’umwe. Bitabaye ibyo u Rwanda, Uburundi, Kongo ndetse na Uganda bizahinduka akarima k’abantu bamwe, k’abasazi bagendera ku nyungu za ba gashakabuhake, babashyigikiye mu ntambara z’urudaca, intambara zigamije inyungu zabo bwite, inyungu zo gusahura ibya rubanda, haba ku rwego rw’ubukundu na politiki.

Ngibyo, nguko; agapfa kaburiwe ni impongo!

Amiel Nkuliza,

Sweden.

Rwanda: Polisi yongeye guta muri yombi umubitsi wa FDU-Inkingi

$
0
0

Amakuru atugezeho nuko muri iki gitondo cyo kuwa 23 Kanama 2016 polisi ya leta ya Kigali imaze guta muri yombi umubitsi wungirije w’ishyaka FDU Inkingi Mlle Gasengayire Leonile.

Polisi y’u Rwanda ikaba imutereye muri yombi aho yari mu biruhuko mu muryango we mu karere ka Rutsiro umurenge wa Kivumu akagali ka Bunyunju umudugudu wa Karungu.

Icyo iyi mpirimbanyi ya demukarasi ishinjwa ubu ntiturakimenya gusa nta gushidikanya ko yaba azira ibya politiki nkuko bisanzwe kuri FPR Inkotanyi guhiga no kuburabuza abatavugarumwe nayo bose aho bari hose.

Twibutse ko mu kwezi kwa Werurwe tariki ya 26 uyu mwaka wa 2016 Mlle Gasengayire nabwo yarashimushwe nyuma akaza kukaragara ko yari afitwe na polisi aho yaje kurekurwa nyuma y’ iminsi ibiri akanamburwa ikintu cyose cyagaragaza ko yari mu maboko ya polisi kuko n’urupapuro yari yafungiweho narwo mbere yo kurekurwa polisi yabanje kurumwaka.

Twamaganye twivuye inyuma iri totezwa ubutegetsi bw’inkotanyi bukoje kugirira abatavugarumwe n’ubutegetsi buriho mu Rwanda tunasaba ko uyu muco mubi ukwiye gucika burundu kuko uragayitse cyane.

Boniface Twagilimana

umuyobozi wungirije w’ishyaka FDU-Inkingi

AMAKURU Y’IMVAHO Y’IYICWA RYABEREYE I NYARUTARAMA

$
0
0

Dore uko byagenze: Nk’uko Leta ya Kigali isanzwe ifungira ahantu hatazwi, iriya nzu iri mu Kagali ka Nyarutarama, Umurenge wa Remera ni iy’uwahoze ari umugaba w’ingabo z’u Rwanda ubu akaba ari mu buhungiro muri Afurika y’epfo, General Kayumba Nyamwasa. Iyo nzu ikaba iri ku muhanda kg288. Ifite ubwinjiriro bubiri kuko ikora ku mihanda ibiri, iyo nzu ikaba isanzwe ifungirwamo abantu ku buryo buhishwe kuva yava mu maboko y’umuryango wa Kayumba Nyamwasa. Iyo nzu ifite piscine nini bakoresha iyo bakubita abahafungiye.

Twagize amahirwe yo kuganira n’umuntu wari uri Kuri iriya nzu ubwo humvikanaga amasasu, adutangariza uko byagenze.

Yatangiye agira ati: “Twari dusanzwe tubaraza mu mazi buri wese amaramo amasaha atatu, yavamo tukajya kumushyushya kugeza azanye ibyuya (kumukubita). Kuri uriya munsi rero, umupolisi wari ushoreye abantu 10 yararangaye kuko yari yaje ku kazi yasinze umusore umwe muri abo bari bafunze arasimbuka amukubita umugeri ku mutwe umupolisi aragwa bahita bamwambura imbunda na we batangira kumunigira mu mazi, ariko uwari yasigaranye imbunda we yahise ajya mu nzu ahasaga abandi babiri arabarasa.

Abari ku miryango y’urupangu baza biruka baca kuri piscine bajya kureba ikibaye mu nzu. Wa mufungwa wari winjiye mu nzu abonye baje afata gerenade arayibatera ikomeretsa umwe ariko bidakabije. Aho muri iyo nzu harimo intwaro nyinshi benezo bagiye gutembera. Uwo mugabo yagumye hafi y’aho twabikaga imbunda ku buryo twumvise urusaku rw’amasasu tukaza twiruka twahagera tukabura intwaro. Birumvikana ko hari ebyiri gusa.

Ubwo twafashe umwe wakomeretse tumuhisha mu kazu ku burinzi dukoresha imbunda yari afite. Wa mugabo abonye twagumye kumurasaho yarashe akaryango ka hamwe bafungirwaga afungurira n’abandi 18 bari basigaye mu nzu. Natwe twahise dutabaza sipesho fose (special force) ya police. Baraje basanga ba bafungwa bigabanyije imbunda ibintu biba byabaye bibi cyane, ariko hagati aho bamwe bari bari muri piscine bo barasohotse barigendera.

Ubwo abapolisi bahageze afande yatubujije kurasa ahubwo tugota igipangu, hamaze akanya bo batwoherereza amasasu ndetse hapfa umupolisi. Twahise dutabarwa n’abajepe (abarinzi ba perezida) barasa ya nzu ndetse bo baninjiramo ariko basanga ba bagabo bapfuye bose bazana imodoka za gipolisi babashyiramo borosaho shitingi barabajyana. Ubwo hakurikiye gahunda yo guhiga bamwe bacitse. Kubera akanya kari gashize byaratugoye ndetse bari bamaze kugera kure.

Amakuru twabonye ni ko hari umwe wari ufite umuvandimwe w’umucuruzi bakaba ariwe basanze akabaha amafaranga ngo ntiyabararana nuko baragenda. Uwo musaza wabahaye amafaranga twaramufashe atubwira ko bashaka kujya Burundi cyangwa Congo. Twabategeye ku mipaka aho twakekaga hose. Twabonye 6 i Cyangugu mu Bugarama babahagaritse bashaka kwiruka barabarasa ,hapfa batatu abandi barakomereka.

Ikindi nababwira ni uko ariya mazina tubahamagara atari ayabo. Uwamufashe amukuraho ibyangombwa na terefone akamuha akajeto (jeton) kanditseho izina rishya yamwise kandi akanamutoza kuryitaba. Uwo rero iyo amaze kubidushyikiriza ntibongera kubonana, bivuzeko natwe amazina tuba tuzi ari ariya ari ku kajeto”.

Uwo twaganiriye yakomeje avuga ko atishimiye kuguma mu bikorwa nka biriya ariko akaba yarabuze uko yavamo kuko nta n’irangamuntu bagira. agize ati: “Babanza kugukuraho ibyangombwa byose ugasigarira aho”. Yakomeje atubwira ko abo bapfuye imiryango yabo itemerewe kubashyingura cyangwa kubitangaza, ndetse yanatweretse umwe mu bagore bahaburiye abagabo.

Mu buryo bugoranye yatuganirije, yatangiye atubwira ati : “Murashaka kunshisha impair?” Uwo mugabo amwizeza kuzamugirira ibanga, nuko atubwira ukuntu baje kumureba ngo niyihute umugabo we aramushaka kandi ararwaye.

Bamugezeho nijoro bamushyira mu modoka bamujyana i Kanombe, haza abagabo 3 bababwira ko abantu babo bapfuye ariko bakaba bagomba gushyingurwa na Leta kuko ari intwari.

Babasabye ko ntawemerewe kubitangaza, barashyingura barangije buri wese ahabwa 500.000 frws. Ngo umukecuru umwe wari ubarimo yararize ati: “Niko nari nsigaranye none baramwishe”.

Nelson Gatsimbazi /Sweden

callnelson2000@yahoo.com

Nouvelle Génération : Leta yica abaturage yakagombye kurengera ntikwiye gukomeza kwitwa Leta !

$
0
0

ITANGAZO  RYAMAGANA UBWICANYI POLISI  Y’U RWANDA IKORERA ABATURAGE YAKAGOMBYE KURENGERA.

Amashyaka yibumbiye mu ihuriro rya NOUVELLE  GENERATION aramenyesha Abanyarwanda bose ndetse n’amahanga ibi bikurikira:

  1. Muri iyi minsi mu Rwanda haravugwa ubwicanyi bukorerwa abaturage kandi bugakorwa n’inzego za polisi y’u Rwanda nyamara ariyo yakagombye kurengera abo baturage.
  2. Bamwe mu bicwa barashwe harimo ababa bamaze igihe kinini barashimuswe n’inzego z’iperereza bagafungirwa ahantu hatazwi kure y’imiryango yabo kandi bakabuzwa uburenganzira bwo kugezwa imbere y’umucamanza ngo bisobanure niba koko hari ibyo bashinjwa.
  3. Iyo bamaze kuraswa polisi ibagerekaho ngo kuba bakoranaga n’imitwe ya Kiyislamu yitwara butagondwa nyamara nta kimenyetso na kimwe kibigaragaza, yewe n’inzego z’ubutasi z’ibihugu byateye imbere kandi bikoresha « technologie » ihambaye byagaragaje ko mu Rwanda iyo mitwe itahakorera. Akenshi kandi usanga n’abarasirwa mu Rwanda harimo abatari abayisilamu.

Bityo rero:

  1. Hashingiwe ku ihame ry’uko ukekwaho icyaha wese akwiye gushyikirizwa ubutabera,
  2. Hashingiwe kandi ku ihame ry’uko umuntu utarahamwa n’icyaha aba afatwa nk’umwere mu gihe cyose ataracibwa urubanza ngo ahamwe n’icyaha,
  3. Hashingiwe ko mu Rwanda igihano cy’urupfu cyavuyeho,

Twe abayobozi b’amashyaka yibumbiye mu Ihuriro rya NOUVELLE GENERATION:

  1. Tubabajwe bikomeye n’ubu bwicanyi bukorerwa abenegihugu nta cyaha cyabahamye nta n’ikimenyetso na kimwe cyagaragajwe ko abo bantu koko ari intagondwa cyangwa ko bateguraga ibikorwa by’iterabwoba
  2. Twamaganiye kure ubu bwicanyi kandi tukibutsa ko Itegeko Nshinga ry’u Rwanda ryo mu mwaka wa 2003 nk’uko ryavuguruwe mu mwaka wa 2015, riteganya ko:

“Umuntu wese afite uburenganzira bwo kubaho, ntawe ushobora kuvutswa ubuzima mu buryo bunyuranije n’amategeko” (ingingo ya 12)

“Umuntu ni umunyagitinyiro kandi ni indahungabanywa, Leta ifite ishingano zo kumwubaha, kumurinda no kumurengera” Ingingo ya 13.

Amashyaka ahuriye mu Ihuriro NOUVELLE GENERATION aboneyeho gusaba Leta y’u Rwanda ibi bikurikira.

  1. Guhagarika bwangu ibyo bikorwa by’ubwicanyi,
  2. Guhana by’intangarugero abapolisi barashe bakavutsa ubuzima Channy MBONIGABA ku mugoroba wo kuwa 17 Kanama 2016 i  Nyarutarama, mu mujyi wa Kigali kimwe n’abarashe kandi bakica Eric MBARUSHIMANA, Hassan NKWAYA na Mussa BUGINGO mu rukerera rwo kuwa 19 Kanama 2016 mu Bugarama mu Ntara y’Uburengerazuba
  3. Gusezerera ku murimo abayobozi ba gipolisi bayoboye uturere ibyo byaha bigayitse byakorewemo
  4. Kweguza Ministri w’umutekano mu gihugu hagashyirwaho Ministri uzaharanira iyubahirizwa ry’amategeko.

Turasaba Abanyarwanda bose kandi gutinyuka bagaharanira uburenganzira bwabo kuko bigaragara neza ko inzego za polisi zishobora gukomeza kwitwaza ngo hari abashaka guteza umutekano mukeya mu gihugu, nyamara zigamije gucecekesha abanyarwanda baba bifuza kugaragaza ibitekerezo byabo byubaka no kwamagana akarengane FPR ikorera abenegihugu nk’uko babyemererwa n’amategeko u Rwanda rugenderaho ndetse n’amahame mpuzamahanga. Uburenganzira buraharanirwa.

Leta yica abaturage yakagombye kurengera ntikwiye gukomeza kwitwa Leta !

 

Bikorewe i Paris kuwa 22 Kanama 2016

FFP-URUKATSA: Abdallah AKISHURI, Prezida

ISHEMA Party: Padiri  Thomas NAHIMANA, Umunyamabanga Mukuru

UDFR-IHAMYE: Boniface HITIMANA, Prezida

Viewing all 10370 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>