Quantcast
Channel: Umunyarwanda
Viewing all 10379 articles
Browse latest View live

Perezida Kagame yasabye ko hakorwa ubushakashatsi ku gikeri!!


AKANA Alice Umukobwa wa Nsekalije yasize umugani!

Hagati ya Perezida Habyalimana na Dr D.Kaberuka twumve ushyira mu kuri, n’uwirengagiza ibihe

Igikorwa cyo gushyigikira impunzi zikiri mu mashyamba ya Congo

Abayobozi ba FDU Inkingi barimo kwicwa urubozo muri Gereza ya Mageragere

Rwanda: Abahabwa ijambo bakabanza gushimira Perezida nabo biyamwe!

Umuyobozi wungirije wa Rayon Sports, Denis Gacinya yatawe muri yombi.

$
0
0

Umuyobozi wungirije w’ikipe ya Rayon Sports Gacinya Denis kuri ubu ari mu maboko ya Police nyuma y’uko ubushinjacyaha bumusabiye gukurikiranwa.

Umuvugizi wa Police y’igihugu ACP Theos Badege yahamirije RuhagoYacu dukesha iyi kuru ko Gacinya Denis koko yatawe muri yombi gusa ko byinshi ku byo akurikiranyweho byabazwa ubushinjacyaha.

Yagize ati: “Ni byo Gacinya Denis ari mu maboko ya Polisi ku busabe bwa parike. Hari ibyo akurikiranyweho iperereza riracyakomeza”.

Gacinya yafashwe nyuma yaho abadepite bagize Komisiyo ishinzwe gukurikirana imikoreshereze y’imari n’umutungo bya Leta basabye abayobozi b’akarere ka Rusizi n’Ubushinjacyaha kumukrikirana nyuma yo guhabwa amasoko ya Leta akishyurwa amafaranga arenze ibikorwa yakoze.

Aha, Gacinya uhagarariye kompani yitwa MICON, harimo nk’aho akarere karamwishyuye miliyoni 495 nyamara igenagaciro ry’imirimo yari yakoze ryaragarageje ko ikwiye miliyoni 253Frw.

Aha kandi mu masezerano y’akarere ka Gatsibo, Gacinya na Kompanyu ye bavugwaho kwishyurwa amafaranga y’umurengera kuko hari aho ipoto imwe yayishyurwaga miliyoni 2,6 Frw, naho cash power imwe akayishyurwa miliyoni 3,8 Frw.

Ibi byose ngo ni byo bishobora gutuma Gacinya Denis kuri ubu ari mu maboko ya Police aho ategerejwe kuzashyikirizwa Parike ndetse n’Ubutabera.

Gacinya Denis akaba abaye umuntu wa gatatu muri Rayon Sports ufunzwe muri uyu mwaka, nyuma y’uwari umuyobozi w’umuryango wa Rayon Sports Kimenyi Vedaste ndetse n’umutoza w’iyi kipe Karekezi Olivier

 

FAUSTINI TWAGIRAMUNGU ati « NGIRA URUMEZA IYO NUMVISE KAGAME AVUGA KO ARI PREZIDA »


Impunzi ibihumbi 30 zigiye kuza mu Rwanda guhera muri Mutarama 2018

« TABARA IMPUNZI – TANGA UKO WIFITE »

$
0
0

Ubu ni bumwe m’ubutumwa bwagejejwe ku bantu bitabiriye UMUGOROBA – NTABAZA W’IMPUNZI Z’ABANYARWANDA, kuwa gatandatu , tariki ya 16/12/2017 i Buruseli mu Bubiligi.

Ntabaza kuko ngo impunzi z’abanyarwanda zibarirwa mu bihumbi bikabakaba 10 bari muri Repubulika ya Congo – Brazzaville bageramiwe n’icyemezo cyo kubahagarikira uburenganzira bwo kurindwa no gutabarwa na HCR, ishami ry’umuryango w’Abibumbye Loni ushinzwe impunzi ; TABARA

Ntabaza kuko ngo Repubulika iharanira demokrasi ya Congo ifite k’ubutaka bwayo impunzi z’abanyarwanda hafi ibihumbi 250 (250.000 réfugiés) batagira kivurira na kivugira ; TABARA

Ntabaza kuko ngo abana 1200 bakeneye kujya ku ishuli nta kenda, nta gakoresho k’ishuli, nta n’ishuli habe n’ikibandahori ; TABARA

Ku nshuro ya kane , uyu mugoroba ntabaza wateguwe n’impuzamiryango SOS REFUGIES igizwe n’imiryango CORWABEL , RIFDP, SISTEME, INYANGE, CLIIR, JAMBO, na LES PETITES MAINS, Insanganyamatsiko y’umugoroba-ntabaza, ni ugukangurira abantu bose gufasha abana b’impunzi 1200 bari muri Repubulika iharanira demokrasi ya kongo ngo bashobore kujya ku ishuli. COMPTE NUMERO : BE57 000 3257 39 235 (SOS REFUGIES).

Icyagaragaye ni uko uwo mugoroba-ntabaza witabiriye n’abakiri bato benshi, yewe n’abana. Mu gihe ababyeyi bamwe batangaga ikaye, ikaramu se, abana b’ishyirahamwe INYANGE by’umwihariko, batuye abandi bana uturirimbo n’akadiho.

Ikondera libre, 16/12/2017

Tatien Ndolimana Miheto arasaba Leta y’u Rwanda kwibuka abaguye mu ntambara kugira ngo bitajya byitiranwa na Genocide

$
0
0

Abanyarwanda bamwe, badukanye ibyo bita twibuke bose ngo kugirango tugere ku bwiyunge nyabwo, à mon avis ce sont des négationnistres très très dangereux, à mon avis, ce sont des tueurs de la mémoire du génocide perpétré contre les Tutsi, ce sont aussi des destructeurs du Rwanda construit et continuellement en construction sur l’histoire du genocide commis contre les Tutsi, un Rwanda qui plonge et nourrit ses racines dans ce puits intarissable qu’est le sang des victimes du genocide perpétré contre les Tutsi. Un Rwanda connu par l’humanité comme un pays qui a survécu au genocide et se reconstruit sur ce génocide. Un Rwanda dont la vengeance sur les genocidaires, est d’être un pays dans lequel la mémoire des victimes exterminés par ces génocidaires, est sa fondation, son ferment (umusemburo) ad vitam.

Icyo bikoze/En revanche, ku bwange, en plus ya gahunda yahamye yo kwibuka genocide yakorewe abatutsi, biranakwiye gushyiraho gahunda ihamye yo kwibuka intambara y’uRwanda ya 1990-1994 ndetse n’iya 1996 – 1998 n’abo yahitanye (abasirikali b’impande zombi zarwanaga + abasivili yahitanye), mbona ko iyi ntambara nayo ari page ikomeye mu mateka y’uRwanda, mbona nayo ari page ikwiye guhabwa izina ryuje ukuri.

Naho abahagurukiye kwigisha ko ngo abanyarwanda bakwiye kujya bibukira hamwe abatutsi bishwe muri genocide yabakorewe ikozwe na leta yiyitaga iyabahutu, ngo n’abahutu bishwe ngo n’Inkotanyi, bo ni abishi b’ukwibuka genocide yakorewe abatutsi, ibyo barimo ni ugusenya fondation y’uRwanda rwa nyuma ya genocide yakorewe abatutsi n’itsindwa ry’abagenosideri. Iyi fondation mvuga, ni genocide yakorewe abatutsi (twumve kwibuka, kwigisha no kubaka igihugu gishya kivoma imbaraga n’ubuzima, mu maraso y’abishwe muri genocide). Gutoba kwibuka iyi genocide, ni ugusenya si ukubaka, ibyo izi nzaduka ziharanira, ibyo zita kwibuka bose, ngo hagamijwe ubwiyunge ngo nyabwo, ni ugufasha abaharanira gusiba no gusenya mémoire ya genocide yakorewe abatutsi, ni ukubashyira igorora, ni ukwemeranya nabo ko ngo mu by’ukuri, ngo ari abatutsi, ari n’abahutu, ngo bose bagize ibyago bimwe, ngo ko bakwiye gufatana munda bakibukira hamwe urupfu ababo bapfuye; ibi rero ni amahano asenya, ni ukubuza amahwemo ukwibuka abazize genocide. In fine, ni gahunda ishya ishyira kubaka ikinyoma ngo mu Rwanda hakozwe icyaha cya double genocide, ngo habaye genocide rwandais, bref ni ukugerageza gushwanyaguza page y’ubuzima bw’uRwanda yitwa genocide yakorewe abatutsi.

Kubyerekeye abarwana uru rugamba rubisha, jye uko mbibona, mu bari muri iyi ntambara isenya, harimo abazi neza urugamba rwo gusenya bariho, bakaba rwose bashishikajwe n’umugambi bazi neza ses tenants et aboutissants, hari kandi n’abatazi neza ko urugamba bariho ari ukwiroha nkabiyanga (ils ne maitrisent pas les tenants et aboutissanrs du fameux gukomatanya kwibuka ngo bose).

Ese kuki Leta iyobowe na FPR Inkotanyi itavanaho uru rwitwazo rw’abibuka ngo bose?yaba se itabona ko ari urwitwazo rwangiza? ibuze iki ngo ibone neza ko bikwiye rwose guha izina rinoze no kwibuka mu muhango ukwiye (officiel et national), iyi page y’intambara y’u Rwanda ya 1990-1994 na 1996-1998 no kwibuka abasirikali n’abasivili bayiguyemo.

Abaharanira ibyo bita kwibuka bose, bo se niba koko badaharanira gupfobya genocide yakorewe abatutsi no gusenya fondation yahamye ityo mu mitima y’abanyarwanda benshi n’Isi yose, fondation y’uRwanda rwa nyuma ya 1994, fondation yemejwe muri conscience de l’humanité, à savoir fondation yitwa genocide yakorewe abatutsi, kuki badaharanira kandi bagashyira mu bikorwa ibyo Leta ya FPR itarabasha kwitaho (muri iyi topic/message nandika, twumve kwibuka page/chapitre y’intambara n’abayiguyemo) ariko ntibagerageze kubanza gusenya ibyo Leta ya FPR yageranyeho n’abarescape ndetse n’ibihugu n’abaturage b’Isi, aribyo ukwibuka genocide yakorewe abatutsi comme un tout inaliénable, incorruptible, inattaquable, une fondation du Rwanda de l’après 1994.

Ncumbitse iyi message yange ngira inti Ese iki gitekerezo cyange maze imisi ngarukaho, igitekerezo cyo guha izina “officiel et national” iyi ntambara y’uRwanda n’abo yahitanye, ni kiza uko mbitekereza? Nziko ntari nyiri ukuri, bityo abandi namwe mwakijora cyangwa mukagishima.

Tatien Ndolimana Miheto

Mu Rwanda 2017 irangiye nabi. Muri 2018 ibintu bizadogera. Isesengura

BANYARWANDA, TWEMERE GUKOMEZA KUREBERA IMIYOBORERE IDAHITSWE?

U Rwanda rwasabye ibisobanuro Uganda

Abacamanza b’abafaransa barangije iperereza ku ihanurwa ry’indege ya Perezida Habyalimana


INKONO NTIHIRA IKIBATSI IHIRA IKIBARIRO: Padiri Athanase Mutarambirwa

$
0
0

Banyarwandakazi, Banyarwanda namwe nshuti z’u Rwanda namwe mwese abakurikirana iby’iwacu mbaramukije mbifuriza amahoro y’Imana, muzagire Noheli nziza n’umwaka mushya muhire.

Nyuma y’iminsi mike ntaheruka kubaganiriza mu bintu binyuranye biba binshishikaje binanteye inkeke nabashije kumva benshi muri mwe bantashya bambwirako dusangiye uburyo bwo kubona ibintu n’abandi bambaza gusa impamvu ntaheruka kugira icyo mbatangariza.

Muri make nagize gahunda zimfatira sinakunda kubona igihe ariko harimo n’uburyo bwo kwiha igihe gihagije nzirikana, ngo ntazagwa muri wa mutego ntakunda aho abantu bazavuga ngo tuzi gusa kuvuga amagambo meza ugasanga ntabikorwa bifatika tugeraho.

Ubu rero niba ngarutse nuko maze kubona nibura inzira zirenze ebyiri twashoramo ubushake maze tukagera kubikorwa nyabyo bihamya intego yo guhemuza Paul Kagame na fpr maze igihugu cyacu kikava ibuzimu, hamwe abanyarwanda bahora baboroga baririra ababo bapfuye n’abandi bapfa buri kanya, abandi bafungwa, abandi bahunga ; maze kikagaruka ibuntu mu mahoro uko twayabyinaga kera mu busabane nubwo wenda nabwo bitari shyashya kuko ntabyera ngo de !

Ntihagire unyumva nabi ngo yibwire ko nje guhinyura cyangwa gusuzugura ibyo abandi barimo gukora ahubwo ndashaka ko tubyongera tukanabisozera. Ari nayo mpamvu iki kiganiro nagihaye umutwe ugira uti : « Inkono ihira ikibatsi ntihira ikibariro ».

Mbere yo gukomeza ariko reka ngaruke inyuma gato ; gusa sinshaka gutinda cyane mu byahise kuko ari ikintu akenshi kidukereza kuko kumenya amateka burya atari uguhora uyasubiramo bikageza naho ubura umwanya wo gutunganya ibihe by’ubu ndetse no guhangana n’ibyejo hazaza ; ahubwo ndifuza kubwira bamwe bavuga ngo kuberako kera habayeho ibintu bibi ngo nubu byabaho maze bakemera ibyo aribyo byose bakarengera Kagame mu kinyoma cye ndetse bakamushyigikira mu bugome bwe igihe cyose batabwamagana ngo baharanire ko mu Rwanda haba ubutegetsi buhamye bwubahiriza uburenganzira bwose bwa muntu.

Uyu mugani ndawucira Kagame kuko niwe mberenambere mu munaniro n’ubwoba afite uhora yibaza uko azarangiza, igihe n’uburyo azava ku butegetsi n’abazamukuraho doreko adateze kuzaburekura ku bwende bwe. Ariko ndaboneraho mbwire abihuta cyane ko ntacyo bimaze, nuko mbwire n’abazarira ndetse n’abiranze ko mu gihe gikwiye igikorwa kizasohora ; erega ntagahora gahanze. Gusau ko byagenda kose amateka tugomba kuyagena kugirango ibihuru bitazongera kutubyarira ibihunyira cyangwa ngo amahanga yongere kudupfunyikira amazi akazana undi muntu nka Kagame.

Umunaniro n’ubwoba bya Kagame

Nshuti bavandimwe mu kinyarwanda baravuga ngo : «  ukuri ntikwica umutumirano » kandi ngo : « uvuzeko nyirurugo yapfuye siwe uba umwishe ». Mu gihe hari Abanyarwanda benshi batemerako Kagame Paul yakomeza kuba perezida w’u Rwanda, hari n’abandi bake ariko bafite ubukana burenze bamushyigikiye cyane ndetse bakamwogeza bikabije kuburyo bamugize nk’ikimana cyabo aho ndetse mu buyobe n’ubujiji badatinya kumugereranya n’Imana nyayo ngo na Yezu Kristu, umuhanzi wa byose.

Abo bamutaka ngo bahera kubyo yabashije kugeraho ku buryo butangaje doreko yavuye kure, maze bakibeshyako ngo ntakintu cyamunanira. Nyamara ahubwo iyo ninayo mpamvu nemeza kimwe n’abandi tubyumva kimwe ko Kagame ananiwe. Urebye aho yavuye hariya kuri Rubaga road, akagera ku buperezida ntugirengo buriya ntiyarangiye.Sinshaka kumera nkawe ngo nsuzugure umurimo yakoraga nk’uko aherutse gusebya ngo abantu baterura amakarito. Ariko ndagirango mbonereho mumenyeshe, kuko nziko atabizi, ko « ntamwuga ugoryamye ubaho, ahubwo ko gusuzugura umwuga uyu n’uyu aribyo kuba ikigoryi ».

Nigeze kwishimira politike ya FPR igihe bashyiraga mu mashuli ishami ry’ubumenyamuntu (sciences humaines) nibwiragako bizajya bituma hari ibyo abantu bumvikanaho kuburyo bworoshye maze yamvugo ngo « N’utagera ntagereranya » igacika mu kinyarwanda kuko twese twari kumenya gushyira mugaciro. Buriya se koko muri FPR n’abababyinira bandi, ntanumwe uribaza impamvu muri demukarasi bahisemo manda y’imyaka ine ishobora gusa kwikuba kabiri buzira ubwa gatatu ! Buriya koko ntibiyumvisha n’impamvu umuperezida yagombye kuba ajijutse bihagije !

Nonese niba n’abize bazi ibyo bakora, bagakorera munzego zisanzwe kandi zikomeye baba bananiwe mu myaka cumi n’ine gusa, kuki Kagame, simvuzeko ari injiji, kuko hari n’uwo nigeze kubibwira inyibutsako ngo yahawe za doctorat nyinshi, kuki nka we umeze utyo, avuye mu ntambara, agategeka ahuzagurika igihugu kidafite inzego kandi kugeza na nubu, n’ibindi bibazo kuki ataba ananiwe nyuma y’imyaka irenga cumi n’itanu mvuze mike ? Si ikibazo nibaza ahubwo ndahamya ko ananiwe keretse niba muri iyo myaka yose ntacyo yigeze akora. Gusa biranigaragaza n’iyo wumvise amagambo aba avuga. Si amagambo y’umuperezida ufite gahunda n’icyerekezo ahubwo ni ay’umuntu unaniwe. Asigaye avuga utugambo nk’utw’umwana w’umunebwe uta igihe, ahunga imirimo.

Kandi uretse no kunanirwa ageze aho ananiza n’abandi. Kandi iyo niyo mvano y’ubwoba busigaye bumuranga kuko yishisha buri wese akikanga igikomye cyose. Nanone aho kuvuga bya bipindi by’inkotanyi n’imishinga myinshi itazaza ya za Singapuru, amaze igihe adatuza kwikanga abazamutera cyangwa ngo bamukombore ku butegetsi baba ab’inyuma cyangwa se imbere mu gihugu.

Aho gukora imishinga izamura igihugu asigaye yirirwa agura ibitwaro ari nako ahora yiruka amahanga ngo ashinga za ambasade zigamije gusa kuneka abo batavugarumwe no gucyeza ibihugu ngo igihe byamukomeranye azabone abacira akari urutega. Nubwo yafunze benshi mubanyapolitiki batavugarumwe, uheruka akaba Diyane Rwigara, ubwoba ntibushira kuko byumvikanako ahora iteka abikanga. Kandi ni mu gihe bose ntibarya indimi kandi bigaragara ko bafite abantu benshi babari inyuma nubwo ntako aba atagize ngo abantu babacikeho.

Ibimenyetso by’ibihe

Burya ngo ibijya gushya birashyuha kandi koko ngo ingoma yibyayemo amahari iba igiye guhirima. Ariko nanone burya iyo umugabo atangiye gusaba uwo yimye ake kaba kashobotse, hari aho Kagame nubwo yishongora yasigaye acungira kubo hambere yasuzuguraga ngo Jupiler izabashobora.

Ikimenyetso cyambere kandi gikomeye nuko abagabo bukuri bageze aho bakanga gukomeza mu kinyoma n’ubugome bwa FPR bakemera gusubira mubuhungiro kandi biyemeje nubundi kongera kurwanira ukuri n’ubumwe bw’Abanyarwanda baharaniye kuva na kera. Hano ndavuga abo bose bari kurugamba nyarwo batagamije inyungu zindi.

Ubukene buri mu Rwanda n’ikinyoma cyo kubuhishira nabyo ni ikimenyesto kiboneka gihamya ko ubutegetsi bwa Kagame budahagaze neza kuko politike nyayo ubundi, ari imibereho myiza y’abaturage n’iterambere rizira ubusumbane n’ivangura.

Uretse n’ibyo kandi Kagame yihaye guhindura itegekonshinga afata ubutegetsi kuri manda ya gatatu none iyo urebye neza ubutegetsi bwe ntiburemerwa nyabyo ari nayo mpamvu nyine agihanganye no guhiga no gutoteza abo batavugarumwe kuko bo bagishishikajwe no kwerekanako batemera ibyakozwe ngoafate iriya manda.

Impagarara hagati y’u Rwnada n’abaturanyi ni ikindi kimenyetso kiboneka ko ubutegetsi bwa Kagame bugeze aharenga. Gukomeza gusonzera no gusahura iby’abandi, aka Maheru doreko ngo ariwe wafataga iby’abandi akibyita ibyiwabo, nkuko abigira muri Congo,ni impamvu ihagije no kurwego mpuzamahanga ko wagira gutya ukabona agiye aka Amini cyangwa se kubera ubwicanyi ahakorera akisanga mukagozi nka Charles Tayrol.

Guhungabanya ubusugire n’umutekano w’ibindi bihugu ndavuga u Burundi na Uganda birimo umuziro ushobora kumuviramo umuvumo utuma bamukomanyiriza, agashyirwa mu kato ibisumizi bye bikamutera imirwi we wahoze abeshya ngo aharanira amahoro y’afrika yose.

Ibyo kandi bitumwe tuzirikanako ariwe wirirwa akora amaserzerano yo kugurisha no kwangaza abana ba Afrika. Uretse se bamwe acuruza na Isiraheli na za mpunzi za Libiya ashaka kuvutsa nibura n’uburenganzira bwo gusubira iwabo, umunsi Abakongomani n’Abarundi bari mu Rwanda bavumbuyeko batwawe bunyago ngo umuhungu yirire agafaranga k’abazungu, hazacura iki?

Ahandinaho Kagame wirirwanaga na Bill Clinton na Tony Blair asigaye, nk’uko nigeze kubivuga yangara ashakisha uwa murahurira ngo abone urumuri rw’iyo yaba arimo kugana kuko imishinga ye yugarijwe n’umwijima.

Noneho kandi hari ikindi kimenyetso kigaragazwa n’ibinyamakuru byo mu Rwanda ko aho Kagame yibwiraga ko yashinze ibirindiro ubu asigaye ahishisha n’indiri za banetsi be zikaba zisigaye zijagajagwa mu bwisanzure. Ibyitso bye byaravumbuwe n’intore zigiye kurwibonera kuko zaramenyekanye.

Magingo aya nk’uko bivugwa na benshi itekinika ryose kagame yakoreshaga, doreko ari nk’umunyeshuri ukopera, ryaravumbuwe kuburyo na babaterankunga yajyaga akangisha ubu batangiye kumutera utwatsi kuburyo nareba nabi kaserumu bazagafunga.

Intambwe yizihiye

Mu Kinyarwanda iyo abantu bari mukugenda hamwe berekeza hamwe bavugako bajyana. None kandi natwe niko tumeze ninako tuvuga, twemeza rwose ko turimo tujya kwimika umuco mwiza iwacu, tugastimbura ikinyoma n’ubwikanyize bya Kagame. Niba rero imvugo ari iyo, n’ingiro nibe imwe, maze tugendane koko.

Abihuta cyane ndabumva rwose kuko nubundi hagomba kugira abiyemeza bagahaguruka naho ubundi ntawategereza umusaruro gusa atazindutse ngo ajye kubiba. Kandi nanone burya iyo abantu bari ku rugendo ni byizako abihuta aribo batanga intambwe kugirango urugendo rutazaba rurerure cyane hakagira abahera mu nzira. Ariko ni na byiza ko bagerageza kunyuzamo bagakebuka, bakareba abandi ndetse byanarimba bagatuza, bakicara, bakabarinda, naho ubundi ntitwakoresha rya jambo kujyana.

Mu Kinyarwanda banavugako “iyihuse yabyaye ibihumye”. Bityo rero ndashima ibakwe n’ijabo ry’abasore banyaruka, ariko ndanabibutsa ko kugenda usize abawe, ntacyo uba ujyanye. Mboneyeho gusaba rero, ntawe ntunze urutoki, abantu bose byabaye ngombwako baba batakigendana n’abandi, kuko bumva bagomba kwihuta, kunyemerera ntibajye kure y’abandi, batazaza bakayoberwa aho barengeye maze bahura n’umwanzi ku itabaro, bakazabura ubatera ingabo mu bitugu.

Mwibuke mu gitekerezo cya Rwabugiri na Rwanyonga; nubwo bahigaga Rwanyonga iyo adatabara, aba yarasanze umushi cyangwa umubisha Kabego, naringiye kuvugango umubisha Kagame, yarigusanga Kabego yivuganye Rwabugiri.

Mu rugendo ndetse no kurugamba, hari ubwo abihuta baza inyuma kugirango babashe no kuyamba abagenda biguru ntege.

Hano rwose ndagirango nsabe abo bose bihuta ko bagomba kwibukako aribo bafite uruhare runini mu rugendo turimo ndetse no mu rugamba turwana. Ndabasabye kandi ngo bareke kwiyemeza bonyine kuko byakwitwa kwiyemera igihe cyose byatera gutatana no kutavuga rumwe kuko byaba byishe igisobanuro cyo kujyana.

Kimwe n’abandi banyarwanda mu ngeri zose ntibabujijwe kugira amashyirahamwe bihariye kubera ibitekerezo bahuriyeho ariko nanone birinde rwose kwihugika ukwabo ahubwo nibaze begerane n’abandi cyane cyane abo bigeze kugenda by’umwihariko kuko basanzwe babazi intambuko maze ahubwo babe umusemburo utuma amashyirahamwe yose atutumbamo ingufu zo kwihutisha ibintu.

Abagenda buke nabo nk’uko bivugwa, ntibikange igitutu n’isibo by’abandi.Nziko wenda kuribo babyita gushishoza ariko nabibutsako mubaromani bavugaga ngo: “Ikintu wibajije watekereje washunguye neza haba hasigaye kugikora unyaruka”.

Gushishoza ni ingenzi mu bintu byose.Ushishoza agomba gufata igihe,agasoma amateka, akagisha inama, agasaba umuganda, ariko ni byiza kwibuka ko aba afite n’inshingano agomba kugeraho. Mumbabarire munyumve neza, ariko usanze umuntu yicaye aho atekereza, akahatinda ntacyo agambiriye, ngira ngo wamwibazaho! Nkaba rero numva, impaka ziza hagati y’abihuta n’abagenda buke, zaba zifite ishingiro.

Gusa nanjye ndibaza:nta nshingano abagawa kugenda buke bafite, mu guhumuriza abihuta, babinjiza muri ubwo bushishozi bwabo? Ariko nano ndibaza, uwo mujyana yihuse, ari wowe ufite ubushishozi,muri ubwo bushishozi bwawe,ntaburyo wamurinda impirita, ugakoresha izo mbaraga ze mu buryo buboneye?

Haramutse habayeho ubwumvikane buke, ubutane, cyangwa gusigana nushaka uvuge no gusiigaana, icyo gihe nabwo cya gitekerezo cyo kujyana cyaba gipfuye. Abagenda buke cyangwa abashishoza nabasaba kwibuka ko mu ntego zigambiriwe hari mo n’izihutirwa, ku buryo gutinda byabyara gucyererwa ukazasanga amazi yararenze inkombe. Hano ndibuka amagambo y’umuhanzi bikindi ati” icyampa akana kari amanyama nkagira n’akandi kari amaguru”.

Mu gutabara ubushishozi ni ngombwa, ariko hakenewe n’ukunyaruka kuko burya nga uburyo bwiza ni ukuzimya umuriro inkongi itaraca igikuba. Nzagira igihe cyo kubisobanura neza ariko ndatabaza abantu bose ko mu Rwanda hari kubamo jenoside akorwa n agatsiko ka FPR; abanyarwanda nibo bagomba gufata iya mbere.

Ni ngombwa ko mu bihe nk’ibi abaharanira impinduka mu Rwanda bose, bita ku byihutirwa ndashaka kuvuga gutabara imbaga y’abanyarwanda igiye gushirira ku icumu. Ndabinginze rwose tureke kurwa mu mutego w’abanyamahanga bitwaza iterambere.

Njye nsigaye nterwa ishozi no kumva umuntu w’iki gihe yirengagiza agaciro ka muntu n’uburenganzira bwe, akavuga iterambere. Ibyakorwa byose bitarengera ubuzima, ahubwo bikabureengeera numva ko bikwiye gusenyuka.ku buryo rero, gutinda utekereza niba ukwiye kurwanya uwubaka yica, ari ukugwa mu mutego w’abagurisha ibikoresho by’ubwubatsi. Aha naho ubushishozi bugomba kugendana no kunyaruka
Sinshaka kugaya ubushishozi dukoresha mu rugamba turimo, ariko mu rwego rwo gufatanya n’abihuta, tugomba no guha agaciro igihe. Muri iyo nzira ndibuka igitekerezo cya Martin Luther King kubijyanye n’amateka n’igihe. Kuri we amateka n’igihe bisumbye Muntu, ariko umuntu uzi ubwenge kandi ufite ubushake aha icyerekezo amateka kandi iyo abeza batabikoze bigakorwa n’ababi, buri gihe kigora abakirimo kandi bagasiga amateka mabi.
Tugomba rero kumwigana maze bidatinze inzozi zacu tukazihindura ibikorwa.

Banyarwanda mu by ukuri ikibazo dufite n’impaka dukwiye kujya si izo kwihuta cyangwa gutinda, kuko icyo ari ikibazo gicyemurwa no gukorera hamwe bityo abiyemeza gutabara muze twishyire hamwe dutore abihuta tubagenere gahunda, abashishoza nabo bagire icyiciro cyabo, ducyemure cya kibazo bakunze kuvugira ku rubyiruko n’abasaza ngo niba abato bamenyaga n’abakuru bagashobora

Ikibazo dufite n’ubujiji n’ubushake buke simvuze ubugwari. Ndashaka kwivugira gusa bariya bose kubera impamvu maze kuvuga Biranze bagaterera iyo.birenze ibya ba banyamahanga n’inyungu zabo. Koko kubona umunyarwanda uzi ibibera mu Rwanda, akamenya imibabaro y’abanyarwanda: gusuzugurwa, gusenyerwa, inzara, kwamburwa ibyawe , ikandamizwa n’akandi karengane kose, yarangiza aho kumva izo ngorwa, akirengagiza cyangwa akamera kugaragira umwishi wabo.

Ndabyumva ngo “agahinda nti kica kagira mubi”. Nabo wenda sibo ni ibyo umuntu aba yarabayemo. Ikibabaje ni ukwirengagiza agahinda k’undi nyamara mu Kinyarwanda n’ubwo bavuga ngo iyo amagara aterewe hejuru buri muntu asama aye baranavuga ngo: “iyo umuturanyi arwaje ibinyoro uca akarago”.kandi ngo kiriye abandi kitakwibagiwe.

Ubuse mu gihe gishize, hari utarumva ko agatsiko ka FPR kagizwe n’abantu bake bakora byose mu nyungu zabo n’abo bakorera. Ni agatsiko gashaka gusa abayoboke bagakorera, bagafasha gukora amabi, karangiza kakabigarika byarimba kakabagarika.

Mperutse guhura n’umuntu, ansubirira muri ya mvugo y’abanyamahanga, ngo mu Rwanda abantu barakennye, ngo abantu barababaye, ngo abantu barashonje, ngo ariko ngo hari amazu n’uduhanda twiza. Icyambabaje ni uko yambwiye ko yize ibijyanye n’ubukungu ngo ku buryo ntacyo bimubwiye ngo abintegenke bazashira ngo abandi babeho neza. Ibyo ubwabyo ndabyihanganira ariko kongora ho ko we yibera I Burayi n’umuryango nicyo cyanshenguye.

Erega abantu bose ntibagomba gukora politike, ibyo birazwi; ariko uretseko abatayikora aribo bakagombye kwamagana abayikora nabi, nge numva ntawe ukwiye kwireba ngo yirengagize akaga k’igihugu. Impamvu iyo ariyo yose umuntu yakwitwaza nk’abavugango na kera niko byari bimeze nababwira ngo: “ibyakera sibyo by’ubu”.

Ayo makosa yakozwe kera niyo dushaka guhindura. Si ngombwa gusubira mu mateka gusa niba ingorane dufite ubu zikomoka mu gihe cyashije, tugomba (kandi ibyo bireba buri munyarwanda) kwirinda gusubira mu byakera bibi: kumva nabi amoko y’abanyarwanda, kwibeshya ko kutavuga ukuri ahubwo ukaguhakishwa hari icyo byungura umuryango wawe cyangwa byakumarira ku giti cyawe. Guhakwa ni uguha ingufu ugukandamije ukamwemerera kubikora iteka.

Abantu biranze bigize ba tereriyo bikagera aho bemera gufasha agatsiko ka Kagame na FPR nti twavuga ko turimo kujyana. Ahubwo abo bari mu bakingiriza abashaka kwerekana imigambi mibi ya Kagame. Abiranze nabo tugomba kugira ubwihangane bwo kubumva n’ubushishozi bwo kubigisha.

Kumva ko uko ibintu bimeze mu Rwanda ari ibyo kwihanganirwa, kutabona ko magingo aya Kagame atari we perezida ubereye u Rwanda, noneho ukarenga ukajya kumukomera mu mashyi, ukamwogagiza (n’ubwo nawe ubwe asigaye abiyama), numva nta n’ukwiye kubikubaza, uretse wowe ubwawe n’amateka igihe kizaza.

Abitwara gutyo reka mbabwire akantu: “kwirengagiza ibintu birimo akarengane ni uguhitamo kubogamira ku ruhande rw’ukandamiza abandi”. Ibyo sijye mbivuze ni iby’umusaza ukwiye kwizerwa Desmond Tutu. Hari undi wavuze ngo:”ufite amatwi yo kumva niyumve”.

Mbere yo gusoza ndagirango nshimire umugabo w’ubutwari wakoze urugendo mu Rwanda akareba byose, agahura n’abantu banyuranye maze yagaruka akaza kuntuma ngo mburire kandi ntabarize abanyarwanda bari mu gihugu. Uyu mugabo yabifatiye igihe aza kunshaka afite impungenge nyinshi nuko arambwira ati:”uziko nge ntakora politiki ati kandi nawe nziko uteri umunyapolitike ati gusa nziko wowe utinyuka ukavugira abaturage ukagaragaza ukuri, ati none hamwe n’abo mukorana muhaguruke mukangure abanyarwanda kuko bamaze gusubura mu buja n’ubucakara. Ati rwose mutabare kuko bimaze kurenza ibyo twabwirwaga ku ngoma ya cyami.

Umwanzuro

Mukwanzura simvuga amagambo menshi. Abanyarwanda bakunda amahoro mureke mbere na mbere imvugo iyobya ngo ahaha abashaka gutabara u Rwanda ngo nibo bashaka kumarisha abantu. Abanyarwanda bashize Kagame arabamaze.

Gutabara ahubwo ni ukugira vuba kuko yabigize igikangisho, abaturage yabagize imbata, abatwara nk’ingwate, ku buryo ndetse isi yose ikwiye gutabara nk’ahari ibyihebe cyangwa se imitwe y’iterabwoba. Ndasaba abanyarwanda by’umwihariko ko muri uno mwaka dutangiye bagomba kwima amatwi utugambo turyohereye numvise yihaye kwivugisha ngo ayobye uburari.

Iteka yigira nyoninyinshi akareshya abantu kandi agamije kubarimbura. None se kuvuga abikorera amakarito uretse gusebya abandi no kurangaza abatamuzi, byatwibagiza ko yacuruje amagi? Ibyo avuga ngo akeneye kwicara mu ntebe z’ibyubahiro nabyo ni ukwigira nyoninyinshi, ni ukubajijisha rubyiruko. Ahubwo njye numva ari no kugondoza Imana, niba atarahicaye yarasibye.

Ikinyoma turakirambiwe, kuko utazi ubwenge burya ngo ashima ubwe. Kwigira umuntu uhambaye, ni ukurangaza abatoya. Kagame ni umwicanyi, yazamuwe n’ubwicanyi, ntacyo urubwiruko rukwiye kumureberaho. Umutwe ugeza umuntu ku ntebe y’icyubahiro ni umutwe w’ubwenge si uw’ubugome kandi ntawurusha Theoneste Niyitegeka, Victoire Ingabire, Deogratias Mushayidi, Bernard Ntaganda, Diane Rwigara, n’abandi wenda batafunzwe ahubwo bagacirwa imahanga nka Faustin Twagiramungu na Gilbert Mwenedata cyangwa se nka Pasteur Bizimungu wayihanuweho agafungwa, agapfukwa umunywa, bigacira aho.

Aho bigeze nabwira Kagame ko uburyo bwo kumukuraho ari bwinshi kandi ko igihe icyo aricyo cyose bishoboka. Ntitugomba rero kumubwira uko bizagenda gusa amenye ko Inkono ihira ikibatsi idahira ikibariro.

Banyarwanda, banyarwandakazi izo ngero zose zitwibutse ko intebe y’icyubahiro, Atari ukuba perezida gusa kuko bariya nibo bari babikwiye, ari nayo mpamvu mbasaba mwese ngo muri uyu mwaka tugaragaze ko bariya n’ubwo bafunze ari bo bafite icyubahiro kurusha Kagame, maze dukore ibishoboka buri wese asubire mu mwanya we, ku buryo mu mwaka utaha bazaba babohowe, Kagame ariwe ufunze.

Mugire amahoro y’Imana.

Padiri Athanase MUTARAMBIRWA

Ambasaderi JMV Ndagijimana arasubiza Bwana Tatien Ndolimana Miheto

$
0
0

Bavandimwe nshuti mbagejejeho inyandiko y’umunyacyubahiro Tatien Ndolimana Miheto ku kibazo cyo kwibuka. Na none mboherereje igisubizo namuhaye mw’izina ry’umuryango IBUKABOSE -RENGERABOSE mbereye umuvugizi. Aho gusenya imitima y’abanyarwanda twe twiyemeje kubunga duhereye ku burêshye bw’ubumuntu bwabo budahangarwa.

Dore igisubizo cyacu:

“Ivanguramoko rigera naho rivangura inzirakarengane rigaragaza ubwoba abakoze ubwicanyi baterwa nuko bazageraho bagakuriranwa. En un mot, niba abantu bose bareshya, twe mu muryango IBUKABOSE-RENGERABOSE twemera ko “Abaguye mu mahano yose ari abavandimwe kandi ko bareshyaga imbere y’Imana n’amategeko. Kubivuga tukanabikora ntaho bihuriye na négationnisme.

So, FPR-INKOTANYI ibishaka cyangwa itabishaka, tuzakomeza inkundura y’ubutabera kugira ngo akarengane kambura ubumuntu igice kinini cy’abanyarwanda karandurwe gahereye mu mizi.

Tuzakomeza kwibuka BOSE, inzirakarengane ZOSE tutavangura amoko kandi tutitaye ku budagangarwa bamwe bagerageza kwiha nkaho ari ibigirwamana. Kubona umuntu nka Tatien Ndolimana Miheto ufite umwanya ukomeye muri FPR no mu butegetsi yandika ibintu byigisha ivanguramoko nkiri biteye ikibazo gikomeye kandi bigaragaza amahame shingiro y’ingoma iri ku butegetsi. Bigaragaza na none ko abishe bakunze kwanga ko abo bishe bibukwa!

Conclusion : twese abemera ko abahutu, abatwa n’abatutsi ari a bavandimwe, abemera ko nta mahoro azabaho mu gihugu kivangura abazima, kikavangura abapfuye, NIDUHAGURUKIRE RIMWE twamagane imvugo n’inyandiko z’INDOBANURE zigamije kutwambura ubumuntu Imana yaduhaye.

Nizeze abemera amahame y’uburêshye bw’abanyarwanda ko umuryango IBUKABOSE-RENGERABOSE utazacibwa intege n’iterabwoba ry’ishyaka rya FPR-INKOTANYI. Ahubwo tugiye kwongera umurego mu bikorwa byo guha agaciro ababyeyi bacu, abavandimwe n’inshuti zazize politike cyangwa ubwoko baremanywe.

Abashaka kudupfukirana bazakorwa n’isoni. L’heure de la mobilisation pour l’égalité citoyenne a sonné. L’instrumentalisation du génocide pour exclure une partie des Rwandais ne passera pas.

Abifuza kumenya neza amahame ya UBUKABOSE-RENGERABOSE basoma ibisobanuro mu nyandiko zikurikira :

1 . http://www.france-rwanda.info/…/amb-jmv-ndagijimana-arasoba…
2. http://www.france-rwanda.info/…/kwibuka-bose-ni-wo-musingi-…

Gatuna: umucuruzi w’umugande yafashwe n’u Rwanda, abaturage ba Uganda bafunga umupaka

$
0
0

Yanditswe na Frank Steven Ruta

Imyigaragambyo yatangiye kuri uyu wa kane tariki ya 21 Ukuboza 2017 ku mupaka wa Gatuna hagati y’u Rwanda na Uganda ikaba yamaze igihe cy’amasaha asaga atatu.

Icyateye imyigaragambyo ni umuvunjayi w’umunya Uganda witwa Justus Tweyogyere wafashwe na Polisi y’u Rwanda. Noneho abakiga b’i Kabale aho uwo muvunjayi akomoka bakora imyigaragambyo bafunga umupaka hagati y’u Rwanda na Uganda.

Polisi y’u Rwanda yemeza aya makuru ikavuga ko iyi myigaragambyo yatangiye isaa mbiri za mu gitondo imara igihe cy’amasaha atatu abigaragambyaga bakaba barafunze umuhanda ku mupaka bakoresheje amabuye n’ibiti.

Abigaragambyaga bavugaga ko bamagana itabwa muri yombi ry’umuvujanyi w’umunya Uganda witwa Justus Tweyogyere, ufungiye mu Rwanda.

Umuvugizi wa Polisi y’u Rwanda ACP Theos Badege, yemeje ko Tweyogyere yatawe muri yombi na Polisi y’u Rwanda tariki ya 16 Ukuboza 2017 akekwaho gukoresha impapuro mpimbano no gukora ubuvunjayi bunyuranyije n’amategeko. Ngo ikibazo cya Justus Tweyogyere kiri mu nzego zisanzwe z’ubutabera kandi ngo ibiro bihagarariye Uganda mu Rwanda byamenyeshejwe iki kibazo uregwa agifatwa ndetse ngo yashoboye gusurwa n’umuryango we kimwe n’abakozi b’Ambasade ya Uganda mu Rwanda, ngo kandi yahawe uburenganzira bwo gushaka umwunganira mu mategeko.

Uyu Justus Tweyogyere yatawe muri yombi ngo ari kumwe n’undi bakorana ubucuruzi we w’umunyarwanda witwa Aime Chaste Nyirishema, bahuje ibirego bakekwaho byo gukoresha impapuro mpimpano no gukora ubuvunjayi butemewe n’amategeko.

Mu kwezi k’Ugushyingo 2017, uyu Justus Tweyogyere yari yafashwe na Polisi y’u Rwanda na none igihe gito ashinjwa kuba yarinjiye mu Rwanda ava muri Uganda afite arenga 10.000 by’amadolari ntiyabimenyesha abashinzwe abinjira n’abasohoka nk’uko amabwiriza ya Banki Nkuru y’u Rwanda abiteganya.

Nk’uko Polisi y’u Rwanda ikomeza ibivuga ngo icyo gihe Justus Tweyogyere yarihanangirijwe ararekurwa asubira i Kabale amaze kwerekana ibimenyetso bya ngombwa by’aho yavuye ndetse n’abo bakorana mu bafite ibiro bivunja amafaranga mu Rwanda. Kandi ngo yagiriwe inama yo guhora akurikiza amabwiriza ya Banki Nkuru y’u Rwanda.

Abayobozi ba Uganda n’u Rwanda bagiranye ibiganiro kuri iki kibazo ngo Polisi ya Uganda irimo gukora iperereza kuri iyi myigaragambyo.

 

DOSSIER Y’INDEGE ITUMYE ABICANYI BIKIRIGITA BAGASEKA BAJIJISHA ABAMBARI BABO.

$
0
0

Dossier criminel igira ibice 3 by’ingenzi. Ibyo bikaba bikubiye mu migendekere y’iburanisha n’imanza aricyo bita procédure pénal.

1- Enquête (Iperereza) ikorwa n’umucamanza ufite ububasha bumuha ubwigenge busesuye ariyo mpamvu bamwita umucamanza wigenga / juge indépendant bita juge d’instruction. Akora iperereza yifashishije inzego z’ubugenzacyaha agatumiza akoresheje Convocation cyangwa mandat d’arrêt abantu bose barebwa n’iyo dossier. Abaregwa cyangwa abakekwa,abarega cyangwa abakoreweho icyaha ( victimes) n’abatangabuhamya. Twibutse ko umwihariko wa dossier pénal / criminel atari ngombwa ko hagira utanga ikirego . Inzego z’ubutabera ubwazo zirihagije kugirango zikurikirane abagizi ba nabi. Iyo juge d’instruction arangije umurimo we amaze kubona ibimenyetso bihagije bishinja abakekwa ,afunga/ ahagarika enquête ( clôture d’enquête ) bisobanura ko dossier iba ifite ibimenyetso byuzuye biyiganisha ku iburanishwa. Ubwo we akaba arangije umurimo we. Aribyo byabaye ku mucamanza wakoraga iryo perereza
UBU NONEHO DOSSIER IGEZE MURI PARQUET

2- Parquet: iyo juge d’instruction arangije umurimo we afunga dossier/ ahagarika enquête agashyikiriza iyo Dossier Parquet akaba ariyo itanga ikirego murukiko rubifitiye ububasha arirwo:

3- Cours d’assise/ cours pénal ( Urukiko mpanabyaha rushinzwe dossier Criminel ) urwo rukiko iyo rumaze kwiyambazwa na Parquet nirwo ruburanisha abaregwa. Iyo banze kwitaba Urukiko hifashishwa Mandat d’arrêt international / international warrant bagafatwa kungufu.

Mumagambo make Procedure ntiyahagaze ahubwo yateye indi ntambwe isatira iburanishwa 

AKISHULI Abdallah

Amakarito ya Kagame

Viewing all 10379 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>