Quantcast
Channel: Umunyarwanda
Viewing all 10369 articles
Browse latest View live

Umwanya w’Ubwoko mu Mishyikirano ku Isangira ry’Ubutegetsi mu Rwanda (draft 1)

$
0
0

Banyarwandakazi, banyarwanda, nshuti z’u Rwanda,

Dutangaje ku mugaragaro umushinga (draft) w’inyandiko igaragagaza impamvu ishyaka DEMOCRATIC ALLIANCE ritekereza ko ubwoko bukwiye kugira umwanya bukwiye mu mishyikirano ku isangira ry’ubutegetsi mu Rwanda.

Dushimiye abagize uruhare mu itegurwa ryawo, abazadusangiza ibitekerezo bawufiteho n’abazadufasha mu kuwunononsora.

Bikorewe i Liège, ku itariki ya 22/08/2018

Seburanga Jean Leonard

Perezida

Democratic Alliance

Tel: +32465337114

E-mail: seburanga@yahoo.fr

UMWANYA W’UBWOKO MU MISHYIKIRANO KU ISANGIRA RY’UBUTEGETSI MU RWANDA (DRAFT 1)

—————-

No one is allowed to say…the old tension between Hutus & Tutsis is still there, beneath the surface. But it is.” –tweet by KENNETH ROTH, Executive Director, Human Rights Watch (August 5, 2017).

—————-

Hashize imyaka makumyabiri n’itanu amasezerano y’amahoro y’i Arusha ashyizweho umukono. Kuzirikana ku byiza byari biyakubiyemo bizahora ari ingenzi, cyane cyane ku bantu bifuza kuyubakiraho bategura ejo hazaza heza h’u Rwanda. Ku rundi ruhande ariko ni ngombwa kuzirikana ku nenge zagaragaye muri ayo masezerano, ari zo zishobora kuba zaratumye adashyirwa mu bikorwa kandi zigatuma icyizere cy’isangira ry’ubutegetsi kiyoyoka. Iyi nyandiko, iribanda ku ngaruka mbi zo kudaha ubwoko umwanya ukwiye, ni ukuvuga kudaha ubwoko umwanya ku rugero rungana n’urwo bufite muri politiki nyarwanda.

MU MIZI Y’IKIBAZO

Mu bihereranye n’ubwiganze bw’abagize ubwoko runaka, umuryango nyarwanda uteye ku buryo, mu gihugu (1) kirangwamo imitekerereze y’uko ubwoko busumbana (ethnic supremacism) (2) kandi kirangwa no kuba abantu baba biteze ko amatora azakorwa mu buryo butonesha abakandida bahuje ubwoko n’abatora,

(I) hari abanyapoliki bumva bafite icyizere cyo gutsinda amatora bitewe nubwiganze bwabo bahuje ubwoko na bo, mu gihe abandi bo, bashingiye ku buke bwabo bahuje ubwoko na bo, baba batizeye kuyatsinda:

(1) Perezida Grégoire Kayibanda n’abo bari bafatanyije ni rumwe mu ngero z’abanyapolitiki bashyize imbere ubwoko bwabo mu gushaka amajwi. Bageze ku butegetsi binyuriye mu matora kandi bakomeza kwiringira ko bazabugumishwaho na yo. N’ubwo bari biganjemo abanyapolitiki bo mu karere ka Nduga, ntibyababujije gushyira ubuyobozi bw’ingabo n’inzego z’umutekano z’igihugu mu maboko ya ba ofisiye (officiers) bakomoka mu kandi karere kubera ko bari biringiye ko ubutegetsi buzakomeza gutangwa na rubanda binyuriye mu matora. Hari abemeza ko ibyo babitewe n’igitekerezo cyari cyogeye cy’uko abanyarwanda bo mu bwoko runaka barushanya ubushobozi bwo gusohoza inshingano runaka neza bitewe n’akarere bakomokamo, bityo bakaba barishyiraga mu cyiciro cy’abafite ubushobozi bwo gukora politiki kurusha ubwo gusohoza inshingano za gisirikare.

(2) Mu ntangiriro y’imyaka ya za 1990, abari bibumbiye mu mashyaka ya opozisiyo ya kidemokarasi (MDR, PSD, PL, PDC…) ni urundi rugero rw’abaharaniye impinduka mu butegetsi badakoresheje ingufu za gisirikare.

(II) hari abanyapoliki bumva bafite icyizere cyo kugera ku butegetsi bishingikirije ku zindi mbaraga zidashingiye ku bwinshi bwababashyigikiye:

(1) Umwami Kigeli Ndahindurwa yakoresheje inzira y’urugomo mu kugundira ubutegetsi.

(2) Ishyaka rya UNAR (Union Nationale Rwandaise) na ryo ryakoresheje inzira y’urugomo mu guhirimbanira ubutegetsi.

(3) Perezida Habyarimana Juvénal n’abasangiragendo be (camarades du 5 juillet) na bo bayobotse inzira y’urugomo (coup d’état), bafashijwe n’ingabo z’igihugu zari ziganjemo ba ofisiye (officiers) bakomoka mu karere avukamo.

(4) Ishyaka FPR (Front Patriotique Rwandais) na ryo ryahisemo kugera ku butegetsi rikoresheje inzira y’urugomo, rishyigikiwe n’ingabo zaryo zari zariyise APR (Armée Patriotique Rwandaise), zari ziyobowe na ba ofisiye (officiers) biganjemo abo mu bwoko bw’abatutsi.

BASINYE AMASEZERANO BATANYUZWE

(I) Amasezerano yi Arusha yo mu w1993 yasinywe mu gihe impande zombi zari zishyamiranye mu ntambara, ni ukuvuga ishyaka MRND ryari ku butegetsi niryaburwanyaga rikoresheje intwaro za gisirikare (FPR), zitari zizeye kuzaguma ku butegetsi nyuma yamatora yari ateganyijwe mu mpera zinzibacyuho:

(1) Kubera ko ishyaka rya MRND ryari riyoboye u Rwanda mu buryo butari ubwa kidemokarasi byahaye ishyaka FPR urwitwazo ribyuririraho ryegura intwaro mu kwakira 1990 riraburwanya. Ariko, guhera mu w’1991, ubwo ishyaka MRND ryakomoreraga abatavuga rumwe na bwo rikemera politiki y’amashyaka menshi, impamvu imwe muri ebyiri FPR yari yarashingiyeho intambara yayo (ari zo kuzana demokarasi no gucyura impunzi) yavuyeho. Mu w’1993, amasezerano y’amahoro y’i Arusha yasubije ikibazo cy’impunzi, ari na cyo FPR yari isigaye yishingikirijeho, bityo FPR iba itakaje impamvu yayo ya nyuma mu zo yari isanzwe yitwaza mu gusobanura intambara yari yarashoyemo abanyarwanda. Kubera ko abanyapolitiki b’imena ba FPR bari mu cyiciro cy’abadafitiye icyizere inzira y’amahoro mu guharanira ubutegetsi, iri shyaka ryari rikeneye bikomeye indi mpamvu yatuma rikomeza intambara.

(2) Abagize uruhare mu mazeserano y’i Arusha bibeshye ku kintu cy’ingenzi: nyinshi mu mpunzi zavugaga rikijyana zari zikeneye ibirenze ibyo gutahuka mu gihugu kavukire cyazo. Zifuzaga kuzaguma ku butegetsi na nyuma y’inzubacyuho kandi ntizari zizeye kubihabwa n’amatora yari ateganyijwe mu mpera z’iyo nzibacyuho. Ibyavuye mu itora rya kamarampaka ryo mu w’1961 byari isomo batashoboraga kwibagirwa kandi ryaje gutsindagirizwa n’ibyavuye mu matora y’inzego z’ibanze yo muri zone tampo (demilitarized zone) yo mu w’1993. Mu yandi magambo, ikibazo cy’ingenzi amasezerano y’amahoro y’i Arusha yo mu w’1993 yagombaga kuba yarihatiye gusubiza cyari iki gikurikira: “ni gute abanyarwanda bo mu bwoko bwa nyamuke bari gukurirwaho impungenge zo kumva batatsinda amatora ku mpamvu zifitanye isano n’ubuke bw’abo bahuje na bo ubwoko?” Iyo abagize uruhare mu masezerano y’i Arusha yo mu w’1993 (bashishikajwe koko n’isangira ry’ubutegetsi) baba batarisobwe n’iyi ngingo, bari kuba barazirikanye ko inzibacyuho y’amezi 22 (n’ubwo yashoboraga kongerwa) itari ndende bihagije ku buryo abanyapolitiki bo mu bwoko nyamuke bari kuba bizeye ko izarangira bafite icyizere mu bijyanye n’amatora yari ateganyijwe.

(3) Abagize uruhare mu masezerano y’i Arusha yo mu w’1993 (bashishikajwe koko n’isangira ry’ubutegetsi) bibeshye ku kindi kintu cy’ingenzi: ubwoko bw’abatutsi ni nyamuke mu Rwanda mu bihereranye n’ubuto bw’umubare w’ababugize, ariko ntibivuga ko ari nyamuke no mu bihereranye n’izindi mbaraga zishobora kugeza abantu ku butegetsi bitanyuze mu matora. Uko bigaragara kubera amakuru make bari bafite kuri yi mimerere, abagize uruhare mu masezerano y’i Arusha yo mu w’1993 bakoze ikosa rikomeye ryo kudaha buri bwoko umwanya ukwiye. Mu kubigenza batyo, bahaye bamwe mu banyarwanda bo mu bwoko bw’abatutsi bari bashishikajwe no gukora politiki kuri kibi na cyiza impamvu yo kwizirika ku nzira y’intambara.

(4) Nk’abayobozi b’ishyaka ryari risobanukiwe neza imbaraga z’ikibazo cyavuzwe mu ngingo ebyiri zibanziriza iyi (ni ukuvuga umwanya w’ubwoko muri politiki nyarwanda), intagondwa za FPR zarwanyije zivuye inyuma ko ubwoko bushingirwaho mu gutegura amasezerano y’amahoro y’i Arusha yo mu w’1993, ahubwo zibukoresha mu kubiba no gukongeza urugomo rushingiye ku moko. Zabikoze zigamije guharura inzira izigeza ku butegetsi budasangiwe no kwiha impamvu yo kuvana ubwiganze bw’abagize ubwoko butari ubwazo ku rutonde rw’imbaraga zigena uko u Rwanda rutegekwa.

(5) Ishyaka MRND ryari ryubakiye kuri kudeta ya gisirikare (coup d’état) kandi rifite urubanza rw’ubwicanyi bwakorerwe abanyapolitiki b’abanyenduga. Izo mpamvu zatumye rimara imyaka irenga 15 ridashobora gufungura urubuga rwa politiki ngo ripiganwe n’abataravugaga rumwe na ryo. Kuba ryarahatiwe gufungura urubuga rwa politiki (mu w’1991) mbere y’imishyikirano yasojwe n’amasezerano y’i Arusha yo mu w’1993, byarishyize mu mimerere yatumye ritarashoboraga kwizera gutsinda amatora yari ateganyijwe mu masezerano ryari rimaze gusinya, kubera ko ayo masezerano yari yarafashije amashyaka ya opozisiyo ya kidemokarasi (cyane cyane ishyaka MDR) kugira imbaraga byagaragaraga ko zasatiraga gusumba iza MRND. Kimwe na FPR, MRND yasinye amasezerano y’amahoro y’i Arusha yo mu w’1993 itanyuzwe, ntiyayaha agaciro, ahubwo iyita ibipapuro bitagize icyo bivuze.

BAKIRANYE AMASEZERANO UBWUZU BATENGUHWA N’UBUSHOBOZI BUKE BWO KUYARINDA

Mu by’ukuri uruhande rwa opozisiyo ya kidemokarasi rwari rurangajwe imbere n’ishyaka rya MDR ni rwo rwari rwizeye kuzungukira mu masezerano y’i Arusha kubera ko yaganishaga ku matora rwibwiraga ko rurushamo abandi amahirwe. Ariko, nk’uko byari byaragenze mu mpera za repubulika ya mbere, abayobozi ba MDR batengushywe no kutagira ubushobozi bwo kuyarinda, maze birangira ubutegetsi bwegukanywe na rumwe mu mpande zitahaga agaciro demokarasi, ni ukuvuga rumwe mu mpande zitari zishishikajwe n’amatora yari kuzaba mu mpera z’inzibacyuho. Gushyira mu buryo busesuye inshingano y’umutekano w’abanyarwanda mu maboko y’ingabo za Loni cyangwa iz’igihugu cyari kuba cyiyemeje guhagararira ishyirwa mu bikorwa ry’ayo masezerano (trusteeship), byari bikenewe, muri rusange ku bw’inyungu z’abanyarwanda bari bafitiye icyizere inzira y’amahoro na demokarasi.

HAKENEWE IMISHYIKIRANO N’ANDI MASEZERANO

Nyuma y’imyaka 25 amasezerano y’amahoro y’i Arusha amaze asinywe, u Rwanda (1) ruyobowe n’ubutegetsi bw’igitugu buvangura abenegihugu rwifashishije ingabo ziyobowe na ba ofisiye (officiers) bakomoka mu bwoko bumwe. (2) Rwugarijwe n’amakimbirane akomeye hagati y’ubutegetsi buriho n’abatavuga rumwe na bwo. Hakenewe imishyikirano n’andi masezerano yazirikana ingingo zikurikira:

(I) Bitewe n’uko ishyaka FPR ryitwaye nyuma yo kugera ku butegetsi, byatanze amakuru abagize uruhare mu masezerano y’i Arusha yo mu w’1993 batari bafite: ubwoko bufite umwanya ukomeye muri politiki nyarwanda. Urugero, mu gihe abahutu bari bagize hafi 70% by’abari bari ku rutonde rw’abagombaga kuba abadepite b’inteko ishinga amategeko ishingiye ku byemeranyijweho mu masezerano y’amahoro y’i Arusha yo mu w’1993 (cfr urutonde rwo muri mutarama 1994), mu gihe cy’ubutegetsi bwa FPR ubwiganze bw’abahutu mu nteko bwagabanutse ku buryo mu w’1999 abatutsi ari bo bari bayiganjemo, ku kigero cya 52.9%. Mu buryo busa n’ubwo, mu gihe bari bagize 76.2% by’abari ku rutonde rwo muri werurwe 1994 rw’abagombaga kuba ba minisitiri bishingiye ku masezerano y’amahoro y’i Arusha yo mu w’1993, abahutu bari bahagarariwe kigero cya 59.1% gusa muri guverinoma ya mbere yashyizweho na FPR muri nyakanga 1994. Umubare w’abaminisitiri b’abahutu wakomeje kugabanuka ku buryo muri guverinoma yo mu w’2017 bari basigaye ari 27.3% gusa by’abaminisitiri bose (table 1). Ku rundi ruhande, n’ubwo amasezerano y’i Arusha yo mu w’1993 yateganyaga guhuriza hamwe (ku kigero cya 50-50% mu nzego z’ubuyobozi) ingabo za FAR (Forces Armées Rwandaises) zari ziyobowe na ba ofisiye bo mu bwoko bw’abahutu n’iza APR zari ziyobowe na ba ofisiye b’abatutsi, nyuma y’imyaka irenga makumyabiri ishyaka FPR riyobora u Rwanda, ubutegetsi bwaryo bukomeje kurangwa n’igisirikare kiyobowe na ba ofisiye bo mu bwoko bumwe, uhereye kuri bose muri barindwi bakomeye kurusha abandi: umugaba w’ikirenga (perezida wa repubulika), minisitiri w’ingabo, umunyamabanga uhoraho muri minisiteri y’ingabo, umugaba mukuru, umugaba w’izirwanira ku butaka, umugaba w’izirwanira mu kirere, umugaba w’inkeragutabara. Kubera iyo mpamvu, uyu munsi birakwiye ko abanyapolitiki bari ku butegetsi n’abatavuga rumwe na bwo kimwe n’abanyarwanda badafite aho babogamiye, bamaze kwemera ihame ry’uko “abanyarwanda bo mu bwoko runaka nta cyaha baba bakoze baramutse batoye umukandida bahuje na we ubwoko, igihe cyose baba babikoze mu buryo butabangamiye umudendezo n’uburenganzira bw’abo mu bundi bwoko bwo gutora na bo umukandida bashaka”, basubira i Arusha mu mishyikirano bagashyiraho gahunda y’isangira ry’ubutegetsi yatuma “abanyarwanda bo mu bwoko nyamuke bifuza kugira uruhare mu miyoborere y’igihugu cyabo no mu mikorereshereze y’umutungo wacyo bagira icyizere cy’uko batazazitirwa n’ubuke bw’abo bahuje ubwoko”.

Table 1. Umwanya w’ubwoko n’uburwanashyaka muri kabineti (cabinet) y’abaminisitiri y’u Rwanda kuva mu w’1992 kugeza mu w’2000.1

1perezida, minisitiri w’intebe na ba minisitiri bose, abanyamabanga ba leta batabariwemo.

2opozisiyo: amashyaka ya opozisiyo ya kidemokarasi.

3guverinoma yatangajwe ku itariki ya 18 werurwe 1994.

4ba minisitiri bose badakomoka mu mashyaka ya opozisiyo babariwe mu ruhande rw’ishyaka riri ku butegetsi.

(II) Ibinyuranye n’amasezerano y’i Arusha yo mu w’1993, ni ngombwa nanone ko, inzibacyuho igomba kuba ndende bihagije. Impande zifite intwaro za gisirikare zigomba kuzamburwa kugirango zitazazikoresha mu kubangamira abanyapolitiki bakunzwe n’abaturage, maze inshingano yo kurindira abanyarwanda umutekano igashyirwa mu buryo busesuye mu maboko y’ingabo za Loni cyangwa z’igihugu cyakwiyemeza mu ruhando rw’amahanga gusohoza inshingano yo guhagararira ishyirwa mu bikorwa ry’amasezerano mashya. Inzibacyuho igomba kurangira ari uko abanyarwanda bazaba bamaze kwishyiriraho uburyo bwo kubungabunga umutekano wabo butuma abakwifuza kongera gufata ubutegetsi binyuriye mu nzira y’urugomo badashobora kubigeraho.

(III) Ni ngombwa ko amasezerano mashya aha ibisubizo bikwiye ibibazo bikomoka ku myumvire ndondakoko (racism) yumvikanisha ko abanyarwanda barushanya ubushobozi bwo gusohoza neza inshingano runaka bishingiye ku bwoko bwabo cyangwa uturere bakomokamo; imyumvire yagize uruhare rukomeye mu gutuma habaho

(1) umuco wo guheza n’uwo kunena abo mu bundi bwoko.

(2) umuco wo kwihutura.

(3) guheza mu mashuri no mu butegetsi abanyarwanda bo mu bundi bwoko.

(4) guheza mu ngabo z’igihugu abanyarwanda bo mu bwoko bundi, zikagirwa umwihariko w’abanyarwanda bo mu bwoko bumwe.

(5) ubwubahane n’ubwizerane buke hagati y’abanyapolitiki ku mpamvu zifitanye isano no kudahuza bwoko.

(IV) Isangira ry’ubutegetsi rikwiye kubahiriza amahame akurikira:

(1) Ubwiganze bw’abagize ubwoko runaka mu butegetsi ntibugomba kuba munsi y’ijanisha runaka ryumvikanyweho (tuvuge 70%) ry’ubwiganze bw’abagize ubwo bwoko mu benegihugu b’u Rwanda muri rusange.

(2) Ubwiganze bw’abagize ubwoko runaka mu butegetsi ntibugomba kurenga ijanisha runaka ryumvikanyweho (tuvuge 60%) ry’imyanya y’ubutegetsi ipiganirwa.


IRYAVUZWE RIRATASHYE: WA MUHUNGU TWASOMYE MURI PANAMA PAPERS KO AKORESHWA MU GUSAHURA UMUTUNGO W’ U RWANDA, NIWE UGIYE KURONGORA ANGE KAGAME

$
0
0

BANYARWANDA MUTUMVA, MUZEMERA RYARI KO KAGAME ARI GUSHYIRA U RWANDA MU KAGA?

NDENGEYINGOMA BILLY… izina riri kuvugwa cyane muri social media, kuko ari irya mwene Ndengeyingoma Cyrille (ufite agataje hariya imbere ya Ecole Belge), akaba ariwe Ange Kagame yahaye intoki, maze amwambika impeta ya fiyanse, ubukwe nabwo bukaba bwegereje…

Muri 2016, dosiye yari ihishwe yiswe “PANAMA PAPERS” nibwo yasohotse hanze kuko yari ibanga rikomeye, maze yerekana uburyo abategetsi b’abanyagitugu bajya guhisha amamiliyari y’amadolari mu gihugu cya Panama.

Kuri lisiti ya “Panama Papers”, hariho uwitwa NDENGEYINGOMA wari ufite za miliyoni z’amadolari kandi yiga muri Leta ya Massachusetts, aho bita “MIT” (Massachusetts Institute of Technology), nk’umwe mu bakurikirana uko imitungo y’igihugu cy’u Rwanda inyerezwa na Kagame ubwe n’umugore n’abana, bagakoresha abo mu gatsiko kabo, twibajije uburyo Ndegeyingoma w’umunyeshuri usanzwe kandi uvuka mu muryango wifashije ariko utakwita abaherwe, atunga za miliyoni z’amadolari muri Panama!!! Icyo nakuyemo nta kindi, ni uko ayo “mahera” (wa mugani w’abarundi) yari aya Kagame Polo…

Iryavuzwe riratashye rero, Kagame arabyerekanye, agiye gushyingira umwana akoresha mu bujura bw’imitungo y’abenegihugu! Injiji nazo ziti turi mu “Cyama cya FPR, kandi turacyize turakomeye”, muribeshya cyane kuko Kagame abakoresha uko ashatse, akabanduriza amazina, bwacya akabanaga mu muhanda, gereza cyangwa “iwabo wa twese”…

Andi makuru ni uko uriya Billy ari musaza w’umwe mu bakoze deal ya Arsenal witwa Belise Kariza muri RDB, akaba ari Chief Tourism Officer (Belise Kariza, uwo ugaragara muri stade ya Arsenal wambaye umupira wa Visit Rwanda).

Hasi aha murebe iyo nkuru yanditswe muri 2016 ijyanye na Panama Papers kandi yerekana Billy Ndengeyingoma.

Muri iyi minsi haravugwa ibyerekeranye no gusahura imitungo ya rubanda bajya guhunika mu bihugu by’amahanga byishyuza umusoro muto cyane w’ayo mafaranga aba yazanywe kubitswa aho, aribyo bita mu rurimi rw’igifaransa “Paradis fiscal” cyangwa mu cyongereza “tax haven”. Ikivugwa cyane ubu ni scandale des paradis fiscaux bise “Panama Papers” aribyo bishatse kuvuga mu kinyarwanda “Impapuro z’i Panama” igaragaramo n’agatsiko k’i Kigali karangajwe imbere na Paul Kagame. Ariko ntibitangaje kuko abanyarwanda ntibahwemye kubivuga. Ndibuka ko nko muri 2013 nigeze kwandika mvuga ziriya ndege zikiri ebyiri zabaga muri Afrika y’Epfo zikaba zarahageze biciye muri imwe mu masosiete ya Kagame atungwa agatoki n’iriya “Panama Papers” yitwa Repli Investments N° 29 (Pty) Ltd.

Iyi “sosiyeti ya baringa” (société écran) niyo yajyanye bene ziriya ndege ebyiri za mbere muri Afrika y’Epfo muri compagnie y’indege yitwa “ExecuJet”. Rapport ya “Panama Papers” yasohotse mu kinyamakuru cyo mu Budage kivugamo ziriya. Byahiriranye n’uko tumaze iminsi tubivuga ! Uretse iyo sosiyete y’agatsiko ka Kagame hari n’izindi zizwi navuga nka BCI Group, Capital Brokers, Crystal Ventures, Intersec Security, Inyange, Mutara Entreprises, Nexus, n’izindi ntarondoye zizaza ubutaha muri “Panama Papers”.

Reka twibukiranye turebe muri make ibyo nari nanditse : Nari natangiye nsubiza ko Kagame nta gihe atazerera… ko biteye agahinda kumva ngo umukuru w’igihugu asesagura ataretse no gusahura ibya rubanda mu gihe abaturage bishwe n’inzara bikubitiyeho n’ubukene. Narakomeje nti ku byerekeye izo ndege ebyiri ze Kagame yazisahuye kw’ imari y’igihugu akaba anazikodesha na Leta y’u Rwanda yarazihungishije muri Afrika y’Epfo nyuma byamukomerana akazihungisha muri Turikiya zikanagera mu Bugereki. Ku iyindi paragraphe nagize ntya : Ese izo ndege ni izihe ? Ubwo nahise nzisobanura amavu n’amavuko yayo :

Mu ntangiriro z’umwaka w’2003 nibwo Kagame yanyarukiye mu ruganda rukora indege arirwo rwita “Bombardier Aerospace” rufite icyicaro mu mujyi wa Toronto ahagura imwe muri izo zari zisanzwe zikora (ikoreshwa n’uruganda) yakozwe mu kwa 04/2000 ikaguruka bwa mbere kuri 27/04/2000 ifite nimero zo muri Canada C-GGJJ ikaba ariyo mu bwoko bwa Bombardier Global Express.

Nyuma mu kwa 08/2000 abayobozi bakuru b’urwo ruganda bakomeje kuyikoresha ariko muri Amerika ifite nimero yaho N16FX kugeza ubwo Paul Kagame ayiguze. Niyo ya mbere yari aguze ubwo hari ku ya8/04/2003.

Ubwo ya sosiyete ye yitwa Repli Investments N°29 (Pty) Ltd ifitwe na ba J-Paul Nyirubutama, Manasseh Nshuti na Hatari Sekoko (uyu aragaragara muri “Panama Papers”) kaba ariyo iyigeza muri Afrika y’Epfo ikambikwa indi nimero zaho ZS-ESA. Nyuma bayinjiza muri sosiyete y’indege ikorera i Lanseria muri Johannesburg ariyo yitwa ExecuJet.

Indi ya kabiri nayo ni Bombardier Global Express yaguzwe ku wa 6/11/2008 ijya muri ya masosiyete navuze haruguru ifite nimero zaho ZS-XRS nyuma yuko nayo yarakoreshejwe kuva yasohoka mu ruganda rwayo i Toronto kuwa 3/08/2007. Icyo gihe isohoka mu ruganda bwa mbere yari ifite nimero zo muri Canada C-FMND nyuma y’ukwezi kuwa 25/09/2007 uruganda ruyigurisha mu mujyi wa Richardson muri Texas ifite nimero zo muri Amerika N74ZZ mbere y’uko igurwa na Paul Kagame mu kwa 11/2008.

Izo ndege ebyiri muri Afrika y’Epfo zitwaga ko ari i za Leta y’u Rwanda mu by’ukuri ntaho byanditswe. Banyirazo bashakaga kutishyura imisoro. Kuva aho abantu bari bazi banyirazo batangiye kubitangaza ku mugaragaro nka Lt Gen Kayumba Nyamwasa (Rwanda Briefing) bikaba kimwe mubyo bashakaga kumuhora ngo bamwivugane (28/02/2010) nyirazo w’ukuli n’ibisumizi bye byahise bishya ubwoba ubwo n’Afrika y’Epfo imenya banyirazo itangira kubishyuza n’uko abatypes bahita bazihungisha babanza muri Turikiya bakurikizayo mu Bugereki. Icyo gihe zari zigifite za nimero zo muli Afrika y’epfo : ZS-ESA na ZS-XRS. Muli uko kuzihisha ngo zitazagirwa ingwate na Afrika y’epfo ya société yitwa “ExecuJet” yazikodeshaga yari yatangiye gushaka umuguzi uzagura iriya ya mbere ifite nimero ZS-ESA.

Nyuma kuwa 22/04/2011 babonye uyifataho ubukode buzarangira kuwa 30/04/2017 ariyo société ibarizwa mu mujyi wa Jacksonville muli Floride (USA) ariyo “Al Ruchaid Aviation Ltd “. Ubu yambaye nimero zo muli AmerikaN1AR. Indi yo (ZS-XRS) bari bashoboye kuyibonera sosiyete nayo isa nkaho ari “baringa” (écran) izakoreramo ibarizwa i Athène mu Bugereki yitwa “Gain Jet Aviation” mu kwa 12/2010 ikaba ifite nimero zo muli icyo gihugu SX-GJN. Iyo ndege “Bombardier Global Express” (SX-GJN) niyo Mme Kagame cyangwa inshuti ze ziza nazo gusahura zigendamo.

Izo ngendo zose zikishyurwa na Leta y’u Rwanda amafaranga ajya mw’isanduka ya Kagame. Ubushize twabonye uko ingendo zingana Kagame yakoze azerera isi. Muri make muri uyu mwaka 2016 duhereye kw’itariki ya 04/01/2016 kugeza kuri09/03/2016 twabonye ko amaze kugira igendo zigera 8 bingana n’amasaha 187 indege iguruka. Ikiguzi cyayo kikaba cyaratwaye € 1.212.600 (US$ 1.358.896,81) ubwo bingana n’amanyarwanda arenga Miliyali imwe na miliyoni cumi n’umunani n’ibihumbi magana cyenda makumyabiri ni umwe magana inani mirongo icyenda na tanu (RwF 1.018.921.895,81)!

Umwaka ushize 2015 Kagame yagize igendo zigera 37 bihwanye n’amasaha 514 indege iguruka : 514h x € 8.600 (kw’isaha) = € 4.420.400 (US$ 4.952.949,77) ubwo bingana n’amanyarwanda arenga Miliyali eshatu miliyoni magana rindwi na cumi nane n’ibihumbi magana tatu mirongo itandatu na karindwi na magana rindwi mirongo itandatu na kabiri ((RwF 3.714.367.762,36)…

Mu gusoma inyandiko z’izi mpapuro z’i Panama kandi, haragaragaramo izina ry’umunyarwanda witwa Ndengeyingoma, akaba ari umunyeshuri i Cambridge, muri Leta ya Massachusetts ya Leta Zunze Ubumwe z’ Amerika. Aha Cambridge benshi bahazi nk’i Boston kuko ni imigi yegeranye cyane, akaba ariho Kagame afite abaganga bamuvura, ndetse n’umuhungu we Cyomoro akaba yarigeze kuhiga ariko agatsindwa amasomo yo muri Harvard School. Ubutaha tukazabaha amakuru y’uburyo uyu Ndengeyingoma mwene Cyrille yaba yaragiriwe icyizere kugera aho yandikwaho za miliyoni z’amadolari n’umuryango wa Kagame.

Umusomyi wa The Rwandan

Kigali

Me Bernard Ntaganda arasaba Leta y’u Rwanda gufungura urubuga n’imfungwa za politiki

$
0
0

ITANGAZO N°005/PS.IMB/NB/2018:”IGIHE NI IKI CY’UKO LETA YA FPR INKOTANYI IFUNGURA URUBUGA RWA POLITIKI IKANAREKURA IFUNGWA ZA POLITIKI N’IZ’IBITEKEREZO”

Rishingiye ku itangazo n°004/PS.IMB/NB/2018 ryo kuwa 16 Kamena 2018 aho Ishyaka PS Imberakuri rihamagarira Leta ya FPR INKOTANYI gufungura imfungwa za politiki n’iz”ibitekerezo;

Rimaze kubona ko ubwiyunge nyakuri bw’Abanyarwanda butazagerwaho igihe cyose  Ishyaka FPR INKOTANYI rizinangira mu gufungura izo mfungwa ndetse no gukomeza kudadira urubuga rwa politiki;

Rigarutse kandi ku nkubiri y’ubwiyunge ikomeje kugaragara mu bihugu by’Afurika aho abakuru b’ibihugu bitandukanye bakomeje kurekura imfungwa za politiki no gufungura urubuga rwa politiki;

Ishyaka PS IMBERAKURI riramenyesha abarwanashyaka baryo, impirimbanyi za Demokarasi ndetse n’amahanga ibikurikira:

Ingingo ya mbere:

Ishyaka PS Imberakuri rirahamagarira Leta ya FPR INKOTANYI gushyira mu gaciro maze igafungura imfungwa zose za politiki n’iz’ibitekerezo kuko ikiguzi cy’amahoro arambye Abanyarwanda banyotewe ari aho gishingiye.Aha kandi,Ishyaka PS Imberakuri rirasaba rikomeje Leta ya FPR INKOTANYI gufungura urubuga rwa politiki kugira ngo amashyaka atavugarumwe nayo  ari mu Rwanda ndetse nari hanze ashobore gukora politiki mu mudendezo aho guharira gusa urubuga rwa politiki amashyaka yemeye gukeza Ishyaka FPR INKOTANYI yibumbiye yose  mu bwato bwiswe “FORUM”.

Ingingo ya 2:

Ishyaka PS Imberakuri riributsa Ishyaka FPR INKOTANYI ko ryasigaye hagati nk’ururimi bityo rikaba ridashobora guhangana n’inkubiri ya politiki y’impinduramatwara ihutera mu bihugu by’Afurika byose aho abayobozi babyo biyemeje kwimakaza ubumwe n’ubwiyunge bizira imbereka bafungura urubuga rwa politiki,barekura kandi bahanagura ubusembwa bwa politiki ku abanyapolitiki batavugarumwe nabo.

Ingingo ya 3:

Ishyaka PS Imberakuri rirasanga igihe ari iki ko Ishyaka FPR INKOTANYI rifata icyemezo cya politiki  kiri mu mujyo w’iyi nkubiri cyane cyane ko biri n’amahire kuko Prezida wa FPR INKOTANYI akaba na Prezida wa Repubulika y’u Rwanda ari we muri iki gihe Prezida w’Umuryango w’Ubumwe bw’Afurika.

Ingingo ya 4:

Ishyaka PS Imberakuri rirashimira abayobozi b’ibihugu by’Afurika biyemeje iyi nzira nyakuri y’ubumwe n’ubwiyunge. Aha rirashima cyane:

  1. Prezida Alasani Watala wa Cöte d’Ivoire kuba yarafunguye imfungwa za politiki zirimo Madamu Simone Ehivet Gbagbo;
  1. Prezida Salva Kiir Mayardit wa Sudani y’Amajyepfo wiyunze na Riek Machar akanagirira imbabazi imfungwa za politiki;
  1. Prezida wa Guinée Equatoriale Teodoro Obiang Nguema Mbasogo  wafunguye imfungwa zose za politiki kandi zigahanagurwaho ubusembwa;
  1. Ministri w’Intebe wa Etiyopiya Abiy Ahmed wafunguye abatavugarumwe nawe biganje mu bwoko bw’Abaromo,agafungura urubuga rwa politiki akomorera amashyaka atavugarumwe nawe yafatwaga nk’imitwe y’iterabwoba;
  1. Prezida wa Kenya Uhuru Kenyatta wiyunze na Raïla Odinga;
  1. Prezida wa Uganda Yoweri Kaguta Museveni washoboye kwerekana ko  Dr Kiiza Besigye atari umwanzi we ubwo yamwakiraga bakaganira ku bibazo by’igihugu;
  1. Prezida Nkurunziza Petero  w’i Burundi na Kabila Yozefu wa Kongo Iharanira Demokarasi biyemeje kutaziyamamariza manda ya gatatu bityo bagafungura urubuga  rwa politiki bimakaza umuco wo gusimburana ku butegetsi.

Ingingo ya 5:

Ishyaka PS Imberakuri ryongeye gukomeza gusaba ibihugu by’amahanga birimo ibihugu by’Afurika cyane cyane ibyavuzwe haruguru,Leta Zunze Ubumwe z’Amerika,Ubufaransa,Ubwongereza,Ubudage,Ububiligi,Ubuholandi,Canada n’imiryango mpuzamahanga irimo Ubumwe bw’Ubulayi,Ubumwe bw’Afurika gushyira igitsure kuri Leta ya FPR INKOTANYI bikomeje gutera inkunga biyihatira gufungura  imfungwa za politiki n’urubuga rwa politiki kuko ikomeje kwigira ingunge  yanga gutera mu  kirenge cy’izindi Leta z’Afurika zikataje mu gushakira amahoro arembye Afurika zimakaza umuco w’ubworoherane n’uwa Demokarasi.Gukomeza kwinumira ari nako bitera inkunga Leta ya FPR INKOTANYI bifatwa nko gukomeza kuyishyikira byemazeyo mu kwimakaza igitugu.

Bikorewe i Kigali,kuwa 20 Kanama 2018

Me NTAGANDA Bernard

Prezida Fondateri wa PS Imberakuri (Sé)

Rwanda: Kurasa abantu bambaye amapingu bimaze kuba nk’umuco!

Rusizi :Barimo gufungira abagore imbyaro ku ngufu

Faustin Twagiramungu: Koffi Annan yari igikoresho cya ba Mpatsibihugu

Ndaririra inshuti yanjye Bakunzibake Alexis!

$
0
0

Amarira ya Kanuma Christophe

Ahagana 2012, inshuti yanjye twasangiraga akabisi n’agahiye yambwiye ko afite umushitsi uri buze nimugoroba tukajya kumuzimanira muri Hoteli. Yambwiye ko iyo nshuti ye ari umusore bamenyanye vuba kuri facebook.

Bigeze nimugoroba uwo mushitsi nasanze ari umuntu twari dusanzwe tuziranye! Mukuganira utuntu n’utundi uwo mushitsi yaje kuvuga uburyo yiganye na Bakunzibake Alexis, Vici Perezida icyo gihe wa PS Imberakuri. Yatubwiye ko Alexis kutaniganwa ijambo no kudatinya kwamagana akarengane yabitangiye cyera; yaduteye story nyinshi za Bakunzibake Alexis ukuntu yigeze kwemera kwirukanywa ku ishyuri kubera kurengera abandi bari barenganijwe n’umuyobozi w’ikigo. Nasanze hari byinshi duhuje numva ndamukunze.

Alexis Bakunzibake yari asanzwe ari inshuti yanjye kuri facebook yaransabye ko twabonana narabyanze ariko guhera uwo munsi namwemereye guhura nawe.
Twarahuye kenshi tuganira byinshi kugeza ahunze uRwanda agatangaza ko yagiye muri FDLR. Agezeyo twakomeje kuvugana kuri WhatsApp na facebook. Yagiye ampa amafoto ye n’abo barikumwe. Rimwe na rimwe kubera ukuntu yumvaga mfite impungenge z’ubuzima bwe yigeze gufotora imbunda nini irinze aho aba ambwira ko aho ari ntakibazo afite.

Agezeyo yafatanije n’abandi gushaka gushinga ikintu kimwe gihuza abanyarwanda bose, nguko uko FCLR-Ubumwe na CPC byaje gushingwa nubwo nyuma byaje kuzima.

Ahagana hagati mumwaka wa 2015, naje kumubura burundu ku mbuga zose. Kubera uko yari inshuti yanjye nk’umunyamakuru natangiye gushakisha irengero rye. Natohoje kuva muri PS Imberakuri, muri FDLR, muri CPC ndetse nanaperereje hose hashoboka harimo no m’Ububiligi, Norway, Kenya na Tanzania.

Mbabajwe no kubatangariza nanone ko Bakunzibake Alexis yaguye mu maboko y’abanzi be akaba amaze imyaka hafi 4 yarishwe.

Hagati aho haje gufungurwa indi facebook imwitirirwa ndetse ishyirwaho amafoto ya Bakunzibake mu isesengura ryacu dusanga ari ayo basanze muri telephone ye murwego rwo kujijisha abantu. Iyo account ya facebook yaje kunsaba ubushuti.

Uwo mugizi wa nabi uyikoresha icyo adasobanukiwe nuko nari mfite uburyo navuganaga n’inshuti yanjye Bakunzibake kuri facebook na WhatsApp. Iyo yamaraga iminsi 2 atari k’umurongo cg jye ntari k’umurongo hari codes runaka twari tuziranyeho zadufashaga kumenya ko ari we koko nanjye akamenya ko arijye koko. Ibi twabivuganye kubera ko twabaga twiteguye ko umwanya uwariwo wose umwe muri twe yashimutwa kandi ko bishoboka ko abashimusi bakwinjira muri facebook na Whatsapp zacu kugira ngo bagire abo bageraho.

Uwo ukoresha facebook ya Bakunzibake Alexis inshuro zose yamvugishije nagiye mubaza zimwe murizo codes nkasanga ntazo azi namba. Namubajije aho twahuriye bwa mbere nsanga ntaho azi. Namubajije utuntu tumwe na tumwe nsanga ntacyo azi rwose. Nateye n’intambwe yo kumuhamagara kuri facebook ngo numve ijwi rye yagiye yanga kwitaba kenshi.

Nyuma y’itoroka rya Cassien Ntamuhanga bagenzi banjye b’imfungwa bambwiye uburyo uwo ukoresha facebook ya Bakunzibake yabinjiriye akababaza niba bifuza gutoroka ngo abibafashemo. Mugihe bari bakimutekerezaho yoboherereje umuntu ngo uje kwivuganira nabo wiyita Kubaho Jacques. Izo mfungwa zahise zitahura ko atari Bakunzibake nyakuri.

Uyu munsi mfashe umwanya kuburira abanyarwanda bakoresha imbuga nkoranyambaga kwirinda uwiyita Bakunzibake Alexis kuri facebook kuko siwe. Account y’inshuti yanjye Bakunzibake Alexis ya nyayo yakoreshaga mbere y’uko abura iriho amagambo agira ati:”Kuko Imana atari Umuntu ngibeshye iyo ivuze biraba yategeka bigakomera niyoifite ijambo rya nyuma kuri jye”.

Twafashe n’umwanya muremure wo gusesengura imyandikire y’uwo wiyita Bakunzibake, twasesenguye amagambo yandika, ibitekerezo atambutsa. Dushingiye no kubumenyi dufite kuby’ikoranabuhanga turabamenyesha ko iyi account yitwa Bakunzibake Alexis kuri facebook ikoreshwa n’umuntu w’umudamu ukoresha numero ya MTN Rwanda (tuzayibagezaho ubutaha) ndetse uwo mudamu akaba ari nawe wakoreshaga facebook yitwa Mary Murorunkwere. Iyo ya Mary Murorunkwere yaje kuyisiba nyuma y’aho tumuvumbuye uwariwe tukamwamagana, imbona-nkubone, uburyo ayikoresha gutuka abahutu kandi ari umuntu benshi bubaha.

Uwo mudamu ukunda gukorana na CID/RIB mbemereye kubaha amafoto ye n’amazina ye nyakuri mu gihe kitarambiranye. Turimo kubategurira kuzanabagezaho uko bivugwa byagendekeye inshuti yanjye Bakunzibake Alexis.

Uwaba afite andi makuru yinyongera yayaduha kuri WhatsApp +260955670497.

FLN iravuga ko nta mutwe wa gisirikare ikorana nawo witwa “AKANYUNDO”


Ingabo z’u Rwanda zigotewe mu Gatanga muri Congo

$
0
0

Yegeranijwe na Kanuma Christophe

Amakuru atugeraho aturuka Sud Kivu muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Congo aremeza ko Umucolonel w’ingabo z’uRwanda n’ingabo ze bagotewe ahantu hitwamu Gatanga. Ni nyuma y’aho ananiwe gufata no gutwika umuhana w’abanyamulenge wa Muramvya.

Ingabo z’u Rwanda zifatanije na Mai Mai Aoci (Abafuliru), Mai Mai Yakutumba (Ababembe), Red Tabara (Abarundi), Forebu (Abarundi), FNL Nzabampema (Abarundi) zagabye igitero ku mihana y’abanyamulenge bashinjwa n’u Rwanda kuba bacumbikiye ingabo za Kayumba Nyamwasa. Muri icyo gitero abafuliru n’ababembe bahise bisahurira ihene n’intama basubira iyuma. Ingabo z’u Rwanda zinaniwe gufata Muramvya yose zahise zikambika mu Gatanga. Aho ni hagati rwose ku buryo bakikijwe n’insore-sore z’abanyamulenge zibumbiye mu mutwe wa Gumino na Twirwaneho.

Ingabo z’u Rwanda zabashije gusahura inka 100. Amakuru aturuka ahantu hizewe aremeza ko Umucolonel (tutarabasha kumenya izina) uyoboye ingabo z’u Rwanda ejo yohereje intumwa kubavuga rikijyana mu banyamulenge batuye ruguru i Mulenge ahanini bagizwe n’abapasitoro abasaba imishyikirano ndetse ababwira ko bakohereza abantu kuza gufata inka bari banyaze.

Muri ubwo butumwa uyo mucolonel uvuga ko ariwe uyoboye ingabo z’u Rwanda yamenyesheje abavuga rikijyana b’abanyamulenge ko ibitero biheruka byatewe n’amakuru atari yo bari bahawe. Abamenyesha ko nta kibazo afitanye n’umuturage ahubwo bashaka ingabo za Kayumba Nyamwasa.

Hagati aho n’ubwo uwo mucolonel w’u Rwanda asaba imishyikirano; abanyamulenge 6 barangajwe imbere na Enock Ruberangabo, Matito Claude, Gasore Zebedé, Mutware Binyonyo, ejo bagiye muri Etat Major y’ingabo za Congo kumenyesha ubuyobozi bukuru bw’ingabo uko ibintu byifashe ndetse basaba ubufasha bw’intwaro kuko abasore bo guhangana n’ingabo z’uRwanda ngo barafite bahagije.

General Nzabampema uyoboye inyeshyamba za FLN ngo zirwanya Leta ya Peter Nkurunziza we yatumyeho intumwa ku banyamulenge ko atari we wabateye Muramvya na Kanono.
Muri ibyo bitero bya Kanono na Muramvya umwe mubampaye amakuru yemeza ko ku ruhande rw’Abanyamulenge batakaje abantu 7 (Umwana w’umukobwa ukiri muto, umusaza wananiwe guhunga n’ingabo za Twirwaneho 4) ariko yambwiye ko no ku ruhande rw’abanyarwanda nabo bafatanije babashije kwicamo benshi ku buryo n’amafoto y’imirambo yanyemeje ko ahari, igihe nikigera bazayerekana.

Hagati aho tuboneyeho kumenyesha abanyamulenge bose banyazwe amatungo magufi (ihene n’intama) ko aho bari hose bamanuka i Uvira ahitwa Karyamabenge ko hafatiwe intama n’ihene nyinshi baza bagatoranyamo izabo bakazizamukana mu kibira aho bihishe cyangwa bagasiga bazigurishije. Byumvikane ko Mai Mai zageze Kanono na Muramvya zigasahura ihene n’intama zigahita zizimanukana kuzigurisha Uvira. Niho zafatiwe kugeza ubu.

Uyu mukino uvusha amaraso y’inzirakarengane uzarangira ute?

Indondo ntigituwe

1 Rubuga
2 Mushojo
3 Rurwero
4 Kwijimbo
5 Rubenga
6 Kuwagahura
7 Kugihuha
8 Rubarati
9 Rubibi
10 Mbundamo
11 Gatoki
12 Murambya : (-Mubaturka, Mukanogo, Bijanda, Kuwingwa na Rushimisha)
13 Rubarati
14 Kanono
15 Bikinga
16 Mukumba
17 Gongwa
18 Bugogoma
19 Migezi
20 Kajoka
21 Gashararo 1&2
22 Mugogo
23 Tchanzovu
24 Kiziba
25 Rumagaza
26 Kumurara
27 Kuwamasata
28 Kagogo
29 Rusuku
30 ……
Yoooo Indondo imazwe nubukehwa ndibuka iwacu abasore basenga baririmba chorari baragira, bahinga ,bahiga, bapiga none ngo bari muma kambi mubihugu byabandi lmana itubabarire itwibuke itugarurire iwacu.

Kagame yagereranyije FPR n’intare yica igihe ishakiye!

$
0
0

Kuri uyu wa kane tariki 23 Kanama 2018, mu murenge wa Muganza mu karere ka Gisagara, Perezida Kagame yabajije abari mu gikorwa cyo kwamamaza abakandida-Depite ba FPR-Inkotanyi mu karere ka Gisagara ati:

“FPR ku kirangantego cyayo hariho iki?” Bati “Hariho intare”.

Kagame ati:

“Ariko burya iyo Intare yibereye mu ishyamba hari n’izindi nyamaswa ziba zikinira iruhande rwayo, akenshi iba isa n’isinziriye, hakaba n’udukoko tuza kuyikiniraho twibwira ngo irasinziriye, ikajya yirigatira iminwa, ariko iba izi ko aho ibishakira iri bubwiyunyuguze!”

Kigali:Abagore 10 bafunzwe bazira gusaba inyama ku munsi wa Iddil Adha

$
0
0

Amakuru dukesha ikinyamakuru umuryango.rw aravuga ko kuri uyu wa gatatu taliki ya 22/8/2018 mu mujyi wa Kigali ahitwa i Nyamirambo ku Musigiti wa Onatracom,abagore bahetse abana babyutse bajya gusaba inyama birangira imodoka ishinzwe umutekano mu Murenge wa Nyarugenge ifashe abarenga 10 muri bo abandi bakizwa n’amaguru hafi yo kugongwa n’imodoka bahunga Inkeragutabara.



Iki gikorwa cyababaje Abasilamu bari bitabiriye umuhango wo guhabwa inyama bibaza impamvu abakene basaba aho guhabwa bagahanishwa guhungwa ngo barateza umwanda n’umutekano muke,bamwe mu baganiriye n’itangazamakuru bavuze ko bababajwe n’uburyo abashinzwe umutekano bafunze bamwe mu baje gusaba inyama kandi uriya munsi buri muntu wese aba akwiye kwifatanya n’inshuti kukko ari umunsi wo gutamba ibitabo.

Ati ”Mbabajwe no kubona umurongo w’ababyeyi bahetse abana baribaje gusaba inyama birangira bajyanywe gufungwa abandi biruka bahunga hafi yo kugongerwa mu muhanda ngo barateza umutekano muke.”

Byari amarira n’umubabaro abagore bahetse abana bafatwa n’inkeragutabara abagore basaga 10 bahetse abana burijwe imodoka y’umurenge wa Nyarugenge bajya gufungwa,gusa aho bafungiwe ntiharamenyekana ngo barazira gusabiriza bifatwa nk’umwanda no guhungabanya umutekano.

Ibi bije nyuma n’uko nanone ejo taliki 21/8/2018 ubuyobozi bw’idini ya Islam bwanenze bamwe mu bayoboke bayo bagurishije inyama ku bakene ku munsi mukuru w’igitambo (Iddil Adha) bizwiko ari ugusangira abakire n’abakene.

Idini ya Islam ivuga ko uwo munsi bawibukiraho igitambo cy’intama cyatanzwe na sekuruza wabo Ibrahim mu mwanya w’umwana we Isaka.

Mu rwego rwo gushimira Imana ko uwo Isaka atapfuye, buri muyisilamu yiyemeza kubaga itungo akarisangira n’abantu bose barimo n’abakene, hatabayeho kureba niba uwo basangira ari umuyisilamu cyangwa atari we.

Ku ibagiro ry’i Nyabugogo aho benshi mu bayisilamu batuye mu mujyi wa Kigali bazana kubagira amatungo, umunyamakuru wa Kigali today yahasanze abantu benshi baje gusaba inyama.

Bamwe muri aba baturage bavuga ko ntawigeze ahabwa inyama ku buntu, n’ubwo amatungo babonaga abagwa yari yatanzwe n’imiryango ya kisilamu nk’ibitambo.

Uwamariya, umubyeyi w’abana bane utuye mu Gatsata agira ati ”Nta nyama z’ubuntu ziri hano”.

We na bagenzi be bari baje kwisabira inyama bavuga ko ba nyiri amatungo yazanywe nk’ibitambo babagurishaho inyama ku biciro bitandukanye.

Umukecuru witwa Uwimpaye agira ati ”Hari abo numvise bagurisha ikiro kimwe cy’inyama ku 2.000Frw”.

Hari na bagenzi be bavuga ko basabwe 2.200Frw kuri buri kiro cy’inyama.

Ibi byamaganywe n’Ubuyobozi bw’idini ya Islam buvuga ko kugurisha ibitambo ku mukene bitemewe, ahubwo umuyisilamu wese asabwa kumuhera ubuntu.

Umujyanama wa Mufti w’u Rwanda, Shehe Suleiman Mbarushimana agira ati ”Ni amakosa, muri iyi gahunda umuyisilamu wese wagize ubushobozi bwo kugura inka, ihene, ntabwo agurisha”.

Akomeza agira ati “Ubwo mbimenye ndabiganiraho na Nyakubahwa Mufti w’u Rwanda kugira ngo dushake uburyo twajya tuzana amatungo yo kubagira abakene baje hano ku ibagiro”.

Muri iyi minsi itatu yahariwe ibitambo guhera kuri uyu wa kabiri, Umuryango w’aba islam mu Rwanda uravuga ko mu gihugu hose hazabagwa inka zirenga igihumbi n’ihene n’intama zirenga 2.000.

Perezida Kagame mu nzira zo gusura Nyaruguru ngo yerekane ko hari umutekano!

$
0
0

Yanditswe na Frank Steven Ruta

Amakuru agera kuri The Rwandan ava ku ahantu hizewe aravuga ko Perezida Kagame ashobora kugenderera akarere ka Nyaruguru mu minsi ya vuba.

Nk’uko ayo makuru akomeza abivuga ngo urwo rugendo ruzakorwa mu rwego rwo gushyigikira abanyamuryango ba FPR barimo kwiyamamariza kuba abadepite mu nteko ishingamategeko.

N’ubwo abanyarwanda benshi tumaze kumenyera ko ibi byo kwiyamamaza ari nk’ikinamico cyo kurangiza umuhango kuko imyanya iba yararangije kugenerwa ba nyirayo, ariko FPR yo ntibiyibuza kubuza abaturage amahwemo bagashorerwa n’abayobozi bakajyanwa mu bikorwa byayo byo kwiyamamaza kugira ngo ikunde yerekane ko ikunzwe cyane.

Kuba Perezida Kagame yarabujije uwo ariwe wese gutangaza amakuru y’ibibera muri Nyaruguru ntabwo bimubuza kumenya ko ayo makuru avugwa ibi bikaba bituma hari benshi mu bashyigikiye Leta basizanira kwerekana ko Nyaruguru ari amahoro ariko nyamara wabwira umuntu w’umunyamakuru uti nyarukira Nyabimata, Ruheru cyangwa muri Kivu ati reka da! Ahubwo akakwihera amafoto yo ku Kitabi n’i Kibeho ati mvuye muri Nyaruguru na Nyamagabe ni “amahoro”!

Mu rwego rero rwo kwerekana ingufu ngo Perezida Kagame arateganya kujya kwamamaza abadepite ba FPR muri Nyaruguru ariko amakuru dufite akaba avuga ko n’ubwo harunzwe abasirikare benshi ba Republican Guard n’abandi benshi bagiye mu mitwe yindi y’ingabo irimo na Special Force ngo Perezida Kagame ntiyakwizera umutekano we ijana kw’ijana ngo akandagire mu duce twegereye ishyamba rya Nyungwe nko muri Kivu, Nyabimata cyangwa za Ruheru.

Amakuru atugeraho n’uko uretse ba Gen Ibingira na Gen Ruvusha bari muri ibyo bice n’izindi ngabo, hoherejwe kandi n’abasirikare benshi barinda Perezida Kagame (Republican Guard) nk’uko bisanzwe bimenyerewe abo basirikare bakaba boherezwa ahantu Perezida Kagame azagenderera iminsi mbere y’uko ahagera.

 

Hari abaturage binubira itotezwa bakorerwa ngo ntibagiye kwamamaza FPR

Uganda: Gen Kale Kayihura yagejejwe bwa mbere mu butabera

$
0
0

Urukiko rwa gisirikare rwo mu murwa mukuru Kampala wa Uganda rwashinje Jenerali Kale Kayihura, wahoze ari umukuru wa polisi y’iki gihugu, gufasha mu gucyura impunzi z’Abanyarwanda n’abatavuga rumwe n’ubutegetsi mu buryo bunyuranyije n’amategeko.

Abashinjacyaha barega Jenerali Kayihura gufasha mu icyurwa ku ngufu ry’impunzi z’Abanyarwanda nka Liyetona Joel Mutabazi – wakatiwe gufungwa burundu n’urukiko rukuru rwa gisirikare mu Rwanda – wahoze mu basirikare barinda Perezida Paul Kagame w’u Rwanda.

Itsinda ry’abapolisi bakuru barindwi, byibazwa ko bakoranaga bya hafi na Jenerali Kayihura, nabo bashinjwa ibirego nk’ibyo.

Jenerali Kayihura wahoze ari ntakorwaho, anashinjwa kunanirwa kurinda ibikoresho bya gisirikare nk’imbunda n’amasasu.

Igisirikare kivuga ko hagati y’umwaka wa 2010 n’uyu mwaka wa 2018, inshuro nyinshi Jenerali Kayihura yahaye imbunda abagize umutwe w’ubwirinzi wa Boda Boda 2010, witiriwe abatwara abagenzi kuri moto.

Abashinjacyaha bongeyeho ko yananiwe kugenzura no kumenya ingano y’imbunda n’amasasu byahawe imitwe itandukanye ya polisi.

Jenerali Kayihura ahakana ibyo byose aregwa.

Yayoboye polisi ya Uganda mu gihe cy’imyaka 13, muri icyo gihe polisi ya Uganda ikaba yaramamaye mu bikorwa by’urugomo byibasiraga impirimbanyi n’abanyapolitiki batavuga rumwe n’ubutegetsi.

Imiryango iharanira uburenganzira bwa muntu yasabye ko Jenerali Kayihura aryozwa ibirego by’iyicarubozo n’andi mabi bivugwa ko byakorewe Abanya-Uganda bafungiye mu mujyi wa Jinja mu burasirazuba bw’igihugu.

Yirukanwe mu kwezi kwa gatatu nuko atabwa muri yombi mu kwezi kwa gatandatu uyu mwaka. Kuva icyo gihe afungiye muri gereza ya gisirikare. Benshi bacyeka ko imigambi yari afite muri politiki ari yo yihishe inyuma yo gukurwa ku mirimo ye.

Kuri Twitter ibyari ugusaba ifungurwa rya Bobi Wine byahujwe no gusaba ifungurwa rya Diane Rwigara

$
0
0

Yanditswe na Marc Matabaro

Ku rubuga nkoranyambaga rwa twitter mu gihe impirimbanyi nyinshi zo mu biyaga bigari ziganjemo urubyiruko rwo mu gihugu cya Kenya zasabaga zishimitse ifungurwa ry’umunyamuziki n’umushingamateka wo mu gihugu cya Uganda with Bobi Wine byaje guhindura isura ubwo bamwe batangiye kongeraho gusaba ifungurwa rya Diane Rwigara.

Mu gihe abasabaga ifungurwa rya Bobi Wine bakoreshaga hashtag  byatangiye kugaragara ko benshi mu rubyiruko rwiganjemo urwo muri Kenya rwahitaga rwongeraho ko rusaba ko na Diane Rwigara nawe yarekurwa hakoreshwa hashtag


ABAGORE KU RUGAMBA RW’AMATEKA ( part 2)/ ITEGEKO NSHINGA RYA MBERE RY’ U RWANDA

$
0
0

MUKABAGEMA Marie Claire na BICAMUMPAKA Marie Madeleine

principaux sources les livres :

1) Réseaux Pouvoirs Opposition” de Francois-Xavier MUNYARUGERERO.

2) “Pouvoir et Droit au Rwanda” – Droit public et évolution politique 1916-1973 – de Filip REYJENTS – écrit sur base des Archives du Musée Royal de Tervuren

3) “Rwanda l’idéal des pionniers” – Les hommes qui ont fait la différence – de Pierre-Céléstin KABANDA.

4) “Le pays aux milles collones” – Ma vie au Rwanda – de Rosamond HASLEY CARR.

5) Des discussions avec quelques témoins et de la consultation de quelques documents des archives de cette époque.

NB : Son appellation complète est : LE MUSÉE ROYAL DE L’AFRIQUE CENTRALE – TERVUREN/BELGIQUE. MUNYARUGERERO – 2003,
REJENTS 1985, KABANDA – 2012, MADAME CARR – 2002.

 FREE BOBI WINE: ICYO TWAKWIGIRA KURI DEMOCRATIE Y’UBUGANDE

$
0
0

Yanditswe na Emmelyne MUNANAYIRE

Tumaze iminsi twumva mu gihugu cy’u Rwanda intero ivuga ngo amahanga agomba kuza kurwigiraho, ngo rwateye imbere mu miyoborere myiza, mu buzima, mu mutekano, mu kwishyira ukizana no mu kugira uburenganzira muri rusange.

Muri iyi minsi nitegereje ibirimo kubera mu gihugu cy’abaturanyi b’abagande mbona ko bo bateye imbere  muri démocratie, aho abaturage bahagurutse bati free BOBI WINE ( bivuga ngo rekura BOBI WINE), kugeza uyu munsi urukiko rwa gisirikare rwamaze kumugira umwere, ariko iyo aba ari iwacu bari kumushyira muri gereza bakamubwira ngo: “ba wota umuriro”; aho bazumva babishakiye ngo: “tugiye kuburana ku ifungwa n’ifungurwa”, bazabishaka bakarusoma, basanga  arengana bakongera kurutangira bitwaje ko bagishakisha ibindi bimenyetso, ubwo bakajya aho bakabicura, abagambanyi bakaba benshi. Ibyo se nibyo amahanga azaza kwigira ku butabera bw’u Rwanda? 

 Icyo nagambiriye rero si ukuvuga ko bamurekuye ahubwo nahise nibuka ibintu bibera iwacu. Umuntu arafatwa abantu bose ngo: “cwee “, bagaceceka ukagirango nta nicyabaye.

 Urugero twafata rwa hafi ni abo mu muryango wa Rwigara (Diane na maman we) habuze n’abahaguruka ngo babaze bati:” Uriya muryango urazira iki”?

  Amagambo menshi aratangira bamwe bakabannyega bavuga bati:” Mbese ubundi yajyaga kwiyamamaza ashaka iki? Ubundi uriya mugore we yavugaga ko umugabo we yishwe na Leta ya Kagame ashaka iki? Iyo yirira imitungo y’umugabo we agaceceka ubu biba bigeze aho afungwa?”!

 Twibuke ko uyu muryango ufite aho usengera, nta Pasteur numwe nigeze numva avuga cyangwa ngo ajye kubaza icyo bafungiye, bararuciye bararumira. Mwibuke ko uriya muryango uri umwe mu barokotse genocide yakorewe abatutsi; imiryango yose iharanira inyungu z’ abacitse ku icumu yararuciye irarumira ugirango nta n’ubwo babazi ahubwo abenshi muribo baravuze ngo: “uriya muryango warukwiye kubambwa”. Muziko abagerageje kubashyigikira bashyizweho itarabwoba, bakakwa indangamuntu, ndetse hasigaye ngerere, abandi barabatwaye.

 Mwibuka ibyabaye ku mudamu witwa Violette UWAMAHORO agiye kwishyingurira umubyeyi. Mbese iyo Ubwongereza budahaguruka ngo bumutabare ubu ntaba amaze kwibagirana?” Igihe yafatwaga abantu bararuciye bararumira. Bene wabo sibwo bamwihakanye bati:” umugabo we akorana n’abatavugarumwe na leta”, abandi bati:” awaaa yajyaga gushyingura se yarayobewe ko ntawashakanye cyangwa uvukana n’abatavugana rumwe na Leta bajya mu Rwanda”?

Urundi rugero twavuga Callixte NSABIMANA (SANKARA) uherutse kuvuga ko arwanya Leta ya Kagame, maze umuvandimwe we aba arahagurutse ati:” njyewe nta nicyo dupfana, sindi amaraso ye, erega ni ubundi ntashobotse yari yarananiranye”.

Nonese Kagame iki nicyo amahanga akwiye kuza kumwigiraho kutagira uburenganzira bwo kuvugira uwawe urengana, kwihakana umugore wawe, kwihakana umwana wawe, kwihakana umubyeyi wawe, kwihakana umuvandimwe wawe?

 Nagirango mbabwire ngo uburenganzira buraharanirarwa ntawe uzabukuzanira ku isahani, niba mwumva mugomba kubaho mu bwoba mutavugisha abavandimwe, ababyeyi banyu, abana banyu ngo ni uko batavugarumwe na leta ya Kagame, nimuceceke ariko mumenye ko amateka yisubiramo umunsi Kagame yavuyeho we n’agatsiko ke wowe wihakanye umuvandimwe, umubyeyi, umwana wawe uzabigenza gute? 

Muzirikane ko MARTIN LUTHER KING intwali mu guharanira uburenganzira yavugaga ngo:” Nyuma y’ibi ngibi ntituzibuka ubugome bw’abadukandamizaga tuzibuka uburyo abacu bicecekeraga”.

 Bamwe bazatangira ngo twari dufite ubwoba bwo kwicwa, twatinyaga ko abana bacu baba imfubyi, twatinyaga kubura akazi, twatinyaga kunyagwa imitungo. Nagirango mbabwire ngo nimugereze aho ngaho mumfashe tubyange kuko kuba utumva ibintu kimwe na FPR na Kagame ntabwo byagakuruye urwango hagati y’imiryango abavandimwe bagashwana, abagore n’abagabo bagatana , abana bakitandukanya n’ababyeyi, kandi mumenye ko ubuvandimwe, ububyeyi, kuba umwana bibanza ibindi byose biza nyuma nko kuba umufana wa kagame.

Banyarawanda nabasabaga gufata urugero rwiza ku baturage b’igihugu cya Uganda na Kenya bahagurutse bagashyigikira mugenzi wabo bibonamo ndetse bakibuka ko na Diane Rwigara nawe arengana bakamuvugira ari abanyamahanga. Namwe nimuhaguruke mukere kwishyira hamwe mushyigikire intwali zanyu zigamije kubabohoza igitugu cya Kagame n’agatsiko ke, n’uwariwe wese washaka kubatanya n’inshuti zanyu n’imiryango yanyu.

Leta y’u Burundi mu nzira zo kugura intwaro kabuhariwe zihanura indege.

$
0
0

Yanditswe na Marc Matabaro

Amakuru ava mu gihugu cy’u Burusiya aravuga ko Leta y’u Burundi yagiranye amasezerano n’igihugu cy’u Burusiya mu bijyanye n’ubutwererane mu bya gisirikare.

Nk’uko ayo makuru akomeza abivuga mu gihe harimo kuba imurika-gurisha ry’ibikoresho by’intambara n’umutekano ryiswe :the International Military Technical Forum “Army-2018”ryatangiye tariki ya 21 rikaba rizangira tariki ya 26 Kanama 2018 mu Burusiya, Ministre w’ingabo mu Burundi, Emmanuel Ntahomvukiye wari witabiriye iryo murika-gurisha yatangaje kuri uyu wa gatanu tariki ya 25 Kanama 2018 ko Leta y’u Burundi iteganya kugura intwaro kabuhariwe mu kurinda ikirere zakorewe mu Burusiya zo mu bwoko bwa  ‘Pantsir-S1’

Ubwo bwoko bw’intwaro bukaba bufite ubushobozi bwo guhanura indege zirimo na za kajugujugu ndetse no gusandariza ibisasu mbere y’uko bigera ku butaka harimo n’ibikomeye nk’ibyo mu bwoko bwa missiles.

Muri uwo muhango wo gushyira umukono ku masezerano Ministre w’ingabo wungirije w’u Burusiya Général Alexander Fomin, yatangaje ko gushyira umukono ku masezerano y’ubufatanye mu bya gisirikare n’u Burundi bizatuma habaho guhanahana ubumenyi, gukomeza guteza imbere uburyo bwo kugira uruhare mu bikorwa byo kugarura amahoro ndetse no kurwanya iterabwoba.

Nabibutsa ko mu kwezi kwa Nyakanga 2018, havuzwe amakuru y’indege y’ingabo z’u Rwanda yavogereye ikirere cy’u Burundi umuntu akaba yakwibaza niba kugura izi ntwaro ari igisubizo kigenewe u Rwanda.

Ntabwo twasoza tutavuze ko na Leta y’u Rwanda muri Kamena 2018 yagiranye amasezerano n’uburusiya mu bya gisirikare ndetse bikaba byaratangajwe ko Leta y’u Rwanda yari mu zira zo kugura nayo uburyo bwo kurinda ikirere bwo mu bwoko bwa S-400 buri mu bwa mbere bugezweho ubu kw’isi.

Arusha: Urubanza rwa Augustin Ngirabatware rugiye gusubirwamo mu mizi

Intare Isinziriye, Ikinyoma cya Rusake

$
0
0

Muzi ko rusake igira ibirokoroko bitukura, ndetse ikagira n’ibikohwa ku maguru. Iyo yakuze, ibirokoroko birushaho kuba binini naho ibikohwa bikarushaho kuba birebire ukurikije igihagararo cyayo. Burya rero ngo kera rusake yajyaga ikunda gukanga abana b’imondo ikababwira iti: “jye ngendana umuriro ku mutwe munyegereye mwashya! Ubu si ndi inyoni isanzwe ndi igitangaza!” Nuko abana b’imondo babona rusake bagakangarana, bakiruka bahunga ngo batavaho bayirakaza igakora ku kirokoroko ikabamishamo inkekwe!

Bukeye rero haba akabwana kamwe k’imondo kakubaganaga cyane, nyina igatumye kurahura. Gakora kuri bagenzi bako kabasaba kugaherekeza. Nuko baragenda aho bageze basanga batavumbitse, ahandi bagasanga muziko inkware iraraha, imisozi bayigira itatu. Nuko ako kabwana kagira bagenzi bako kati: “ba shahu ko rusake igendana inkekwe ku mutwe, ubu turinde kugwa ruhabo dushakisha aho turahura? Ni mureke tujye kubaza rusake niba yaduha ku muriro!” Bagenzi bako babanza gutinya bagezaho baremera baragenda.

Bageze kwa rusake, basanga itwawe n’agatotsi. Nuko ka kandi kati basha, tugize Imana ntitwirirwa dusaba! Reka dukongeze aka gati, ni gafatwa twigendere itarakanguka itatumara! Nuko barakongezaaaa!!!!! Hashize akanya babona nti bifatwa! Akandi kabwana kati “have wowe wakongeje nabi, reka nkwereke!” Na ko gashyiraho byanga gufatwa! Ka kandi k’agakubaganyi karatimbira gakoraho ngo kumve ko bishyushye koko, gasanga cya kirokoroko ari ubutita! Kariyamirira kati: “Aha imondo yampaye itako ducyuye umuhigo! Nimukoreho namwe mwuve!” Bakozeho bumva birakonje! Ubwo rusake iba irakangutse. Iti: “ndabatwitse ndabamaze ni muhunge!” Ibibwana by’imondo biba biyihaye inkwenene, kuko byari byamaze gutahura ikinyoma cya rusake! Nuko rusake ibonye ko yatahuwe ishaka kuyabangira ingata, bya bibwana biti have sigaho biba biyiteye ijanja birayifata biyigira ifunguro ry’uwo mugoroba. Sijye wahera hahera umutego wanga ikinyoma ushibuka nyirawo agihari!

Kuba abanyarwanda bayoboka ubutegetsi bugiyeho bakanabutinya, nti bivuga ko batagira ubwenge. Nti bivuga ko batarakara cyangwa batazi gufata icyemezo mu gihe runaka gikwiriye. Bamwe mu banyarwanda bamaze kumenya ko buri mugome wese utegekesha rubanda igitugu abigeraho kubera kujogora umuntu cyangwa umuryango umwe, umwe akabagirira nabi ngo bitere abandi ubwoba. Ariko bazi ko uko bagenda bashyira hamwe, ukuri kw’ibigaragara nk’imbaraga kuri Kagame muri iki gihe kuzajya ahabona, intege nke zako zikagaragarira Rubanda nka cya kinyoma cya rusake.

“Ndakurasa ku manywa y’ihangu”, “ndakwica”, “ndakumena”, “ndagukocora”, “ndagutikura”, “ndakumerera nabi”, “ndaribwaribwa” n’izindi mvugo, nti bigaragaza ubutwari cyangwa ikindi gitangaza. Mu byukuri bigaragaza ubwoba bwo mu mutima burenze urugero bukomba kwifashisha amagambo ngo butere nyirukumva ayo magambo kubugira nawe bityo nyirukubutera arenze uwo munsi asahureho iminsi ihite. Ubwinshi bwa bene izo mvugo rero buragenda bumera nka cya kinyoma cya rusake. Ndamwibutsa ko abanyarwanda ari agati atazi.

Uko iminsi ihita ibihe biragenda bigaragariza na nyirubwite ko ari umuntu gusa. Ipfuba ry’imigambi ye mu Burundi, muri Uganda, na vuba aha muri Kongo biragaragaza ko ari umuntu gusa. Ikoreshwa ry’ibinyamakuru byo muri Kenya n’abavuga rikijyana mu guteza imidugararo mu karere nabyo biragenda bifata ubusa. Abacitse ku icumu ry’itsembabwoko yari yaremeje ko ariwe wahagaritse jenoside baherutse kumwiyumvira muri cya kiganiro cyafungishije umurongo wa BBC i Kigali, yivugira muri 1994 ko jenoside yabaye ikarangira ubwicanyi bwahagaze kuko abagombaga gupfa bashize. None kubimenya byababereye icyaha ni bo yerekejeho icumu – urusorongo. Ya mayeri 99 nta na kimwe kigifata. Uko bucya bukira nawe ubwe aragenda abona ko ari umuntu gusa. Twibuke amagambo Saddam Hussein, Mouamar Ghadaffi, Milton Obote, Iddi Amin n’abandibagiye bavuga ku buryo igisirikare cyabo gikomeye n’ibitwaro bafite. Ubu bari he? Twibuke ko bari abantu gusa.

Kagame ati: “ndi intare isinziriye iziyunyuguza utunyamaswa aho ishakiye”. Kabarebe ati: “nta mutwe urwanya ubutegetsi n’umwe wamara isaha imwe ku butaka bw’u Rwanda”; Sankara ati: “turi muri Nyungwe niho tumaze igihe”; Lt. Col Nyirihirwe ati: “abaturage barabacumbikira barabagaburira nkuko nyakubahwa mayor yabivuze, babakorera ibyo bashakaga ko babakorera kugeza igihe banabagejeje naho umuyobozi w’umurenge yararaga ndetse no kucyumba cye!” – Bagire bate se? Ko ari abana babo n’abavandimwe babo? Bazahatirwa kuririmba “nta ntambara yantera ubwoba” ariko ikiri ku mutima, icyo bagomba gukora, nicyo bazakora.

Ibitero bya FLN muri Nyungwe si cyo kibazo ahubwo n’ikimenyetso cy’ikibazo kinini cyugarije abanyarwanda. N’uwatsinda iya FLN uyu munsi, ntabwo byamushobokera gutsinda iy’abanyarwanda ubwabo. Ikibujije intare amahwemo kiri mu mugara wayo. Sindagura ndagena!

Nyagasaza Siliveri,

i Nyaruguru.

Viewing all 10369 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>