Quantcast
Channel: Umunyarwanda
Viewing all 10365 articles
Browse latest View live

Aimable Karasira yavuze ko azaburana ari uko yakize

$
0
0

Kuri uyu wa Gatanu, Aimable Karasira, impirimbanyi y’uburenganzira bwa muntu uregwa ibyaha byo guhakana Jenoside no gukwiza ibihuha, yabwiye Urukiko ko adashobora kuburana mbere yo kuvuzwa uburwayi afite burimo diabète n’ubwo mu mutwe.

Karasira yanavuze ko bitewe n’ingaruka zikomeye yagizweho ziturutse kuri Jenoside yakorewe abatutsi, ngo iyo agiye gutegura urubanza agira ihungabana,asaba kubanza gufashwa n’abaganga mbere yo kwemera kuburana.

Karasira yavuze ko azaburana ari uko yakize, ati” mushatse mwampa n’imyaka mwanteganyirije. Ko nzi ibizavamo se !”

Umucamanza ariko yavuze ko urubanza ruzaba, kuko rumaze gusubikwa inshuro umunani zose.

Iburanisha ryimuriwe ku wa 18 Ugushyingo 2022.


Urubanza rwa Kabuga: Umutangabuhamya yakoraga muri ministeri y’itangazamakuru yatanze ubuhamya bushinja

$
0
0

Ku munsi wa kabiri wo gutanga ubuhamya, umushinjacyaha yazanye ibimenyetso bine: Icya mbere ni ifoto iriho abari bitabiriye inama yo ku itariki ya 10 mu kwezi kwa kabiri 1994, ivugwa ko yabereye muri Ministeri y’itangazamakuru. Abo baba barimo na Felisiyani Kabuga. Umutangabuhamya yasabwe kuvuga niba hari abo amenyamo mu bakoraga muri minisiteri nawe yakoragamo.

Ikimenyesto cya kabiri ni amagambo yavugiwe kuri Radio RTLM n’umunyamakuru Habimana Kantano watangazaga amazina yabo yavugaga ko ari abanzi b’igihugu. Umutangabuhamya, avuga ko nyuma y’ayo makuru ya RTLM abantu babiri, Zacharia Serubyogo, wari umucuruzi ukomeye i Cyangugu kimwe n’uwitwa Andreya Gasesero, bishwe.

Umushinjacyaha yashyizeho kandi amagambo yavuzwe na Hitimana Noheli nawe wakoreraga RTLM kugirango urukiko ruyumve. Yatunganga agatoki uwitwa Nkundabakuze Fidele yitaga “umuhutu utumva, utibuka”, nyuma akaza kwicwa.

Ikindi kimenyetso ni indirimbo yaririmbwe n’Umunyamakuru Habimana Kantano, ahimbawe, yishimira ko “Abatutsi yitaga Inkotanyi bashize “. Intero y’iyo ndirimbo iragira iti:”Nimuze twishme nshuti, Inkotanyi zashize, Imana ntirenganya”.

Umutangabuhamya yabwiye urukiko ko hari abandi bantu benshi barimo abagore bari barahungiye mu musigiti wo kwa Kadafi bishwe nyuma y’amagambo yavugiwe kuri RTLM. Umushinjacyaha yasabye perezida w’urukiko ko ibyo bimenyetso byashyirwa mu kirego

Uwunganira Kabuga yagize umwanya wo kubaza umutangabuhamya mu ibaza rinyomoza.

Maitre Emmanuel Altit yabajije umutangabuhamya wiswe “KAB05” aho yari mu kwezi kwa kane 1994 n’ukuntu yaje kugera mu karere kari kafashwe n’Inkotanyi. Umutangabuhamya yashubije ko yihishaga aho yari atuye ku Kacyiru nyuma akaza guhungira muri Hotel des Mille Collines.

Ati: “Nahavuye. njya I Gikondo n’I Kabuga mbere yo kugaruka iwanjye ku Kacyiru Inkotanyi zimaze gufataa Kigali”. Yabajijwe kandi ishyaka yarimo mbere ya 1994, avuga ko yari muri MDR yari yegamiwe kuri umwe mu bayobozi bayo Faustin Twagiramungu. Abajijwe ishyaka arimo magingo aya, asubiza ko ari umuyoboke w’iIshyaka rya FPR-Inkotanyi riri ku butegetsi mu Rwanda.

Uwunganira Feliyani Kabuga yamubajije gusobanura ijambo Inkotanyi avuga ko Inkotanyi bisobanura “ Umuntu uhora aharanira kugera ku mugambi we, kandi akagera ku bintu byiza”. Ayo ni igisobanuro yatanze.

Bamubajije ukuntu yahigwaga kandi ari umuhutu, asobanura ko ababyeyi be bavuye ku Gikongoro mu nzara ya Ruzagayura bagasuhukira i Cyangugu, bakaza gufata ubwoko bw’Abahutu, ariko avuga ko abantu batabyemeraga kandi ko yatetejwe, ko n’abavanidimwe be bishwe muri Jenoside.

Umutangabuhamya yakoraga muri ministeri y’itangazamakuru

Umutangabuhamya yabwiye urukiko ko yari ashinzwe kumenya ibyanditswe n’ibinyamakuru byigenga ndetse n’ibyavugiwe ku maradiyo yigenga. Yavuze ko yari ashinzwe guha raporo buri munsi minisitri ushinzwe itangazamkuru, kugirango bamenye ko nta kinyamakuru gihitisha inyandiko zihembera urwango mu Banyarwanda.

Uwunganira Kabuga yabajije kandi umutangabuhamya niba Minitsrei y’itangazamukuru yarigeze igira impungenge ko Radio Muhabura yari ifitwe na FPR-Inkotanyi yashobora guhitisha mu biganiro byayo amagambo arimo ubutagomdwa kandi ahembera urwango. Aha yashubije ko yumvaga cyane RTLM, kubera ko yo yari ifitanye amasezerano na minisieri kandi yemerewe gukorera mu Rwanda. Ati ariko Muhabura sinari nyifite mu nshingano kubera ko itari yemewe n’amategeko ya Leta y’u Rwanda.

Ku nshuro ya gatatu, Felisiyani Kabuga ntiyari mu rukiko, nta n’ubwo yakurikiranye urubanza ku ikoranabuhanga nkuko yabigenje kuwa gatatu. Akomeje kugaragaza ko adashaka umwunganira Umufaransa Emmanuel Altit, we yifuza gusimbuza umunyamerika Peter Robinson. N’ubwo atitaba urukiko, urubanza rwe ruzakomeza, kuwa kabiri w’icyumeru gitaha. Umutangabuhamya “KAB05” azongera kwitaba urukiko, hakomeze ibaza rinyomoza, riyobowe n’umunyamategeko Emmanuel Altit wunganira Felisiyani Kabuga.

VOA

Urukiko rwiyambuye ububasha mu rubanza rwa Hakuzimana Abdul Rachid

$
0
0

Urukiko rwisumbuye rwa Nyarugenge i Kigali rwategetse ko urubanza rwa Hakuzimana Abdul Rashid rwoherezwa kuburanishwa mu rukiko rukuru nk’uko uyu uregwa yabisabye kuwa mbere.

Hakuzimana aregwa ibyaha birimo; Guhakana no gupfobya jenoside, Gukurura amacakuburi, Gutangaza ibihuha ku rubuga rwa Youtube, Rashid TV, n’izindi mbuga.

Uyu, uvuga ko ari umunyapolitiki n’umunyamakuru utarabigize umwuga, ahakana ibi byaha, akavuga ko abo yabikoreye bagombaga guhabwa umwanya wo gusubiza binyuze mu gitangazamakuru cye, byananirana bigashyikirizwa urwego rw’abanyamakuru bigenzura.

Kuwa mbere mu rukiko rwisumbuye yatanze inzitizi y’iburabubasha ry’uru rukiko avuga ko abashinjacyaha bo ku rwego rwisumbuye badafite ububasha bwo kumurega kuko bo bafasha ubushinjacyaha bukuru gukora iperereza.

Umwunganizi we Barton Matimbano yavuze ko ibyaha umukiliya we aregwa biwkiye guteshwa agaciro, kandi ko ubundi biri mu bubasha bw’urugereko rwihariye rw’Urukiko Rukuru ruburanisha ibyaha byambukiranya imipaka.

Ubushinjacyaha bwo bwavuze ko bwaregeye uru rukiko kuko rufite ububasha bwo gukurikirana ibyaha bifite igihano cy’igifungo kirengeje imyaka itanu, kimwe n’ibyaha burega Hakuzimana Rashid.

Ubushinjacyaha bwavuze ko ibirego burega Rashid bitateshwa agaciro ahubwo uru rukiko rusanze bikwiye uru rubanza rwakohereza mu rukiko rubifitiye ububasha.

Umucamanza w’urukiko rwisumbuye yahise afatira urugero ku rubanza rwa Yvonne Idamange wahamijwe ibyaha bifitanye isano n’ibyo Rashid aregwa, ategeka ko n’uru rubanza rwoherezwa mu rugereko rw’Urukiko Rukuru ruburanisha ibyaha byambukiranya imipaka.

Gufungwa umwaka yarahawe iminsi 30

Rashid Hakuzimana yabwiye urukiko ko amaze umwaka afunze mu gihe yakatiwe gufungwa iminsi 30 by’agateganyo, ati: “Mfunzwe binyuranyije n’amategeko, nkeneye kurenganurwa.”

Umucamanza yamubwiye ko ntacyo yabikoraho kuko uru rukiko akuriye nta bubasha rugifite ku rubanza rwe kuko ruzakomereza mu rundi rukiko.

Yagize ati: “Nta bubasha njyewe ngifite bwo gusuzuma ibyawe. Ubwo bizasuzumwa n’urukiko rubifitiye ububasha namaze koherereza urubanza rwawe.”

Hakuzimana Rashid afunzwe kuva mu mpera z’ukwezi kwa cumi umwaka ushize.

Kuva mu 2006, Hakuzimana, uri mu bashinze ishyaka PDI, yafunzwe imyaka umunani ahamijwe ibyaha byo kubangamira umutekano w’igihugu, ibyaha we yahakanaga, nk’uko yagiye abivuga mu biganiro bye.

BBC

Victoire Ingabire agarutse ku bayobozi bakoresha igitiyo mugutiyura ibyakubatse igihugu n’abanyarwanda.

REKA UNDORERE: Igitabo cyanditswe na Aimable Karasira cyasohotse

$
0
0

Muri iki gitabo, Karasira Uzaramba Aimable, umucikacumu rya genocide yakorewe abatutsi babaga mu Rwanda akaba n’umucikacumu w’ibikorwa byakozwe na FPR-Inkotanyi, arabasangiza ubuzima bwe bwo kuva icyo gihe kugeza magingo aya. Nk’umuntu utari ikirwa cyangwa ngo abe yaravutse ari ikinege n’ubwo ubu ari nyakamwe, arabasangiza amwe mu muteka y’u Rwanda uko yayabonye mu mfuruka zitandukanye z’ubuzima. Aranyura mu bwana bwe gato, ariko igice cyinini agiharire ubuzima bwe guhera mu mu mwaka wa 1994 kugeza muri 2020. Guhera mu mpeshyi ya 1994, Karasira aratubwira inzira y’umusaraba yanyuzemo kugeza magingo aya.

Aho guhera icyo gihe mu muryango we wari ugizwe n’ababyeyi be n’abavandimwe be bane, ari we warokotse na murumuna we. Urupfu rw’abagize umuryango we mugari rwamubereye ihurizo; kuko abagize umuryango wa se hafi ya bose bazize genocide yakorewe abatusi, ariko umuryango we nyawo ukaba wariciwe mu karere ka Bugesere ahitwa I Ririma ahayoborwaga na FPR Inkotanyi.

Abashaka kugura iki gitabo mwakurikira mwaca hano>>>>

Twubakire ku bigugu by’amateka: Padiri Athanase Mutarambirwa

$
0
0

Banyarwandakazi, Banyarwanda mbaramukije ngira nti: “Nimugire amahoro”. Ayo mahoro mbifurije ni amwe dushingiraho tukagira tuti: “Ahari abagabo ntihapfa abandi”. Nimukomere ibyo intwali zakoze ntibizasibangana ahubwo niho harimo kuzamuka imimero y’icyerekezo nyacyo cy’ayo mahoro.

Mu minsi ishize nibajije ku bintu byinshi bivugwa, ntekereza ku mbuga nkoranyambaga z’Abanyarwanda zibanda cyane ku mateka y’imiyoborere na politiki mu gihugu cyacu, nsanga habuzemo umusemburo utuma ifu itutumba cyangwa se ifumbire yatuma tubasha kwera imbuto nziza, mu rwego rwo kubaka ejo heza hazaza.

Nubwo imvugo ngo: “Utazi iyo ava ntamenya iyo ajya” yamamaye cyane mu biganiro binyuranye bihuza Abanyarwanda, usanga hakibura umuyoboro utuma ibikorwa byacu bigenda umujyo umwe kuburyo twabasha gusigasira no kubakira ibyiza bijyambere ku bisanzwe dusangiye kandi twubakiyeho amateka yacu. 

Ni muri urwo rwego natekereje ku bantu bagiye bakora ibintu bikomeye mu mateka yacu nsanga dufite benshi twagombye gushingiraho, aho kugirango tugume mu byateye, aho buri muntu asigaye yiyasira, akamanuka nk’iyagatera akigira icyatwa kandi tacyo atumariye. Aha ni naho hakomoka by’umwihariko kudahuza n’ubwumvikane buke bikunze kugaragara mu mishinga yacu kuko ntafatizo shingiro riba rihari. Burya mu bihe nk’ibi byacu byo kugandura rubanda ku rwego rw’igihugu hagomba kuba ibigugu dukunze kwita intwali bikaba ifatizo ry’icyerekezo cyacu n’ishingiro ry’imishinga n’ibikorwa duhamagariwe twese.

Izo ntwali rero ni nyinshi nk’uko twabisobanukirwa twifashishije “Ibyanditswe bitagatifu”: 

“Mureke dusingize abantu bacu b’ibyamamare, ba bakurambere bacu uko ibisekuru byabo byagiye bisimburana. Uhoraho yabahaye ikuzo ryinshi, yaberekaniyemo ubuhangange bwe kuva kera na kare.

Barimo abategetsi mu gihugu cyabo, n’ibyamamare kubera ububasha bwabo. Ni bo bahanuriraga rubanda, bakayoboresha umuryango inama zikomeye, kandi bakawigishanya  ubwenge bwinshi, n’amagambo y’ubuhanga bw’inyigisho zabo. Bahimbye n’indirimbo zinogeye amatwi, bandika n’ibisigo; bari abantu bakize, bakagira n’ububasha bwinshi, kandi bakibera iwabo mu mahoro. 

Abo bose bahimbajwe n’abo mu gihe cyabo, kandi bakiriho bari ishema rya rubanda. Benshi muri bo basize izina ryamamaye, ku buryo na n’ubu dushobora kubavuga ibigwi.

Hari kandi n’abibagiranye burundu, barazimira nk’aho batabayeho, bahinduka nk’aho batigeze babaho, kimwe n’abana babakurikiye.

Nyamara ariko, dore abantu baranzwe n’ineza, ibikorwa byabo by’ubutungane ntibyibagiranye. Ababakomokaho bakomeza umurage mwiza, ari wo uranga n’urubyaro rwabo. Ababakomokaho bibanda ku masezerano, bakayatoza n’abana babo. Urubyaro rwabo ruzabaho iteka, n’ikuzo ryabo ntirizasibangana.” Mwene Siraki 44,1-13

Nk’uko rero byumvikana ko tugomba guhuza tukamenya intwali nyinshi dufite mu mateka yacu twirengagije amarangamutima atabura ya bamwe, hari umurimo ukomeye tugomba kuzaharira abahanga banyuranye kugirango tugire umurongo umwe ngenderwaho. Aha ndatekereza abahanga mu mategeko no mu mateka n’ubundi bumenyi bwadufasha kuzagira abo duhitamo mu rwogo rwo guhagararira umuco wacu  tutirengagijeko dufite benshi. 

Gusa nshakisha nibaza ikintu gukomeye njya numva kirenze kugeza na n’ubu cyo kumenya uburyo Abanyarwanda bimpunzi zinaniwe kandi zishonje zabashije kumenera mu mashyamba ya Congo, atari yarigeze agerwamo n’umuntu uwo ariwe wese, naje guhura n’umuntu arambwira ati:” Ese ubundi mbere y’ibyo, waba warigeze wibaza uko basohotse muri Kigali igihe bari bagotewemo, inkotanyi zigiye kubatikiza zititaye kungero n’ibyiciro byose baribarimo, cyangwa n’amoko yabo?”

Aho rero niho namenyeye, bitari amagambo, ubutwali bw’umugabo w’umujenerali w’Umunyarwanda, Nyakubahwa Jenerali KABILIGI Grasiyani na bagenzi be n’uko babashije gukora vuba kandi neza cyane bakarokora Abanyakigali by’umwihariko ndetse n’Abanyarwanda benshi muri rusangemu mikaka ya KAGAME na n’ubu ukiritsira ababajwe nuko atabashije kubamariramo umujinya akaba ngo azashyirwa ari uko amaze kubamarira ku icumu. 

Nkimara gusobanukirwa nihutiye kujya gusura no kwiherera ku mva y’intwali cyanecyane ko hari izindi ntwali, ntagombye kurondora hano, tudashobora kumenya aho ziruhukiye nyuma yo kuva muri ubu buzima; byose biva ku kibi kigamije kubuza mwene Kanyarwanda amahoro n’amahwemo. (Abwirwa benshi akumva bene yo; umva birenge ni wowe ubwirwa).

Muri rusange ku mva y’umuntu haba handitse amazina ye, igihe yavukiye n’igihe yapfiriye. Nyamara ibyo nasanze kumva ya Jenerali KABILIGI byanyumvishije ko ntibeshe kuko ku mva ye hariho amagambo avuga ubuzima bwe bwose. N’ubwo ibiriho byanditse mu ndimi z’amahanga; Igifaransa n’icyongereza ni ubuhamya bureba by’umwihariko Abanyarwanda n’abandi bose bikabagirira akamaro.

Ijambo riri hafi ariko ryanditse kuburyo udashishoje ushobara no kutabona ni: « Uhoraho ni we mushumba wanjye ». (Le Seigneur est mon Berger). Zaburi 22,1 Ayo magambo nayasobanukiwe neza maze kumva ukuntu Jenerali KABILIGI yari umugabo. Ntiyatinyaga, ntiyahakwaga, ntiyarenganyaga, ntiyahemukaga cyangwa yiyoberanye kubera inyungu cyangwa inyongera izi n’izi. Ahubwo bigararagako yari yifitemo ukwemera k’Umusumbabyose ari nawe wenyine yari yubakiyeho ubuzima bwe.

Iryo jambo kandi ryaramwubatse koko rimugira uwo ariwe nkuko indi nyandiko yo kumvaye yemeza ubuhamya bwe aho abivuga ahimbaza Imana ati: « Mu magorwa yanjye, natakiye Uhoraho, maze Uhoraho aranyumva, anshyira ahantu hagutse ». (Du sein de la détresse j’ai invoqué l’Eternel : Il m’a exaucé, m’a mis au large). Zaburi 118,5

Ukwemera kwa Jenerali KABILIGI Grasiyani ntikugaragara gusa muri ariya magambo ahubwo kuri mu bikorwa byamuranze nk’uko yari yarabigize intego mu ndangagaciro eshatu zamuranze arizo « Gukunda igihugu(Patriotisme), Ubutwali(Bravoure) n’Ubudahemuka (Fidélité). Ari naho hava icyizere cyo kwitwa « Umuhuza » (Le rassembleur) urangwa n’urugwiro kuko yari umuntu urangwa n’urukundo rutavangura kandi rwahuza abantu bose bikagaragazwa n’ibiganza bibiri bisobetse, bihuje nk’uko Kabiligi nawe yahoraga ategeye bose amaboko n’ibiganza. 

Gukunda igihugu, ubutwali n’ubudahemuka nibyo byamuranze mu mibereho ye uhereye iwabo, iwe ndetse no mu rwego rw’igihugu cyanecyane iyo amagara yabaga yaterewe hejuru maze ntasame aye gusa ahubwo akaragwaga no guca bugufi, agashishikarira gutabara aho rukomeye kandi akabikorana ubushishozi n’umurya ukakaye ku buryo n’abanzi bakizwaga n’amaguru, iyo yabaga yumvikanye aho bibasiye. Ndasaba ko twamuheraho nk’ikigugu cya mbere mu ntwari zurwanda, tukamwibuka kenshi tukamusura aho aruhukiye bikazatugeza ku buryo bwo kudakomeza kugira ipfunwe ryo kwibuka intwali zacu.

Muri iki gihe rero Banyarwandakazi, Banyarwanda aho kuvugira ku busa ndabasaba ngo duhindukirire intwali zacu, atari izapfuye guza kuko ubutwali bwubakwa banyirabwo bakiriho dushigikire ibikorwa byazo, twimike imico yazo tuzigane ingendo n’imingenzereze maze tuvuge rumwe, kugirango tube umwe mu kubaka umuryango nyarwanda wacu nta mususu n’ubwoba namba.

Ndabinginze Banyarwandakazi, Banyarwanda tuve mu bwoba bw’amateka yacu ahubwo tuyasukure twigobotore abatuvangira bakatuvangura, nuko nta shiti, mu mishinga yacu tube impuzamugambi, tube n’inkotanyi z’interahamwe mu bikorwa bitureba. Ariko kandi twakire n’indangagaciro z’ahandi zadufasha mukumenya gushishoza no guteganya ibihe nuko tube visionnaire cyangwa imbonerakure maze dusigeho kugwa mu mitego y’ibinyoma no kurwanira inyungu z’abandi dusenya izacu.

Muri urwo rwego kandi dutore ibigugu mu bagabo b’iwacu, niyo baba barapfuye ; doreko inyangabirama zihora zirwanira gutsemba intwali zacu cyangwa kuzimya amateka no gusibanganya ibikorwa byazo. Nyamara, uko byagenda kose, ntitugomba kwibagirwa kwiragiza Roho zihamye z’intwali nk’izo kuko zihora iteka mubikorwa byo guhuza bose, nkuko amagambo y’umubyeyi w’Umunyamerika Marigarita Ani Jonsoni (Marguerite Annie Johnson) uzwi cyane ku izina rya Maya Angelou, nayo yanditse ku mva ya Jenerali KABILIGI Grasiyani, abigaragaza ngo : Roho ihamye ihora ikorera bose igihe cyose. Roho ihamye ntipfa bibaho. Ihora ihuza yongera ihuza. (“A great soul serves everyone all the time. A great soul never dies. It brings us together again and again.”)— Maya Angelou

Mu gusoza nabibutsa ko Roho nka ziriya ziba zariyubatse mu gihe kirekire zikarangwa n’imico myiza tugomba kwimika iwacu ariyo kwirinda ubujura n’uburiganya, kubaha, kwiziga no kugira ibanga. Iyo mico kandi nayo ishingiye ku ndangagaciro tugomba gusobanukirwa arizo: “Ukwemera, Ibikorwa, Kwitwararika no Kubabarira.” Ubwo rero twisunze urubuga rwitiriwe Jenerali KABILIGI Grasiyani rukora nk’ishuli (Académie UMUHUZA) tuzagira igihe gihagije cyo gusesengura no gucengera izi ndangagaciro kugirabgo tuzigire izacu zidufashe no gutoza abacu iriya mico myiza izabafasha kubaka ingo zabo n’igihugu ku buryo burambye.

Imana ibane namwe.

Padiri Athanase Mutarambirwa

Victoire Ingabire yabonanye na bucura bwe nyuma y’imyaka 12

RACHID yasabye umucamanza kugabanya uburakari mu iburanisha


Urubanza rwa Munyenyezi mu isura nshya. IBUKA yabyinjiyemo

UMURAGE W’UBUTWARI BWA GITUTSI (TUTSI RESISTANCE), UMUZIRO MU MITEGEKERE YA FPR

$
0
0

Yanditswe Valentin Akayezu

Kubera imiterere n’imikorere bya sosiyete Nyarwanda, benshi mu basoma umutwe w’inyandiko ntibabura kwikanga bibaza impamvu nahitamo gutanga igitekerezo gishingiye ku bwoko, yewe gisa n’ikigambiriye gushimagiza uruhande runaka mu byo Abanyarwanda bibonamo ko baherereyemo. Nyamara mu myaka 28 yose, FPR imaze yicaye ku ntebe y’ubutegetsi bw’u Rwanda, yakujije ikinyoma cy’imyumvire y’uko ubumwe bw’Abanyarwanda aribwo bushyizwe imbere ndetse inaheraho icura igihimbano cyiswe “Ndumunyarwanda”, aho FPR ibeshya abanyarwanda ko nta bwoko buriho mu gihugu, ubunyarwanda aribwo bushyizwe imbere, nyamara muri iyo nyandiko ubwayo, bakagaruka bikoreza igice kimwe cy’Abanyarwanda, urusyo rw’ibibazo by’amacakubiri, ndetse icyo gice cy’abanyarwanda kikaba cyarasizwe ubusembwa bw’iteka ryose bw’amaraso, bityo ngo kugira ngo abagikomokaho babashe kubaho, bagomba kubanza kwatura ko bavuka ari babi, bagakura ari babi, bagasaza ari babi, kubaho mu gihugu, akaba ari impuhwe bagirirwa niyo FPR kandi bagomba no kwibagirwa kubaza uburenganzira bwose umunyagihugu yemerewe. Ibi mvuga, si umugani, disikuru politiki ya FPR nzagarukaho vuba hamwe n’ibinyemetso bibigaragaza.

Mu mvugo ya buri mutegetsi wa FPR, ayo magambo yo kuninura no kunnyega abo Banyarwanda batifuzwa, ntasiba kumvikanamo. Izi nyandiko rero zigamije kwerekana uburyo, Ubumwe bw’Abanyarwanda bwahindutse umuziro mu mitegekere ya FPR. Uyu munsi, inyandiko iribanda ku bugome bukorerwa amateka y’umuryango w’Abatutsi, hanyuma inyandiko izakurikiraho, izibanda ku bugome bw’ipfobya rikorerwa ubwoko bw’Abahutu. Kubakurikira ibyo abidishyi ba FPR bakunze kwandika basubiza ku nyandiko cyangwa ibitekerezo bitangwa ku bugome n’ivangura FPR ikomeje kwimika, bazumva bavuga ibibi by’ingoma zabanjirije FPR. Ariko, nta rwitwazo rwo gukora nabi rugomba guhabwa ishingiro. Ibyo abandi bananiwe gukora, ntabwo bigomba guha FPR umwanya wo gukomeza konona igihugu n’imibanire y’abanyarwanda yitwaje ko abo yasimbuye nabo bakoze nabi.

Tugaruke ku mutwe w’iyi nkuru, igamije kureba uburyo “resistance Tutsi”, yagombye kuba umurage w’igihugu ariko FPR ikaba itabikozwa. Muri kimwe mu biganiro, Marie-Roger Biloa, umunyamakurukazi w’ikirangirire ufite inkomoko muri Kameruni, yagiranye na FRANCE24 mu myaka igera nko ku icumi ishize, yakoresheje amagambo, ngenekereza mu Kinyarwanda, agira ati: “niba Abanyafurika bashaka gutera imbere, nabagira inama yo kwigira ku Batutsi bo mu Rwanda, bakareba uburyo abo baturage b’Abatutsi bashoboye kwishyira hamwe, bagahuza imbaraga z’ibitekerezo, amafaranga n’ibindi, maze nyuma y’imyaka 30 bakabasha kugaruka mu gihugu cyabo aribo babigizemo uruhare mbere yo guhabwa ubufasha n’abandi.” Ku bwa Marie-Roger Biloa, iyo ‘model of resistance’ y’abo Baturage b’Abatutsi, yaba urugero rwiza rwo gusobanukirwa ko Abanyafurika bifitemo ubushobozi (babishatse) bwo kwegeranya imbaraga zabo, bakikemurira ibibazo byabo ntawundi ubyivanzemo.

Ariko se nk’uko uyu munyamakuru yabigaragaje, ubwo bushobozi bwaba ari umwihariko w’inyoko Tutsi gusa koko? Kuri jyewe igisubizo ni oya kandi hari ingero zo gufatiraho. Ubundi buri kiremwa cyose iyo kimaze kubona ko cyegereza aho ubuzima cyangwa imibereho yacyo ishobora kuzimangana, gikoresha uburyo bwose ko cyishyirireho “mechanisms of survival”. Ibyo nibyo byabaye ku Batutsi b’Abanyarwanda, aho ishema ry’ubwoko bwabo ryarimo rikendera, ariko imbaraga bakoresheje mu bwitange bukomeye, bashoboye kugaruza ako gaciro katarazimira. Ariko ntitwibigirwe ko n’Abahutu b’Abanyarwanda banyuze muri urwo rugendo mu myaka ya za 1950s. Nubwo ubutegetsi bwa FPR budashaka ko amateka y’uburyo Abahutu babashije kwikiza imitegekere ngome y’ingoma nyiginya avugwa, ariko inyandiko z’abahanga mu mateka y’icyo gihe gihe, zigaragaza ko Abahutu bake cyane babashije gukora “mobilization” icecetse ariko itanga umusaruro mu buryo abategetsi ba Runari batari biteguye.

Ntawari kwiyumvisha, uburyo propaganda yo kuvuga ko Rubanda rwose ari urw’umwami, yari ifite imbaraga, ariko Abapermehutu bacye, badafite imbaraga na nkeya, ndetse nta n’ubutunzi bafite, babashije gukora impinduka, bagatsindura imitegekere yari yarashinze imizi kuva mu gihe cy’imyaka 400. Urundi rugero twatanga, ni Abahutu b’Iburundi bahejwe imyaka n’imyaka ku gihugu cyabo, ariko bakabasha bucece kunga ubumwe no guhuza imbaraga kugeza barimbuye ubutegetsi bukomeye bw’abanyakazu bakomoka mu ntara ya Bururi. Hafi aha, ntawutabona uburyo Abanyamurenge bakomeje kurwana ku muryango wabo ukomeje kwibasirwa n’imitwe itandukanye y’abicanyi irimo na FPR ubwayo. Si amabarankuru ko FPR yashatse gucengera umuryango mugari w’Abanyamurenge ngo bawugire igikoresho, ariko bikananirana. Iyo niyo mvano yo kurema imitwe itandukanye yo kwibasira ubwo bwoko budasiba kwicwa. Abanyamurenge ubwabo basobanura uburyo FPR ubwayo yagiye irema imitwe itandukanye y’Abamayimayi, za RedTabara, Gumino n’indi igamije kurimbura ubwoko bw’Abanyamurenge bazira gusa ko banze kuba ibikoresho byayo mu guteza akajagari muri Kongo. Izi ngero zitanzwe, zari zigamije kugaragaza ko umurage w’ubutwari, atari kamara ku bwoko runaka.

Kuberi iki FPR ibangamiwe n’ubutwari umuryango Tutsi wagaragaweho, ikaba ibihindura umuziro icyi gihe?

Kubasha guhuza imbaraga kw’Abatutsi b’imihanda yose, bakishyira hamwe mu buryo bwa politiki, mu birebana n’umuco hashyirwaho amatsinda arebana no gushyigikira umuco, gushyiraho impuzamashyirahamwe za gisivili, inzego z’ubuvugizi zitandukanye, gushyira imbaraga zikomeye mu bya diplomasi, gushyiraho uburyo buhamye bwo gukusanya umutungo ku buryo n’umuturage w’Umututsi utuye mu cyaro kibisi mu Rwanda yateraga inkunga mu ibanga rikomeye n’ibindi umuntu atabasha kurondora, byabaye ibanga ry’intsinzi yagaruye Abatutsi ku butegetsi bw’u Rwanda. Nyamara FPR mu mugambi wo kwiyitirira ibyo, yashyizeho uburyo butuma nta muturage by’umwihariko, nta mututsi ushobora kongera kuba yatinyuka cyangwa yabona imbaraga zigamije guhindura imitegekere itaboneye igihugu kirimo kunyuzwamo. Ni muri urwo rwego, hubatswe imyumvire yo guhindura Abatutsi ingaruzwamuheto bwite za FPR zigomba kumva ko kubaho kwazo, ubwo buzima buzicesha FPR Inkotanyi yonyine.

ICURIKWA RY’AMATEKA Y’ABACITSE KW’ICUMU RYA GENOSIDE YAKOREWE ABATUTSI

Bimwe mu byaranze kononwa k’umurage w’Ubutwari waranze Abatutsi bashakaga igihugu, ni uko FPR Inkotanyi yabyongeyemo kwasamira ubutegetsi, ikabwifuza ititaye ku kiguzi cyose byasaba kirimo n’itemba ry’umuvu w’amaraso. Mu bihe biri mbere, hazagaragazwa uburyo umwuka wari mu gihugu mu myaka ya 1991-1994 wahishuraga uburyo igihugu cyari kimaze gucikamo kabiri, ku buryo uburyo bumwe bwonyine bwo kurinda/kurengera u Rwanda, kwari ugushyira imbere ibiganiro by’amahoro gusa. Ibyo bizagarukwaho, mu nyandiko zindi zihariye kuri icyo kibazo.

Inyota ya FPR yo gufata ubutegetsi yayishoye mu rugomo ndengakamere umuntu atabonera uko yita. Mu gihe genocide yakorewe Abatutsi yabagaho, FPR ubwayo yaranzwe n’imigirire itangaje harimo nk’ibaruwa yitirirwa GAHIMA-DUSAYIDI yanditswe mu mpera z’ukwezi kwa kane igenewe akanama k’umutekano k’Umuryango w’Abibumbye, FPR ihakana ko muri uko kwezi nta genocide yari igikorerwa ku butaka bw’u Rwanda, bityo kohereza ingabo zibungabunga amahoro bitari bikenewe.

Icyo kinyoma cya FPR ubwacyo cyahishuye ko umugambi wayo atari ugushakira abanyarwanda ubuzima, ahubwo kwari ukwifatira ubutegetsi kubone n’ubwo byagendamo ubuzima bw’ibihumbagiza by’abantu. Inyandiko kandi z’ubushakashatsi zahishuye ko iperereza ry’abanyamerika ryari rifite amakuru agaragaza ko mu gihe haba iraswa ry’indenge ry’uwari umukuru w’Igihugu, byakurikirwa n’iyicwa ry’Abantu bagera byibura ku bihumbi 50.000. Uretse ko imibare itangwa ku bwicanyi yarenze uwo mubare ariko nawo utari muto. Ayo makuru y’iperereza, inyandiko z’abashakashatsi zigaragaza ko ubuyobozi bw’igisirikare cya FPR cyari kiyafite, ariko kikarenga kikikomereza gahunda yo guhitana Nyakwigendera Yuvenali Habyarimana. Mu Rwego rwo gusisibiranya uko kwinumira, gushyira igitutu kuri Loni ngo idatabara n’ibindi biyitera urubwa ko yakunze gutegeka kuruta gukunda no guha agaciro ubuzima bw’abantu, FPR yashyizeho uburyo bushya bw’imitekerereze buhatira Abacitse kw’icumu kuyibonamo umukiza wabo, aho gushaka kugerageza gusobanukirwa uruhare rwayo mu mahano yagwiririye igihugu.

Ni no muri urwo rwego mu gihe gishize hashyizweho ikiswe “Kigali’s ‘Campaign against Genocide Museum”, akaba ri musée yafunguwe mu nyubako y’Inteko Inshingamategeko, ahari hakambitse muri za 1994 batallons za FPR, akaba ari musée yashyiriweho kugaragaza uburyo inkotanyi zarokoye abahigwaga no guhagarika jenoside. Nubwo hari igice cy’ukuri kw’ibyitirirwa iyo kampeni, ariko hongerwamo n’amakabyankuru y’ibinyoma agamije gusa kurangaza no kubeshya urubyiruko rw’ubu ko FPR ariyo gakiza k’u Rwanda. Ariko ntawe ukwiye gutanganzwa nizo propaganda z’ibinyoma kuko n’igihe yinjira muri Kongo muri za 1997 ikicayo ibihumbagiza by’Abahutu nta gutoranya, FPR iraza ikagufatira abahonotse ubwo bwicanyi yakoraga, bakagenda bakwiza hose ko ahubwo ariyo yabarengeye. Uko gucurika amateka y’ubwicanyi ikigira malayika-mutabazi, ninako FPR ikorera abacitse kw’icumu ibumvisha ko ariyo zingiro ry’ubuzima bwayo.

Uwacitse kw’Icumu wese arimwo umwenda w’ubuzima wo gushimira Inkotanyi (lifelong debt/dette à vie)

Iyi ngengabitekerezo yo kumvisha uwacitse kw’icumu rya genoside wese ko kuba ariho abikesha FPR, ni uburyo bwashyizweho bwo gutuma uwacitsekwicumu yumva ko nta kindi yemerewe kubaza kuko nta kiruta kurengerwa ubuzima. Aha niho bigaragarira ko Abacitsekwicumu batinyuka kugira ibyo babaza FPR, bakurikizwa imfu ziteye ubwoba. Aya mayeri ya FPR yo kunyaga Abacitsekwicumu uburenganzira bwo kugira icyo bavuga ku miyoborere y’igihugu, uburenganzira bwo kurengera imitungo yabo bwite n’ubundi burenganzira butandukanye bamburwa, hitwajwe ko ngo yabarokoye, ni ubugome ndengakamere. Ariko se koko ubundi yarabarokoye? Ntawahakana ko hari umubare w’abantu wakijijwe n’abasirikare ba FPR. Ariko hari ibindi bihumbi byakijijwe n’abaturanyi n’inshuti, abandi barokorwa n’uko babashije kubona uburyo bihishimo abicanyi babahigaga. FPR kwifata ikigira umukiza w’abacitsekwicumu bose iyo bava bakagera, byinjira muri wa mugambi wayo wo kugoreka amateka y’abanyarwanda.

Aha ndanibutsa ko FPR ibicishije muri UNITYClub na IBUKA bashyizeho na programme yiswe “les justes”, maze bakitoranyiriza abo bishakiye bitwa intwari zakijije abantu, mu gihe hari ibindi bihumbi by’abantu byakoze ubutwari bwo kurinda no kurengera Abatutsi, ariko kuko batabonwa mu nyungu za FPR, amazina yabo nta n’ushobora gutinyuka kuyavuga, twongeyeho ahubwo ko hari n’abageretsweho ahubwo ibyaha by’ubwicanyi bagafungwa.

Nta gitangaza rero kirimo kuba abantu nka Dr Bizimana Jean Damascene ashobora kwifata akabwira Abacitsekwicumu ko bagomba kureka ibyo gushima Imana kuko ntacyo yabakoreye, Inkotanyi zitabakoreye. Imyumvire n’ingengabitekerezo yo kumvikanisha ko “Inkotanyi ni ubuzima”, ni uburyo bwo gufataho Abatutsi ingwate, bikaba uburyo bwo kubumvisha ko ntakindi bagomba kubaza ku by’ubuzima bw’igihugu cyabo ndetse nta n’impamvu iriho yo kwibaza ko hakenewe izindi mpinduka z’imiyoborere mu Rwanda. Ng’uko uko ikiswe umurage w’ubutwari bw’Abatutsi, FPR icyangirisha kwigundiriraho ubutegetsi, no guheza Abatutsi mu bugwate bwo kumva ko batabaho itariho.

Beatrice Munyenyezi uregwa ibyaha bya Jenoside yihanangirije inteko y’abacamanza baburanisha urubanza rwe

$
0
0

Madamu Beatrice Munyenyezi uregwa ibyaha bya Jenoside yihanangirije inteko y’abacamanza baburanisha urubanza rwe mu rukiko rwisumbuye rwa Huye.

Aravuga ko akurikije ibyemezo bamufatira bigaragaza ukubogama mu rubanza rwe.

Munyenyezi yihannye abacamanza nyuma y’aho bafashe icyemezo cyo kongera gushyira urubanza rwe mu muhezo. Byari biteganyijwe ko abatangabuhamya batanu b’ubushinjacyaha basigaye batangira ubuhamya mu ruhame.

Byahindutse ku munota wa nyuma aho umutangabuhamya wa Gatandatu mu bari bagezweho bamushinja na we asabye gutangira ubuhamya bwe mu muhezo.

Nyuma yo kwiherera urukiko rwisumbuye rwa Huye rwanzuye ko Uwo mutangabuhamya atangira ubuhamya mu muhezo. Aratinya ko abavandimwe b’uregwa bashobora kuzamugirira nabi.

Munyenyezi ibi byemezo by’inteko imuburanisha arabifata nko “Gukomeza kumukinisha” aho kumuha ubutabera.

Munyenyezi w’imyaka 52 y’amavuko ni umukazana wa Paulina Nyiramasuhuko wari minisitiri w’uburinganire n’iterambere ry’umuryango kuri guverinoma y’Abatabazi.

Nyirabukwe yakatiwe n’urukiko mpuzamahanga rwa Arusha imyaka 47 nyuma yo kumuhamya ibyaha bya jenoside. Umugabo wa Munyenyezi Arsene Shaloom Ntahobari na we yakatiwe gufungwa imyaka 25.

Mu kwezi kwa Gatanu mu mwaka ushize wa 2021 ni bwo igihugu cya leta Zunze Ubumwe za Amerika cyamwohereje kuburanira mu Rwanda. Mbere yo kuzanwa mu Rwanda yamaze imyaka 10 afungiwe muri Amerika nyuma yo kumukekaho ibyaha no gutanga amakuru atari ukuri mu nzego zishinzwe abinjira n’abasohoka muri icyo gihugu.

Ubushinjacyaha bumurega ibyaha bya jenoside n’ibyibasiye inyokomuntu bukeka ko yakoreye mu mujyi wa Butare. Ibyaha nyir’ubwite arabihakana.

VOA

Munyenyezi yanze abacamanza be bose, bo bamwizirikaho

Umunyamakuru Agnes Uwimana Nkusi yahamajwe n’urwego rushinzwe ubugenzacyaha (RIB)

Kagame yaba agiye kuganira n’abatavuga rumwe n’ubutegetsi bwe?

UMUCAMANZA MU RUBANZA RWA PRINCE KID ASHAKA KWIBONANIRA N’ABATANGABUHAMYA


Ruracyageretse hagati ya Leta n’abahoze Bannyahe

Njyewe ndi kwigumura kuri Leta nzajyana Degree yanjye kuri HEC kuko ntacyo imariye”: Musana J.Luc

HARAKURIKIRAHO KWICA BANGAHE, GUFUNGA BANGAHE?: KAGAME MU NZOZI AROTA KUBA “UMUDEMOCRATE” ARIKO MU BIKORWA AKAGESO KAKANGA

$
0
0

Yanditswe na Valentin Akayezu

Ubwo Paul Kagame yarahiriraga manda yahawe akabyiniriro k”Ishimwe” ngo ryo kuyobora by’imbonekarimwe Abanyarwanda, nari niceye imbere y’insakazamashusho mu gihugu cy’amahanga, aho nari mu nzira mpunga politiki ye inyita umwanzi, aho kumpa agaciro k’umwenegihugu wisanzuye mu rwamubyaye.

Hari mu kwezi kwa Kanama 2017, mu ijambo yavuze mu bwishongozi asanganywe imbere y’imbaga y’abanyarwanda n’abayobozi b’ibihugu by’amahanga, bari bakoraniye muri sitade yitiriwe amahoro, ariko ikaba yarahinduwe iyo kuvugiramo iby’urugomo. Icyo gihe yavuze ijambo naha umutwe wa “Nda ndambara yandera ubwoba” kubera amagambo umusore w’umugoyi yakoresheje mu mvugo y’ako gace k’i Bugoyi mu ndirimbo bakopeye mu zikoreshwa n’abanyamadini igihe baba basenga bavuga ko “urugamba rw’imyuka mibi y’amashitani itabatera ubwoba”, n’uko igihangano cy’abanyamasengesho RPF iragitwara ikigira icyayo dore ko kwiyitirira iby’abandi imaze kubigira ingeso yayokamye.

Muri uwo muhango wo kurahirira manda y’insahurano, bayitirira kuba impano ngo Abanyarwanda bahaye uwo “abambari” ba RPF bakuririje muri poropaganda zabo ngo kuba “umuyobozi uboneka rimwe mu kinyejana” nkaho u Rwanda ari ingumba itabyara abagabo n’abagore bashoboye ngo gusa nyuma y’imyaka 100 akaba ariho rwibaruka “Rudasumbwa” rutagira uwo bagereranywa, uwo Rudasumbwa mu ntore zonyine, kuko u Rwanda rwo rufite ba Rudasumbwa ibihumbagiza bazira icyasha, umwaga, amaraso ku biganza, nyuma yo kwandagaza mu ijambo rye amahame ya demokarasiya no kubaha uburenganzira bwa muntu mu byo yavuze abeshya anabyita: “unliveable dogmas currently seeming to be unfriendly in western world” yakurikijeho kuvuga ngo “Rwanda has no enemy”!! Uwashaka kubyumva neza yakurikira ijambo ryose rya Kagame yavuze arahira mu 2017.

Aho nari nicaye, numvise Kagame avuga ngo u Rwanda nta mwanzi rugira, nibajije niba ndi kurota cyangwa ibyo numvise byaba aribyo biri kuvugwa koko!! Ntawayoberwa ko icyahoze ari CNLG kigeze gusohora urutonde rw’abanyamahanga bitwa abanzi b’U Rwanda. Ntawutazi mu 2013, ubwo u Rwanda rwakuragaho passports z’abanyarwanda 27 biswe abanzi b’igihugu bigatangarizwa isi yose!! Ntawuyobewe ko Kagame ubwe ariwe wadukanye ijambo “ibigarasha” aryita abatavuga rumwe nawe, icyo gihe hakaba hari mu 2010 mu ijambo yavugiye mu nteko ishingamategeko yibasira ibinyamakuru Umuseso, Umuvugizi n’abasirikare bakuru ba RDF bari bamaze guhunga. Icyo gihe avuga kubo yise ibigarasha, yakoresheje imvugo igira iti “sinzatinya kwicisha inyundo isazi”. Koko kandi ntihaciye iminsi, umunyamakuru Gaspard w’Umuvugizi akubitwa imitarimba ajanjagurwa umutwe, umunyamakuru Rugambage arasirwa I Kampala ku manywa y’ihangu.

Kagame avuga ati nta mwanzi u Rwanda rugira, naribajije nti ese uyu mugabo yaba agiye guhindura imikorere n’imyumvire ya politiki ya RPF. Sibwo se nari ntangiye kwiyumvamo akayihayiho k’ ikintu cyo gusa n’ubyizera, nibwira nti nta mpamvu yo gukomeza iy’ubuhungiro ubwo Kagame arimo ahinduka n’igihugu gishobora kubona ubuhumekero!!

Ariko undi mutima urambwira uti izi nkotanyi ni nk’uruvu, zihinduranya amabara ariko ubumara bwazo bwica bukiri bwa bundi!! Sinibeshye, kuko nyuma y’iryo jambo, Kagame yahise asubira mu nteko ishingamategeko kwandagaza Rwigara Shima Diane anategeka ifungwa rye. Umwe wavugaga ngo u Rwanda ntirugira umwanzi, niwe nanone wavugiye mu nteko inshingamateko amagambo agira ati: “Ubwo bugore buzagwe ku bandi, butazanyiterera umwaku”!! Ubwo yavuga Madame Mukangemanyi Rwigara, Madame Ingabire Umuhoza Victoire na Madamazera Diane Shimwa Rwigara.

Aho tugereye aha, politiki yo kwanga no kwangisha abanyarwanda batabona imitegekere y’igihugu kimwe na FPR, irakataje. Ibinyamakuru bikwirakwiza urwango ku Banyarwanda banenga uko FPR itegeka, byahawe rugari kandi inzego za Leta zirarebera n’abashinzwe imicungire y’itangazamakuru bararuciye bararumira. Ibinyamakuru nka Rushyashya, My250TV, The Future bikomeje kwidegembya bikoreshwa nk’imiyoboro yo kubiba urwango hagati y’abanyarwanda. Nta munsi uhita inyandiko zo kwandagaza, gusebya kandi binyujijwe mu ndorerwamo y’ivangura rishingiye ku bwoko no ku bitekerezo bya politiki, zidatangajwe n’ibyo binyamakuru. Ubwo kandi ni ko ku mbuga nkoranyambaga, abambari ba FPR n’intore zayo baba bacicikanya buri kanya ubutumwa bubiba urwango n’ivangura ku Banyarwanda biyemeje guharanira ko habaho impinduka z’ubutegetsi mu Rwanda.
Muri Iri huriro rya FPR ryabaye kuva kuwa 21-22 Ukwakira 2022, Kagame ati “.. Dukeneye imbaraga, ubushobozi n’ubumenyi bwa buri wese. N’abatunenga tugomba kubumva, abo tudafite imyumvire, tugomba kugira aho duhurira…”.

Umuntu abyumvise yakwibaza abo Kagame yavugaga batavuga rumwe nawe!? Ese niya mashyaka y’icyitiriro adashobora no kugeza imigabo n’imigambi yayo ku Banyarwanda ahubwo agahora yihishe mu ngutiya za RPF avuga ngo “tuzashyigikira umukandida uzatangwa na FPR Inkotanyi”? Mu by’ukuri Kagame yavugaga bande? Ingeso ye yo kutihanganira abandi birazwi ko atayitatira, ngo habe hari uwakwitega ko abanyapolitiki batavuga rumwe nawe baba bagiye guhabwa agahenge, tukabona ba Dr Christopher Kayumba, ba Deo Mushayidi, ba Niyitegeka Theoneste, ba Dr Mpozenzi, ba Aimable Karasira, Dr Joseph Nkusi, ba Dr Munyakazi Léopord n’abandi bafunzwe bazira gusa ibitekerezo byabo no kugaragaza uko babona igihugu cyayoborwa, barekurwa bagasubizwa ubwisanzure bwabo bavukijwe gusa no kwikanyiza kwa Kagame na RPF ye.

Mu by’ukuri nibande Kagame yaba yemera ko batavuga rumwe nawe? Abo nibande yaba yemera ko bashobora kugira imyumvire itandukanye niye maze ntibahutazwe? Ntihazagire ubyibeshyaho, nta muntu ubaho Kagame ashobora kwihanganira ko yatekereza ibitandukanye n’uko we abyifuza. Ahubwo ni ka gatimanama gaterera muri buri wese kamukangura, ariko nka Kagame wifitiye Umutima w’akahebwe, kamere kuri we ntishobora gukurwa na reka.

Leta y’u Rwanda n’iya Kongo ziraterana Amagambo ku Nkunga Ihabwa M23

$
0
0

Ibihugu bya Repubulika ya Demukarasi ya Kongo n’u Rwanda bikomeje kwitana ba mwana ku kuba intandaro y’ibibazo by’intambara z’umutwe w’inyeshyamba za M23 zongeye kubura mu burasirazuba bwa Kongo.

Kuwa mbere w’iki cyumweru nibwo leta y’u Rwanda yari yasohoye itangazo ishinja Repubulika ya Demukarasi ya Kongo kurenga ku byo icyo gihugu gituranyi cyemeye byo gukemura ibibazo by’umutekano muke binyuze mu nzira y’ibiganiro na dipolomasi, kikaba cyarahisemo gukoresha ingufu za gisirikare.

Muri iryo tangazo kandi, u Rwanda rwashinjaga igisirikare cya Kongo-FARDC gukorana n’imitwe y’itwaje intwaro, irimo n’uwa FDLR – u Rwanda rwakunze gushinja kurugabaho ibitero, runavuga ko ugizwe n’abahunze bakoze Jenoside muw’1994.

U Rwanda ruvuga ko kongera kubura ibitero ku mutwe wa M23 kw’igisirikare cya Kongo biciye ukubiri n’uburyo bwari bwemeranyijweho ku rwego rw’akarere mu gukemura ibibazo, burimo n’inzira z’ibiganiro by’I Nairobi muri Kenya n’I Luanda muri Angola.

Muri iri tangazo kandi leta y’u Rwanda yavuze ko amagambo ahembere urwango rushingiye ku bwoko, n’ikoresha ry’imbunda ziremereye igisirikare cya Kongo kirasa mu duce two ku mipaka gihana n’u Rwanda, hamwe n’ibirego rushinjwa bidafite ishingiro bidakwiye kwihanganirwa.

Mu gusoza, u Rwanda ruvuga ko “nubwo rukomeje gushotorwa n’abategetsi ba Kongo n’igisirikare cyayo, ariko rwo rwongere gushimangira ugutanga umusanzu warwo mu gukemura ibibazo by’umutekano binyuze mu nzira y’amahoro hashingiwe ku byemeranyijweho ku rwego rw’akarere. “Nyamara ko “rutazahwema kwamagana ugukomeza guhindurwa igitambo rutwererwa ibibazo bwite bya Kongo ubwayo.”

Kuri uyu wa kabiri, mu gusubiza kuri ibi, leta ya Kongo nayo – binyuze mu biro by’umuvugizi wayo akaba na Minisitiri w’itumanaho Bwana Patrick Muyaya Katembwe – yasohoye itangazo ryamagana icyo yise “imvugo zuje uburyarya z’u Rwanda n’ibikorwa by’igisirikare cyarwo ku butaka bwa Kongo.”

Muri iryo tangazo leta ya Kongo ifata ibyatangajwe n’u Rwanda, nk’ikindi gihamya cy’uko rwiyemerera ko ari rwo rushyigikira M23. Itangazo riti: “wakwiyumvisha ute ko leta y’amahanga ivugira umutwe w’iterabwoba ukorera mu kindi gihugu?” Leta ya Kongo ikavuga ko “itiyumvisha uburyo igisirikare cy’igihugu cyakwangirwa kuzuza inshingano gihabwa n’itegeko-nshinga zo kurinda abaturage bacyo n’inzego z’igihugu ibyihebe bigenzwa no kubiba urupfu n’ukwiheba mu baturage.”

Kongo iravuga ko imyitwarire y’u Rwanda na Perezida warwo Paul Kagame mu kibazo cya M23 igaragaza mu buryo buhagije gahunda yarwo yo gukomeza kwivanga mu bibazo bwite bya Kongo rugamije ko “mu burasirazuba bw’iki gihugu haguma icyuka cy’ubwoba ngo rukomeze ubusahuzi bwamenyekanye hose ku ruhando mpuzamahanga.”

Leta ya Kongo kandi irashinja u Rwanda kugaragaza imyitwarire ivuguruza ibyo rwiyemeje mu biganiro by’amahoro bitandukanye, kuva ku by’I Nairobi, I Luanda ndetse no mu nama abakuru b’ibihugu bya Kongo n’u Rwanda bagiraniye na Perezida w’u Bufaransa Emmanuel Macron I New York muri Leta Zunze Ubumwe z’Amerika. Aho hose Kongo ikavuga ko impande zirebwa n’ikibazo zose ziyemeje kurandura imitwe yose yitwaje intwaro, harimo na M23.

Repubulika ya Demukarasi ya Kongo, muri iri tangazo inahakana ibyo ishinjwa n’u Rwanda byo kubiba inzangano zishingiye ku bwoko. Kubw’iki gihugu “ibyo ni ibinyoma bikwirakwizwa n’u Rwanda hagamijwe gucamo ibice abaturage ba Kongo.”

Ku bindi umuvugizi wa leta ya Kongo yagarutseho kandi, yashinje M23 kwiyitirira kurinda abaturage, nyamara ahubwo abaturage benshi barahunze uwo mutwe abandi bakicwa bunyamanswa.

Bwana Patrick Muyaya Katembwe, umuvugizi wa leta ya Kongo asoza iri tangazo avuga ko igihugu cye cyongeye gushimangira ubushake bwacyo mu kubaha ibikubiye mu nzira zose z’ibiganiro by’amahoro, ariko kandi gitsimbaraye ku guhagarika ibyaha n’ibikorwa by’iterabwoba birimo gukorwa n’umutwe wa M23 ushyigikiwe n’u Rwanda.

Nyamara, umutwe wa M23 nawo mu ibaruwa wandikiye umukuru w’akanama ka LONI gashinzwe uburenganzira bwa muntu, Ijwi ry’Amerika ifitiye kopi, urashinja igisirikare cya leta ya Kongo-FARDC ibikorwa by’ubwicanyi ku baturage b’abasivili no kurenga ku mahame mpuzamahanga agenga intambara.

Muri iyi baruwa hararondorwamo ahantu hatandukanye ho muri Rutshuru mu ntara ya Kivu ya Ruguru, igisirikare cya Kongo cyakoresheje ibibunda biremereye mu kurasa ku basivili mu ntambara yamaze iminsi 5 hagati ya tariki ya 20 n’iya 24 y’uku kwezi kwa 10.

Umutwe wa M23 kandi uranarondoramo amwe mu mazina y’abantu baba barahitanywe n’ibyo bisasu, ndetse ukavuga ko bimwe byanaguye hakurya y’umupaka mu gihugu gituranyi cya Uganda.

Muri iyi baruwa M23 irashinja igisirikare cya Kongo kwifatikanya n’umutwe wa FDLR hamwe n’indi mitwe yitwaje intwaro mu kugaba ibitero ku baturage b’abasivili. Uretse kugaba ibitero ku basivili M23, iranashinja igisirikare cya leta gufunga inzira yari yagenewe kunyuzwamo ubufasha bw’ibikorwa by’ubutabazi.

M23 yasabye umukuru w’akanama ka LONI gashinzwe amahoro n’umutekano gukora iperereza ryihariye kuri ibyo byaha byose byo mu ntambara birimo gukorwa n’igisirikare cya leta ku baturage cyakabaye kirinda.

Intambara ishyamiranyije umutwe wa M23 uvuga ko uharanira uburenganzira bw’abanyekongo bavuga ururimi rw’Ikinyarwanda yongeye kubura kuva mu mpera z’icyumweru gishize, nyuma y’agahenge k’ibyumweru bike nta mirwano. Hashize amezi atatu umutwe wa M23 ugenzura umujyi wa Bunagana wo mupaka Kongo ihana na Uganda n’uduce tundi tuwegereye muri teritwari ya Rutshuru.

Imirwano yubuye mu gihe hari hamaze imyigaragambyo y’abaturage hirya no hino mu ntara za Kivu ya Ruguru n’iy’Epfo basaba ko Bunagana yabohozwa ikavanwa mu maboko y’izo nyeshyamba.

VOA

UTUNTU N’UTUNDI MURI DIPLOMACY YA PAUL KAGAME

$
0
0

Yanditswe na Valentin Akayezu

Uku kwezi kwa cumi 2022 ni ukwezi kwaranzwemo n’ibintu bitandukanye muri diplomasiya ya Paul Kagame. Nifashishije amashusho nashyize hano, kandi buri shusho ikaba ifite ibyo isobanuye kuri dipolamasi ya Paul Kagame na Leta ye. Ndagerageza kuvuga mu ncamake kuri ibyo bihe byaranze imibanire ya Leta ya Paul Kagame n’ibihugu by’amahanga cyangwa abantu ku giti cyabo.

1)Itorwa rya Ministri w’Intebe Rishi Sunak mu Bwongereza. Uyu mugabo ufite inkomoko mu gihugu cy’Ubuhinde akaba anabarirwa mu baherwe bakize kurenza Umwami Charles w’Ubwami bw’Ubwongereza, akimara gutorwa yahise atangaza ko azaharanira kureba uko amasezerano Leta y’Ubwongereza yagiranye na Leta y’U Rwanda ku byerekeye iyoherezwa mu Rwanda ry’impuzi zisaba ubuhungiro mu Bwongereza ashyirwa mu bikorwa.

Inkuru ishobora kuba ishimishije kuri Paul Kagame na Leta ye, ni uko umwe bavugizi ba Kagame(lobbyist) ariwe Sir Andrew Mitchell, uzwi mu guhagararira inyungu za Paul Kagame mu nzego z’ubutegetsi z’Ubwami bw’Ubwongereza ndetse akaba ari numwe mu batangije “Umubano Project” yari ifite intego yo gushishikariza Abongereza kwitabira ibikorwa bakorera mu Rwanda, yongeye kwinjizwa mu bagize guverinoma y’Ubwongereza, akaba ashinzwe iterambere. Andrew Mitchell akaba yaherukaga muri uwo mwanya mu 2012, aho yirukanywe no mubyo yaziraga hakaba harimo kugenera u Rwanda imfashanyo y’iterambere arenze ku cyemezo cya Leta y’Ubwongereza cyahagarikaga imfashanyo ku Rwanda icyo gihe biturutse ku bitero umutwe wa M23 wari ushyigikiwe n’u Rwanda wakoreraga ku butaka bwa Kongo. Reka turebe niba Leta ya Rishi yo izabasha kurokoka akajagari kamaze iminsi karanga politiki y’igihugu cy’Ubwongereza.

2) Nkuko nabikomojeho mu nyandiko-shusho nashyize hano, aho nerekanaga ko Bwana Paul Kagame ari umupanafurikanisiti mu magambo, ariko akaba ugambanira inyungu z’Afrika mu bikorwa, nagaragaje uburyo Paul Kagame yashyigikiye yivuye inyuma mucuti we Jim Yong Kim ku buyobozi bwa banki y’Isi. Ku buyobozi bwa Jim, u Rwanda rwari umwana uri ku ibere rya Banki y’Isi. Abazi Kagame bajya bavuga ko ajya amenya gushima. Gusa itandukaniro rikaba ko Abanyarwanda avukamo atajya amenya kubashimira, ariko abanyamahanga bamubaniye abashimira atitangiriye itama. Akaba ari muri urwo rwego Dr Jim Yong Kim yabonewe akazi ko kuyobora imwe muri kaminuza zigezweho muri Afurika mu by’ubuvuzi ariko ifite ikicaro mu Rwanda.

3)Imibanire y’U Rwanda na DRC nayo ikomeje gusubira irudubi. Hari bamwe bavuga ko gutera Kongo bitazongera korohera u Rwanda kuko wa mwana waterurwaga ubu yarakuze yabaye umugabo usigaye uzi kwivugira. Bimwe mu byagiye biranga Politiki ya Kongo mu ntambara zose yashoweho ni ukunanirwa gusobanura umwanzi nyawe wabaga atera icyo gihugu. Kubwa Perezida Laurent Désiré Kabila mu myaka ya 1998-2000 yagiye atarya iminwa ashinja u Rwanda na Uganda ko aribo batera igihugu cye. Aho Joseph Kabila Kabange afatiye ubutegetsi, ubutegetsi bwe bwaranzwe no kuruma bugahuha ku byerekeye umwanzi nyakuri wa Kongo. Aho ubutegetsi bwa Perezida Fatchi bushwaniye n’ubwa Paul Kagame, Leta ya Kinshasa ntiyatindiganije kuvuga ko umwanzi uhanganye na Kongo ari u Rwanda rwifubitse umwitero w’umutwe w’iterabwoba wa M23.

Dufashe urugero kubyabaye mu Burundi mu mwaka wa 2015 mu igerageza ryo guhirika ubutegetsi bw’icyo gihugu, n’ubwo Abarundi bameze magabo nk’uko babivuga, bakihagararaho, ariko U Rwanda rubifashijwemo n’akagambane k’umuryango mpuzamahanga, Uburundi bwabaye nk’ubushyirwa mu kato, ijwi ryabwo riramirwa, kugera n’aho abarwanya ubwo butegetsi bw’icyo gihugu bigeze kuninura Nyakwigendera Perezida Pierre Nkurunziza ko bagenzi be batazi niba afite “Twitter account” biturutse ko yoherereje ubutumwa Uhuru Kenyatta wayoboraga Kenya bigasa nk’ibitamenyekanya kuko Uhuru atakurikiraga Nkurunziza kuri Twitter.

U Rwanda rurimo ruragorwa n’uko uko byagendekeye uBurundi bugahezwa mu ruhando mpuzamahanga, atariko biri kugendera Kongo Kinshansa. N’ubwo kampanye yo gusebya icyo gihugu ikajije umurego mu nzego zose zikorera ubutegetsi bwa Kigali, ariko Perezida Fatchi afite “audience internationale” ikomeye haba ku rwego rw’isi no mu karere DRC iherereyemo. Perezida Fatchi arakirwa n’abakomeye bayoboye iyi si, arubashywe muri bagenzi be bayobora ibihugu by’Afurika by’umwihariko byo mu karere. Iki rero kigaragara nk’igihato ku butegetsi bw’U Rwanda bwakoze ibishoboka byose ngo rwangize isura y’ubutegetsi bwa Kongo mu maso y’umuryango mpuzamahanga ariko bikanga bikarupfubabana. Nubwo bwose Kongo ifite ibibazo, ntibyabujije ko Perezida Fatchi ashingwa umurimo wo guhuza impande zishyamiranye mu gihugu cya Tchad.

Muri Kongo haherutse inama y’abakuru b’ibihugu bigize umuryango w’ibihugu byo muri Afurika yo hagati, muri iyo nama, Paul Kagame akaba yarayihagarariwemo na Vincent Biruta. Nyamara mu ifoto y’abitabiriye inama, Biruta akaba yarayicerembye, umuntu akaba yakwibaza niba bitaratewe n’ikimwaro cyo kubura ibyo usobanura imbere y’ibyo U Rwanda ruregwa kandi bigaragara. Mu Itangazo Leta y’u Rwanda iherutse gusohora isa nikorera ku mugaragaro ubuvugizi umutwe wa M23 aho yavugaga ko uwo mutwe urwanira kurengera abavuga ikinyarwanda batotezwa muri Kongo, Leta ya Kongo yashubije ko bitangaje kubona u Rwanda rwiha uburenganzira bwo guha amasomo Leta ya Kongo ko itagomba kurwanya umutwe w’iterabwoba urwanira ku butaka bwa Kongo. Iryo tangazo rya Kongo ryakomeje ryamagana urwitwazo rwo kurengera abavuga ikinyarwanda kuko muri Kongo nta politiki yo guhamagara abantu kwanga abandi iharangwa.

Reka dusoze tuvuga ko dutegereje ibyo ukwezi kwa cumi na kumwe kuduhishiye muri dipolomasi ya Paul Kagame.

Viewing all 10365 articles
Browse latest View live


<script src="https://jsc.adskeeper.com/r/s/rssing.com.1596347.js" async> </script>