Quantcast
Channel: Umunyarwanda
Viewing all 10383 articles
Browse latest View live

KU MUNSI W’UMUGANURA (01/08) ABANYARWANDA NTACYO BAFITE BAGANURA KUKO FPR YABATEJE UBUKENE

$
0
0

Umunsi mukuru ngaruka mwaka w’umuganura uzaba taliki ya 01/08/2015 ugeze abanyarwanda hirya no hino mu gihugu bafite inzara bo ubwabo bise “ubuyobozi” kuko bazi ko iterwa n’ubuyobozi bubi bwa leta ya FPR Inkotanyi iyobowe na Kagame Paul.

CNN, umuyoboro wa televiziyo mpuzamahanga wo muri Amerika, umwaka ushize mu kiganiro cyayo kitwa “Global Public Square”, yavuze ko u Rwanda ruri mu bihugu bifite GINI INDEX ya nyuma kw’isi kuko ari igihugu gifite ubutegetsi bufite muri gahunda yabwo no mu mikorere yabwo gukenesha nkana bamwe mu baturage bacyo.

                Ibi bimaze na none gushimangirwa na SDSN ishami ry’umuryango w’abibumbye ONU/UN rishinzwe gusuzuma iby’imibereho myiza n’umunezero w’abaturage uko byifashe mu bihugu byo kw’isi yose. Iryo shami rya ONU/UN rimaze gutangaza uyu mwaka ko u Rwanda ruri mu bihungu bya nyuma kw’isi bigaragaramo ko abaturage batishimye ko nta munezero bafite kubera imibereho mibi muri rusange. U Rwanda ni urwa 181 ku bihugu 186 ririya shami rya ONU/UN ryasuzumye.

                 Natwe nk’ishyaka rya politiki rikurikira ibibera mu Rwanda dukesha abantu tuhafite, dore bimwe mu bikorwa bibi leta ya FPR ikora igambiriye gukenesha abaturage bigatuma umunsi w’umuganura wa buri mwaka ugera ntacyo bafite baganura: (1)kubasenyera amazu; (2)kubambura amasambu yabo; (3)kubategeka  guhinga ibitera mu turima basigaranye, imbuto zabo zabarengeraga zikaba zaracitse mu Rwanda kubera kubuzwa kuzihinga; (4)kubarandurira imyaka ngo bahinze ibyo batababwiye; (5)kubatemera intoki; (6)kubategeka kugurisha utwo bejeje ku biciro bishyizweho n’umuguzi aho kugirango bishyirweho na ba nyir’imyaka kandi bagurishe n’uwo bashatse; (7)kubaka imisanzu ya buri kanya kandi ntaho bafite bakura, (8)kubaka ruswa kuri services zose bakeneye mu nzego z’ubutegetsi kandi ubundi izo services leta igomba kuzitangira Ubuntu; (9) guhombya nkana utwo abaturage bagerageza kwikorera ku giti cyabo, ibyo mu Rwanda bita ubu “kubakubita ikaramu”; (10) gufunga abagabo hakurikijwe urugomo n’akarengane kugirango ingo zabo zibure abazikorera maze zisubire inyuma zitindahare; (11) gucuza abahutu utwabo twose ngo bishyure abatutsi indishyi z’akababaro ka jenoside batakoze cyangwa isahura batagizemo uruhare; (12) bamwe guhora batanga amafaranga yo kwigura ngo be gufungirwa ubusa cyangwa se kwicwa.

Ingaruka ziteye ubwoba ku baturage no ku gihugu ziterwa n’ibi bikorwa bibi leta ya FPR ibakorera ni izi zikurikira zigaragara mu Rwanda muri iki gihe: (1) kurwara amavunja byaragarutse; (2) kurwara inda mu mutwe (mu misatsi) no mu myenda; (3) kurwara “shishikara ushime”; (4) ibibwa n’ibiheri mu buriri byaragarutse; (5) kurwara bwaki ku bana no ku bantu bakuru birahari ubu; (6) kurwara inzoka akada kagatumba kubera kunywa amazi arimo umwanda; (7) kurwara umwuma kubera kutanywa amazi bihagije; (8) abantu gusimburana kurya rimwe mu munsi cyangwa rimwe mu minsi ibiri kubera iriya nzara twavuze iri mu Rwanda abanyarwanda bise “ubuyobozi”; (9) abantu kurarana n’amatungo(inka , ihene intama n’ inkoko) mu nzu; (10) abantu kuba mu kazu k’umusarane bakarara aho bituma; (11) ubujura bwo gukora mu mifuka y’abantu bwiyongereye kubera ubukene bukabije buri mu Rwanda ku buryo ubu hari n’abajura b’abagore n’abakobwa biba abantu mu matagisi, ku masoko, mu mamodoka aho ahagaze, mu maduka, n’ahandi hose; (12) gucuruza abagore n’abakobwa byeze ubu mu Rwanda kubera ubukene maze abantu b’indakoreka za FPR  bagafatirana abana bakiri bato (urubyiruko)  bakabafatirana mu buto bwabo no mu bukene bafite bakajya kubacuruza mu mahanga i Kampala, i Bujumbura,  bigakomeza n’ahandi.

Biriya bibi byose leta ya FPR ikora mu gukenesha nkana abaturage n’ibimenyetso bigaragaza ingaruka zabyo ku buzima rusange rw’abo baturage n’ubw’ighugu cyose, twagiye tubigezwaho n’abaturage bari mu Rwanda, ubundi tukanabisoma mu binyamakuru byo mu Rwanda. Ikindi kandi kigaragaza ko byose ari ukuri ni uko leta ya FPR nayo ubwayo mu 2001, nyuma y’ imyaka 17 itegeka u Rwanda, yashyize abanyarwanda bose mu byiciro bitandatu ku birebena n’imibereho mibi cyangwa myiza y’abaturage. Yahereye kubafite imibereho mibi irangiriza ku bafite imibereho myiza mu buryo bukurikira: (1) Abatindi nyakujya cyangwa abahanya, abadirigi, impezamaryo, imihirimbire, abinazi; (2) Abatindi; (3)Abakene; (4) Abakene bifashije; (5) Abakungu; (6) Abakire. Muri uyu mwaka wa 2015 ibi byiciro nanone ni ko Minisiteri y’Ubutegetsi bw’Igihugu yongeye kubitangaza uretse gusa ko noneho baretse ariya mazina mu rwego rwo kujijisha bya FPR byo gutekinika no kugerageza guhisha ukuri bagakoresha ibisobanuro (definition) aho gukoresha ijambo rimwe nk’uko bari babigenje mu 2001.

Mbere y’uko FPR ifata ubutegetsi mu Rwanda mu 1994, ibyiciro by’ubukene n’ubukire byari biteye gutya kuva ku bukene kujyana hejuru:(1)umukene; (2) umukene wifashije; (3) umukungu; (4) umukire; (5) umuherwe . Abatindi nyakujya aribo Abahanya n’Abinazi, n’Abatindi ntibari bakibaho mu Rwanda mu 1994 none bongeye kubaho kubera politiki mbi ya leta ya FPR yo gukenesha bamwe mu banyarwanda nk’uko twabyerekanye hano haruguru.

Kugirango iguhugu cyacu kigire uburumbuke bwatuma abantu bahinga bakeza, bagasarura, abikorera utwabo tunyuranye bakunguka, bose  bakishimira umusaruro wabo bakaganura, ishyaka PRM/MRP – ABASANGIZI risanga hari byinshi bigomba gukorwa, bimwe muri byo bikaba ibi bikurikira:

1) Gushyira ingufu mu bintu byose byo guteza imbere amajyambere y’icyaro kuko ariho abanyarwanda benshi baba, no gukora ku buryo amajyambere y’icyaro ashingiye ahanini k’ubuhinzi n’ubworozi aba inkingi y’ubukungu bw’igihugu (pro-growth area);

2) Gusubiza abantu amasambu n’imitungo yabo yose bambuwe mu buryo bw’akarengane n’urugomo bya leta ya FPR Inkotanyi;

3) Gutega amatwi abanyarwanda no kumva ibyifuzo byabo akaba ari byo biba ishingiro ry’ibikorwa bya leta yabo aho kubatwara buhumyi no kubategekesha igitugu, iterabwoba n’inkoni nk’uko leta ya FPR ibigenza ibahatira guhinga ibitera mu masambu yabo kandi bo ubwabo aribo bazi ibihera n’ibitahera none iyo politiki mbi ikaba yarateje inzara mu gihugu;

4) Guha abanyarwanda ibyo bakeneye kugirango babashe kwitunga ubwabo no kwiteza imbere mu buzima bwabo bwa buri munsi; ibyo bakeneye akaba ari ukubaha amahoro arambye kugirango bagire ihumure n’ituze mu mitima yabo bityo babashe kwitabira umurimo no kwiteganyiriza ejo hazaza, kubaha agaciro n’amahirwe angana muri byose nk’abana b’igihugu, no kubahiriza uburenganzira bwabo busesuye kuri bo ubwabo, ku buzima bwabo, ku masambu yabo, n’utundi bikorera ku giti cyabo tubatunze (their right to the pursuit of happiness);

5) Abahinzi kugurisha imyaka yabo uko bashatse no ku wo bashatse bakurikije inyungu yabo ijyanye n’imvune n’igishoro bashyize mu buhinzi bwabo hamwe n’uko ibintu bihagaze kw’isoko ry’imyaka mu gihe cy’igurisha;

6) Gushyigikira abikorera ku giti cyabo aho kubaca intege, kubakoma mu nkokora no kubahombya nkana;

7) Gukura FPR mu mirimo y’ubucuruzi inyuranye iyo mirimo ikegurirwa abikorera ku giti cyabo;

8) Guca ruswa mu Rwanda no kunyunyuza imitsi y’abaturage bikorwa n’abakada ba FPR n’abakozi ba Leta yayo;

9) Abatutsi kwirinda kwizihirwa  mu karengane n’urugomo leta ya FPR ikorera abahutu ibacuza utwabo ngo itubihere ngo ni indishyi y’akababaro ya jenoside batakoze kuko nabo ejo bashobora kuzabibazwa ugasanga batangiye kuvuga ngo ni leta ya FPR yabashukaga  cyangwa yabibakoreshaga;

10) Gushyiraho isaranganywa ry’imishinga ya leta mu turere twose tw’igihugu rikozwe mu mucyo kandi hakurikijwe ibikenewe muri buri karere;

11) Guhagurukira kurwanya icuruzwa mu Rwanda ry’urubyiruko rw’abagore bakiri bato n’abakobwa rikorwa n’abantu b’indakoreka za FPR bitwara nk’aho batagira amategeko abahana muri iki gihugu.

Kugirango ubuhanya, ubwinazi, ubutindi nyakujya, ubutindi, n’ubukene bicike mu gihugu cyacu; no kugirango abanyarwanda bahinge beze, basarure, abikorera ku giti cyabo n’abashoramali bunguke, bose baganure, birasaba ko leta ya FPR Inkotanyi ivaho igasimburwa n’indi leta nshya abanyarwanda bose bibonamo kuko ari yo yonyine ishobora gukora ibi bigomba gukorwa tuvuze haruguru. Iyo leta nshya ni yo ishyaka PRM/MRP-ABASANGIZI riharanira ko ibaho kandi izabaho.

Bikorewe i Savannah, Georgia, muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, taliki ya 30/07/2015;

Dr. Gasana Anastase, Perezida w’ishyaka PRM/MRP-ABASANGIZI;

Mr. Mukeshimana Isaac, Visi-Perezida ushinzwe ibya politiki;

Mr. Batungwanayo Janvier, Visi-Perezida ushinzwe ihuzabikorwa by’ishyaka.

Niba mushaka kutwandikira ngo muduhe inama, mutwungure ibitekerezo cyangwa se mugire icyo mutubaza, email yacu ni : abasangizi@gmail.com  naho telefoni yacu ni      +1-919-818-6405


IGISUBIZO CYA BIZINDOLI ALBERT KU NYANDIKO YA KOLONELI SERUBUGA

$
0
0

Koloneli Serubuga,

Mperutse gusoma inyandiko wagejeje ku basomyi, aho utanga ubuhamya kw’iyicwa ry’abo wita abanyepolitiki bo kuri Leta ya mbere.

Kuba umuntu nka we  yiyemeza gutanga ubuhamya ku  byabaye muri kiriya gihe, ni igikorwa gikomeye, nifuje gushimira mbikuye ku mutima. Mu ntangiriro y’iyo nyandiko uragira uti : « ikifuzo cyo kumenya uburyo bariya banyepolitiki bapfuye gifite ishingiro kandi ndagishyigikiye byimazeyo ».  Ngushimiye iyi nkunga uduteye,  …Ndagushimira kandi icyubahiro ugaragariza ababyeyi bacu n’imiryango basize. Benshi bakakurebeyeho.

Nyamara iyi nyandiko yawe nasomanye igihunga, n’amatsiko menshi yansigiye inyota n’ibibazo byinshi mu mutwe. ku mpamvu ebyili. Iya mbere ni ukukukubwira uburyo nagiye nsesengura bumwe mu buhamya utanga, iya kabili ni ukugirango nk’umwe  mu bantu bake cyane bafite ukuli kwose kuri ariya mahano, ngusabe gusubiza bimwe mu bibazo abantu benshi twibaza

Kuri iyi foto igaragaraho Perezida Geregori Kayibanda na Tadeyo Bagaragaza,  murabonaho kandi ba ministres Munyaneza Augustin, Minani Frodourd, na Nyiribakwe Godefroid,  Abo baministre batatu biciwe muri gereza ya Ruhengeli.

Kuri iyi foto igaragaraho Perezida Geregori Kayibanda na Tadeyo Bagaragaza, murabonaho kandi ba ministres Munyaneza Augustin, Minani Frodourd, na Nyiribakwe Godefroid, Abo baministre batatu biciwe muri gereza ya Ruhengeli

Koko rero, uri umwe mu bari ku isonga ya kudeta yahiritse Perezida Geregori Kayibanda. Kudeta yakurikiwe n’ifatwa, ifungwa, n’iyicarubozo rya ziriya nzirakarengane, ntibagiwe urupfu rudasobanutse rwa Kayibanda n’umufasha we.

Nyuma y’iyo kudeta kugeza mu ntangiriro ya za 90 wabaye umugaba wungirije w’ingabo z’ U Rwanda. Umwanya wakugiraga nomero ya kabiri mu buyobozi bw’ingabo  z’igihugu nyuma ya Yuvenali Habyalimana wali Perezida wa Repubulika. Byongeye kandi  mukomoka mu karere kamwe (Perefegitura ya Gisenyi, uturere twa Kingogo na Bushiru duhana imbibi).

Ibi byose byaguhaga ubushobozi (le pouvoir et les moyens) nibura bwo kumenya ibintu byose bikomeye bibera mu gihugu, niba utabigizemo uruhare rugaragara, ndavuga iyo byabaga bireba  imilimo wari ushinzwe nk’umukuru w’ingabo.

Muri iyi nyandiko yawe, uragira uti byose (ukuli kuri buriya buhotozi)  bikubiye mu nyandiko y’ubugenzacyaha yakoreshejwe mu gushinja ababigizemo uruhare.  Uti kutamenya ibiyikubiyemo ni byo bikurura urwikekwe. Usibye ko utabwira abasomyi  aho iyo nyandiko iherereye ngo nabo babashe kuyisoma bisesengurire, bike mu byo twumvise kuri ruriya rubanza rwa Lizinde, Biseruka na bagenzi babo, niba ari rwo uvuga, ni  uko ba nyir’ ukuregwa bemeje ko batari bonyine, ko ahubwo bubahirije amabwiriza bahabwaga na Etat-major,  yo yabahaga n’uburyo bwo kurangiza icyo gikorwa. Ni ukuvuga muri service wayoboraga. Ndetse hari n’inyandiko nabonye zemeza ko bavuze ko amwe muri ayo mabwiriza ari wowe ubwawe wayatangaga !

Aba ni bamwe muri ba « Camarades du 5 juillet ».  Serubuga Lawurenti yegeranye na Ruhashya Epimaque

Aba ni bamwe muri ba « Camarades du 5 juillet ». Serubuga Lawurenti yegeranye na Ruhashya Epimaque

Biraruhije kwumva no kwemera ko  umuprokireri na ba diregiteri ba gereza, kabone n’iyo baba bakingiwe ikibaba n’umukuru w’urwego rw’iperereza, bahindura  gereza ifungiyemo abantu nka bariya, akalima kabo, bakabica urubozo, bose bagashirira kw’icumu, umukuru w’igihugu, umugaba wungirije w’ingabo ntibabimenye. Nawe ubwawe ntubasha kubisobanura, uribaza uko byagenze.  Ese abanyarwanda bemere koko ko igihe Klaveri Ndahayo, Niyonzima Maximiliyani,  Atanazi Mbarubukeye, Frodouald Minani, Gaspard Harelimana, na bagenzi babo uyu munsi wita « les regrettés », bari barimo kwicishwa inzara n’amahiri n’abakozi ukuriye, we wari ufite ibindi bibazo bikomeye uhugiyemo, ku buryo utigeze ubimenya ?   Nyamara iyo nkuru yari yasesekaye no muri rubanda !

Byananiye na none kwumva no kwemera ko  Kalisa, Gakire, Gasamunyiga Melchior (et non Ferdinand) bapfuye mu gihe kitarenze ukwezi,  ngo inama ya Etat-major igaterana, iyobowe n’umukuru w’igihugu, aho kwiga ku rupfu rw’abo bantu, ngo imenye icyo bazize,  ihe imirambo yabo imiryango yabo, irebe uko yakiza abasigaye, ahubwo igashakisha uburyo  inkuru z’impfu zabo  zajya zitangazwa, zitanyuze mu byuma bya gisirikare ! Ibyo ni ibyo nsoma mu nyandiko yawe ! Ni ukuvuga ko mwari muzi ko n’abandi bagiye gukurikiraho gupfa ? !!! Nyamara ntibari abasaza, nta n’indwara binjiranye muri gereza ! Nk’uko ubyandika ngo ibyemezo byafashwe icyo gihe, ni ibyo kubuza izo nkuru gutangwa zinyuze nyine muri ibyo byuma, no gukikiza gereza bafungiyemo abasirikare. Ahubwo se black out uvuga intandaro yayo si iyo ? Ngo iyo nama yemeje kandi ko ingabo zizajya zibaherekeza iyo basohotse. Ikibazo ni uko uwasohotse atagarutse ! Ikigaragara muri ibi byose ni uko nta muntu wigeze aryozwa urupfu rw’abo bagabo muri icyo gihe. !! None se ubwo twagumya kuvuga ko ingabo n’abazikuriye nta ruhare zagize muri buriya buhotozi? Niba mutaratanze (aha ndavuga Habyalimana Yuvenali na Serubuga Lawurenti) ryo kubatsemba, imyitwarire yanyu, ibyemezo mwafashe nyma y’urupfu rwa bariya, byagaragaye nko gutanga uruhushya rwo gutsemba abasigaye, mu ibanga kandi nta nkomyi.

 Gakire Jean, Kalisa Narcisse, Gasamunyiga Melchior, bavugwa mu nyandiko ya Serubuga ko bapfuye hadashize ukwezi kudeta ibaye. Bari bakiri abasore, nta ndwara binjiranye muri geeza.

Gakire Jean, Kalisa Narcisse, Gasamunyiga Melchior, bavugwa mu nyandiko ya Serubuga ko bapfuye hadashize ukwezi kudeta ibaye. Bari bakiri abasore, nta ndwara binjiranye muri gereza.

 

Ngo nidusome anketi zakozwe mu rwego rwo kuburanisha Lizinde ni zo zizatubwira uko byagenze ! Nkurikije ibyo wandika, icyo zigaragaraza, ni uko abo basirikare (abasirikare bo mu rwego rwo hasi barindaga gereza), bamwe nta raporo bakoze, abandi bazikora bakandika ngo RAS (ntacyabaye cyo kwandikwa), cyangwa se zigahera mu nzira. Ese ibyo ni byo byatwemeza ko wowe n’abagukuriye ntacyo mwari muzi ? None se ibyo wivugira ko mwamenye byo mwabikozeho iki ? Ndavuga urupfu rwa Gakire, Kalisa, n’umunyamakuru Gasamunyiga ? Kubuza inkuru gutambuka, kubuza abantu kwegera gereza ni icyemezo cyanyu, nk’uko ubyiyandikira.

Nongere mbisubiremo umwanya wari ufite waguhaga nibura ubushobozi bwo kumenya ibintu byose bikomeye bibera mu gihugu, niba utabigizemo uruhare rugaragara.

Niba koko icyifuzo cyawe ari uguhesha icyubahiro ziriya nzirakarengane, no guharanira ko ukuli kwunga abanyarwanda, dufashe gutsinda igihu cy’ibinyoma n’iterabwoba gitwikiriye, benshi bashaka gukomeza gutwikiriza  buriya bugizi bwa nabi, wemeza ko bwakorewe inzirakarengane, imiryango yazo, Leta y ‘u Rwanda n’igihugu cyose. Muri urwo rwego nk’umwe mu bayobozi bakuru b’inzego z’umutekano w’igihugu waduha ibisubizo by’ibi bibazo tudahwema kwibaza?

-          Ukuli ku rupfu rwa Perezida Kayibanda n’umufasha we?

-          Impamvu z’ifatwa rya bariya « banyepolitiki » ? kuki bo ? kubera izihe mpamvu ?   Hagendewe kuki ? Kuki icyemezo cyo kubica kariya kageni?

-          Hari ibindi kandi uzi bijyanye na buri wese ku giti cye (icyo bamuregaga, ubuzima bwe mu buroko, igihe yapfiriye, uko yapfuye, aho yajugunywe), wadufasha kubimenya.

Udafite igihe cyo kwandika, wadutumaho, ukatubwira ibyo uzi, twe tuzabyandika.

Naho ibyerekeye kumenya intandaro y’amakimbirane hagati y’abakiga n’abanyeduga, ndibwira ko iyicwa ry’abo mwita abanyepolitiki bo kuri Repubulika ya mbere ari imwe mu mpamvu, ariko si yo yonyine : Gucira imiryango yabo mu byaro nyuma yo kuyicuza ibyakayitunze, kwima abana babo amashuli, gukumira, kudindiza, gutesha agaciro byakorewe abaturage bo muri kariya karere, nyuma y’uko ingenzi muri bo zihotowe, ibi byose biri kumwe. Ariko mu myumvire yanjye bwite, ntibyakagombye, kuba intandaro y’inzangano hagati y’abaturage. Bifite ababikoze, ntibyakagombye kwitirirwa abaturage batabibatumye, ndetse nibwira ko nabo byababaje nk’abandi bose. Ariko iki ni cyo kibazo k’ingenzi cy’ U Rwanda : abategetsi bagira abaturage bo mu bwoko bwabo, cyangwa uturere bavukamo ingwate za politiki zabo mbi bababeshya ko ari bo bakorera. Nabo bakabyemera.

Cyokora niba icyo mwifuza ari uko dukorana n’abantu bashyigikiye abakoze ariya mahano, ndetse twashaka no kwibuka abacu bakadutera mabuye, byo ntibishoboka.  Guceka cyangwa se kurenzaho sibwo buryo bwo gukemura ibibazo. Ukuli ni ko kwonyine kuzunaga abanyarwanda.

Albert BIZINDOLI

Paris, France

Perezida Nkurunziza yahaye abashinzwe umutekano igihe kitarenze icyumweru ngo babe bafashe abishe Lt Général Adolphe Nshimirimana

$
0
0

Lt Général Adolphe Nshimirimana, wahoze ari umukuru w’ingabo za CNDD FDD ikiri umutwe w’inyeshyamba ndetse nyuma akaza kuba umukuru w’inzego z’iperereza yishwe mu gitondo cyo ku cyumweru tariki ya 2 Kanama 2015 ahagana mu ma saa mbiri, mu gihe imodoka yarimo yarashwe ibisasu bya roquette irimo kugenda mu muhanda Nimero 1 mu Kamenge mu majyaruguru y’umujyi wa Bujumbura. Hafi ya Gare du Nord n’ibitaro Roi Khaled.

Nk’uko abari hafi y’aho byabereye babivuga ngo imodoka isa n’iy’ingabo z’u Burundi yaciye ku modoka yarimo Lt Général Adolphe Nshimirimana, maze igeze nko muri metero nkeya abari muri iyo modoka bagera kuri 4 bari bambaye imyenda ya gisirikare barashe ibisasu 2 bakoresheje imbunda za lance-roquette bahamya imodoka yarimo uwo mu Général ndetse bayiminjiraho n’amasasu menshi y’imbunda za mitrailleuses (machine guns).

Ababibonye bavuga ko abateye babiri bari bafite imbunda za Lance-roquette (RPG ) naho abandi 2 bakaba bari bafite za mitrailleuses (machine guns). Bakimara kugaba icyo gitero bahise bahunga bakoresheje imodoka ya gisirikare n’ubundi bari bajemo.

Ngo Lt Général Adolphe Nshimirimana yahise agwa aho kimwe na bamwe mu bamurindaga, 2 mu bamurindaga bandi barakomereka bikomeye cyane. Haravugwa abantu 7 batawe muri yombi ariko nta mazina yabo aramenyekana.

Amakuru agera kuri The Rwandan aravuga ko nyuma ry’iyicwa rya  Lt Général Adolphe Nshimirimana hari icyuka cy’ubwoba ibintu bikaba bikomeye cyane cyane mu gace ka Kamenge no mu duce tw’amajyaruguru y’umujyi wa Bujumbura aho bivugwa ko abagabye icyo gitero bahungiye bituma ako gace kagotwa kose abo bantu bashakishwa uruhindu n’ubwo amakuru atugeraho ubu avuga ko iyo modoka yarimo abagabye igitero yahise igenda.

Amakuru  The Rwandan yashoboye kubona ava mu gihugu cy’u Burundi aravuga ko ubu umusirikare wayoboraga ikigo cya gisirikare cyo mu Ngagara yamaze gutabwa mur yombi.

Amakuru The Rwandan yahawe n’umwe mu nshuti za hafi za nyakwigendera aravuga ko imitwe yashyushye cyane ku buryo bamwe mu nshuti za Nyakwigendera badahisha ko bifuza guhita bihorera bakica abo bakeka ko baba bafite aho bahuriye n’uru rupfu kugeza ndetse no ku miryango yabo, ngo abishe Lt Général Adolphe Nshimirimana batangije intambara, ngo bagiye kuyibona noneho, ngo bihanganiwe igihe kinini n’ibindi..

Ntawabura gukeka ko Perezida Nkurunziza mu ijambo rye yavuze nkana abantu bo mu Kamenge abasaba kwihangana ngo ntibihorere kuko benshi mu rubyiruko rwaho bari barahiriye guhorera Nyakwigendera ku buryo bwihuse. Ngo Perezida Nkurunziza n’abakorana nawe hafi barimo gukora iyo bwabaga ngo bacubye ubwo burakari.

Lt Gen Adolphe Nshimirimana

Lt Gen Adolphe Nshimirimana

Iyo nshuti ya nyakwigendera yabwiye The Rwandan ko Lieutenant Géneral Adolphe Nshimirimana yari abangamiye benshi barimo abatarashakaga ko Perezida Nkurunziza yongera kwiyamamaza cyane cyane kuba ari mu baburijemo ihirikwa ry’ubutegetsi ryo ku wa 13 Gicurasi 2015 ndetse no ngo kuba yari abangamiye inyungu z’amahanga yashakaga gushyiraho ubutegetsi mu Burundi butavuye mu matora nabyo ngo byakururiye Lieutenant Géneral Adolphe Nshimirimana abanzi benshi, ngo kumwica ni uburyo bwo kugabanya ingufu za Perezida Nkurunziza mbere yo gutangiza intambara.

Perezida Nkurunziza mu ijambo yavuze kubera urupfu rwa Lt Général Adolphe Nshimirimana nyuma yo kwihanganisha umuryango wa nyakwigendera, igipolisi, igisirikare n’abandi yasabye inzego zibishinzwe ko mu gihe kitarenze icyumweru zaba zamenye, zataye muri yombi abagambye igitero kugira ngo bashyikirizwe ubutabera.

Mu ijambo rye Perezida Nkurunziza yasabye abantu kutagwa mu mutego wo kujya mu bikorwa byo kwihorera aho yagize ati:

“Abarundi tubasavye kugendera ubwitonzi n’ubwira vyaranze Nyakwigendera Lieutenant General Adolphe Nshimirimana, ntibagwe mu mutego w’abo babisha, ngo bahave baja mu vyo kwihorahorana. Lieutenant Géneral Adolphe Nshimirimana yari umugabo w’ijunja n’ijambo, agendana kandi akundana na bose, atagutandukanya ubwoko, intara, amadini n’imigambwe. Dusavye rero ko abamukunda bose kandi bakunda igihugu cabibarutse bokwirinda ako gasomborotso, ntihagire uwurya urwara uwundi, kuko abamugandaguye ariwo mutego bashaka gukoresha ngo abarundi basubiranemwo.”

Perezida Nkurunziza kandi bahaye ubutumwa abo yise ko bamaze iminsi bari inyuma y’ibikorwa by’ubwicanyi agira ati:

“Twashaka kugabisha abantu bamaze imisi bakora ubwo bubisha n’abagifise iyo migambi babihagarike mu maguru masha. Atari uko, Imana igiye kubagaragaza bicuze. Burakeye tuharabe, Imana yo mw’ijuru niyo cabona.”

Umwe mu bantu bari mu nzego zo hejuru z’ishyaka CNDD FDD riri ku butegetsi mu Burundi yabwiye The Rwandan ko ubu ikihutirwa ari uko Perezida Nkurunziza yarahira vuba na vuba maze agashyiraho inzego zirimo na Leta yashyiramo na bamwe mu batavuga rumwe nawe maze hagakurikiraho guhigwa bukware abafite gahunda yo guhungabanya umutekano nta mbabazi.

Umwe mu bakurikiranira hafi ibibera i Burundi waganiriye na The Rwandan ku bijyanye n’urupfu rwa Lieutenant Géneral Adolphe Nshimirimana yavuze ko hakiri kare kumenya uwaba yamwivuganye n’impamvu nyayo yaba yabiteye n’impamvu urwo rupfu rwaba ruje ubu.

Kuri uwo musesenguzi ngo hari uburyo butatu bushoboka:

1.Kugabanya ingufu za Perezida Nkuruniza n’ubutegetsi bwe bica Lieutenant Géneral Adolphe Nshimirimana bityo bigatuma Perezida Nkurunziza yumva asigaye wenyine akarekura ubutegetsi dore ko ngo bivugwa ko Lieutenant Géneral Adolphe Nshimirimana na Lieutenant Géneral Alain Guillaume Bunyoni baba bari bafite ingufu nyinshi ndetse kurusha Perezida Nkurunziza ku buryo bamuhatiye gufata manda ya 3.

2.Kwihorera byakorwa n’amahanga cyangwa abarundi kubera ko Lieutenant Géneral Adolphe Nshimirimana yarwanye kuri Perezida Nkurunziza akaburizamo imigambi yabo

Ibi byose bikaba byajyana n’uko hari abashaka kwihorera ngo byose bigerekwe ku butegetsi bwa Nkurunziza bitume amahanga atabara ashyireho ubutegetsi bw’inzibacyuho butavuye mu matora nk’uko byifujwe kuva kera na benshi mu banyapolitiki b’abarundi bazi ko nta buryo bashobora kugera ku butegetsi kundi badaciye iriya nzira kuko bazi ko batatorwa n’abaturage.

3.Kuba Perezida Nkurunziza yakwikiza Lieutenant Géneral Adolphe Nshimirimana ku giti cye cyangwa abisabwe n’amahanga kuko ari mu mahanga ari no mu barwanya ubutegetsi usanga izina rya Lieutenant Génerali Adolphe Nshimirimana rikunze kugaruka mu biregwa ubutegetsi bwa Perezida Nkurunziza. Ibi bikaba ari nko kumwigizayo yishwe kuko Perezida Nkurunziza nta bushobozi bwo kwigizayo burundu mu butegetsi bwe Lieutenant Génerali Adolphe Nshimirimana akiri muzima. Ibi bakaba byatuma ibyabaye byose bigerekwa kuri Lieutenant Génerali Adolphe Nshimirimana maze Perezida Nkurunziza agatangira manda ye yindi mu mutuzo.

Ku bijyanye n’uruhare rw’u Rwanda muri uru rupfu, umusesenguzi wacu asanga umuntu atabihakana 100 ku 100 ariko na none u Rwanda sirwo rwashyirwa mu mwanya w’imbere mu bashakaga kwica Lieutenant Géneral Adolphe Nshimirimana kuko yari afite abanzi benshi byaba mu gihugu, mu ngabo, mu ishyaka CNDD FDD. Kuvuga ko yaba yishwe n’abakomando b’abanyarwanda bikaba ari ibintu umuntu atapfa kuvuga nta bimenyetso abifitiye bifatika dore ko mu Burundi hari benshi bashobora kubona imodoka zisa nk’iz’igisirikare, bashobora kubona imyenda ya gisirikare, bafite ubuhanga bwo kurashisha imbunda nk’izakoreshejwe muri kiriya gitero, icyo umuntu atahakana n’uko uburyo n’amayeri arimo gukoreshwa mu Burundi asa neza neza nk’ayakoreshejwe na FPR n’inzego z’iperereza z’u Rwanda mu bihe byashize.

Nabibutsa ko Lt Général Adolphe Nshimirimana n’ubwo yari yarakuwe ku mwanya wo kuyobora inzego z’iperereza agasimburwa na Général Godefroid Niyombare washatse guhirika ubutegetsi, Lt Général Adolphe Nshimirimana mu mwanya yahawe nk’umujyanama wa Perezida Nkurunziza mu by’umutekano yakomeje kugira ingufu ku buryo yasaga nk’uwari warimuriye ibiro bye mu kabari ke kari mu Kamenge aho yapangiraga ibikorwa bye byose ndetse hari n’abamufataga nk’aho ari we uyoboye u Burundi ku buryo benshi mu barwanya Perezida Nkurunziza bari barijunditse Lt Général Adolphe Nshimirimana kurusha na Perezida Nkurunziza ubwe.

Marc Matabaro

Email: therwandan@ymail.com

INAMA NKURI Y’ISHYAKA PS IMBERAKURI Y’UMUGI WA KIGALI

$
0
0

ITANGAZO N°O16/PS.IMB/2015:

Ku cyumweru taliki ya 02 Kanama 2015,Prezida Fondateri w’Ishyaka PS IMBERAKURI;Me NTAGANDA Bernard yayoboye Inama Nkuru y’Ishyaka PS IMBERAKURI y’Umugi wa Kigali.

Muri iyi nama hafashwe ibyemezo bikurikira:
1° Gutegura amatora y’Inzego z’Ishyaka PS IMBERAKURI mu Mugi wa Kigali;
2°Gutegura Kongre y’Umugi wa Kigali;
3°Gutegura ingamba zo kurwanya ihindurwa ry’Itegeko Nshinga.

imberakuri

Kuri iyi ngingo ya gatatu irebana n’ingamba zo kurwanya ihindurwa ry’Itegeko Nshinga,abari mu nama basanze ko inzira ya politiki ari bwo buryo bwonyine bushoboka bwo kurwanya ihindurwa ry’Itegeka Nshinga.

Aha, inama yasanze ari ngombwa gukangurira Abanyarwanda n’Imberakuri by’umwihariko kuzitabira ibikorwa by’Ishyaka PS IMBERAKURI bigamije kuburizamo umugambi wa FPR INKOTANYI wo guhindura Itegeko Nshinga maze ikimika ubwami muri Repubulika!

Bikorewe i Kigali,kuwa 02 Kanama 2015

Me NTAGANDA Bernard
Prezida Fondateri w’Ishyaka PS IMBERAKURI (Sé)

Biraba ngombwa se ko umuryango wa Rwigara nawo ufata amahiri ngo udasenyerwa?

$
0
0

Amakuru aturuka i Kigali aravuga ko mu gitondo cyo kuri uyu wa Mbere tariki 3 Kanama 2015, abaturage bo mu kagari ka Gatunga, mu murenge wa Nduba wo mu karere ka Gasabo mu mujyi wa Kigali, baburijemo umugambi w’abayobozi bashakaga kubasenyera amazu bavuga ko yubatswe nta byangombwa, bitwaje intwaro gakondo ziganjemo imyase n’imihini bakaba barabujije ubuyobozi kubakorera ku mazu.

Iyi nkuru ije mu gihe mu binyamakuru bitandukanye ndetse no ku mbuga nkoranyambaga harimo havugwa inkuru y’uko umuryango w’umunyemari Assinapol Rwigara umaze iminsi witabye Imana wandikiwe n’umujyi wa Kigali uwusaba kwisenyera ibice bibiri kuri bitatu by’igorofa ikorerwamo na Premier Hotel ndetse ukanishyura n’amafaranga agera kuri Miliyoni 7 Ikigo ‘St. Joseph Engineering Company cyakoze ubugenzuzi bw’iyi nyubako ibyo byose bigakorwa bitarenze tariki ya 15 Kanama 2015, bityo bakaba bakomeza kubaka igice cya 3 ngo bafitiye ibyangombwa.

Umujyi wa Kigali uvuga ko ngo iyi nyubako yubatse nabi kuryo byateza impanuka kandi ngo yubatswe nta byangombwa mu gihe bizwi ko iyi nzu yatangiye kubakwa mbere ya za 1990!

Iki kibazo kuri benshi kije gishimangira ko umunyemari Rwigara yaba yarishwe nk’uko umuryango we ubyemeza ndetse iki gikorwa kigaragara nko gushaka gukenesha umuryango wa Rwigara no kuwucecekesha ngo udakomeza gusaba ko abishe Rwigara bafatwa.

The Rwandan

Email:therwandan@ymail.com

Major Robert Higiro akomeje kugaragaza ububi bwa Leta ya Kagame ikomeje kurangwa n’ubwicanyi mu gihugu ndetse no hanze

$
0
0

Major Robert Higiro yagiranye ikiganiro na Radio Ijwi ry’Amerika. Mushobora gukurikiranira ikiganiro cyose hano >>

Joseph NGARAMBE ATI: IFARANGA RY’U RWANDA RIRATA AGACIRO KUBERA ITERAMBERE RYUBAKIYE KU KINYOMA

$
0
0

Aho gutangaza impamvu nyazo zikomeje gutuma ifaranga ry’u Rwanda  rita agaciro byihuse ugereranije n’idolari rya Amerika, guverineri wa BNR, John Rwangombwa, yahisemo kuka umunabi ibinyamakuru na za forex bureau, ari nako atanga ibisobanuro bidafashe.

Umva uko impuguke mu by’ubukungu Bwana Joseph Ngarambe abisonanura hano>>>

TWAMAGANYE IBITERO BY’ITERABWOBA BIKOMEJE KUGABWA KU BARUNDI NO KU BURUNDI.

$
0
0

1. Amashyaka nyarwanda atavuga rumwe n’ubutegetsi bw’igitugu bwa leta ya FPR-Inkotanyi ahuriye mu rugaga rwitwa NOUVELLE GENERATION ariyo UDFR-IHAMYE, ISHEMA PARTY na FPP- URUKATSA aramagana byimazeyo ibikorwa by’iterabwoba bigamije guhungabanya umutekano w’igihugu cy’abaturanyi b’Abarundi bikomeje gukomeretsa no guhitana abenegihugu banyuranye barimo n’umusirikari mukuru Lieutenant Général Adolphe NSHIMIRIMANA wari umujyanama w’umukuru w’igihugu cy’u Burundi, akaba yarivuganywe n’ababisha mu gitondo cyo ku cyumweru taliki ya 2 Kanama 2015.

2.Reka twibutse ko Abarundi n’ Abanyarwanda dufitanye isano ikomeye cyane ishingiye ku mateka agaragaza byinshi biduhuza nko kuba twaragizwe igihugu kimwe mu gihe cya gikoloni, kuba duhuje ururimi, umuco, amoko, imihindagurikire y’ikirere, ndetse n’imiterere ya politiki ijya gusa, dore ko kuva ibi bihugu byombi byabona ubwigenge buri gihugu kitahwemye gucumbikira impunzi z’ikindi gihugu.

3. Nta gushidikanya, ibitero bya “propagande mbisha” n’ibitero bisesa amaraso bimaze iminsi bigabwa kuri iki gihugu nta kindi bigamije uretse gusenya intambwe nziza ya Demokarasi Abarundi bari bamaze kugeraho no gusubiza iki gihugu mu bihe bibi cyasize inyuma .

4. Amashyaka ya Nouvelle Génération aramagana byimazeyo umuntu wese cyangwa udutsiko tw’abantu bumva ko impinduka zigomba kugerwaho ari uko abenegihugu bagombye kwamburwa uburenganzira bwabo ku buzima, ubwo kuvuga icyo batekereza cyangwa ubwo kwihitiramo abategetsi bababereye binyuze mu nzira y’amatora na Demokarasi .

5. Twamaganye impuha nyinshi zikomeje gucicikana zigamije guca abaturage intege no kubashyushya imitwe ; turagaya kandi n’amakuru y’ibinyoma akomeje gukwirakwizwa nkana na ba RUSAHURIRAMUNDURU bafite gahunda yo guharabika u Burundi no gutesha agaciro abategetsi babwo mu mahanga , kuko ibyo byose nta cyiza bishobora kuzanira u Burundi n’Abarundi.

6.Tuboneyeho akanya ko kwihanganisha Abarundi bose batakaje ababo cyangwa ibyabo muri ibyo bitero, bityo bakaba bari mu cyunamo kitaboroheye.

7. Tuboneyeho kandi no gusaba Abarundi bose kwirinda guha urwaho wa wundi ugambiriye kubasubiza mu mwiryane ushingiye ku moko ; ahubwo barusheho gukomera ku bumwe bwabo nk’uko babukomeyeho mu gihe cya Kudeta yo kuwa 13 Gicurasi 2015, no mu gihe cy’ibitero bisesa amaraso biherutse kugabwa mu majyaruguru y’ u Burundi mu kwezi kwa Nyakanga uyu mwaka.

8.Turashishikariza Leta y’Uburundi kwitegura kwirwanaho no gukangurira Abarundi bose guhagurukira hamwe bakarwanya batajenjetse umwanzi wakereye kubasenyera igihugu.

9. Twijeje Abarundi ko natwe ubwacu twiteguye gutanga umusanzu wose dushoboye kimwe n’uwo twakenerwaho kugira ngo imvururu n’umutekano mukeya mu Burundi bihagarikwe bwangu kuko ngo iyo inzu y’umuturanyi ifashwe n’inkongi y’umuriro iyawe niyo iba iramukiwe.

Imana irengere u Burundi n’Abarundi bose.

Bikorewe i Paris kuwa 4 Kanama 2015,

Bwana Abdallah Akishuli, FPP-URUKATSA

Bwana Boniface Hitimana, UDFR – Ihamye

Padiri Thomas Nahimana, ISHEMA Party


Ikinyamakuru kitwa « Bwiza » cyabeshye nkana cyangwa cyarabeshywe?

$
0
0

Ubusanzwe, inyandiko zibeshya umuntu ntiyakazitayeho umwanya ariko hari igihe biba ngombwa kuzinyomoza kugira ngo hatagira abibwira ko ari ukuri nyamara ari ikinyoma.

Ku itariki ya 23 Nyakanga 2015 naganiriye n’abantu banyuranye mbabaza ngira nti : « Impuguke mu mategeko n’abandi basobanukiwe batubwira niba ari ibintu bisanzwe ko Jean Kambanda wakatiwe gufungwa burundu amaze kwemera ibyaha bya jenoside, niba byemewe ko yagirana ikiganiro cyo gutambutsa mu itangazamakuru?
Icyo gihe abategetsi b’Urwanda bavugaga ko bagiye gusaba ibisobanuro TPIR, bitewe n’uko ITV yo mu Bwongereza yaganiriye n’uyu mugabo wabaye Minisitiri w’Intebe mu gihe cya jenoside ». Uwashaka gusoma ikiganiro cyose yakibona akanze hano kuri FCBK.

Ku itariki ya 03 Kanama 2015, ikinyamakuru « Bwiza » cyakoze inkuru ikomoza kuri icyo kiganiro. Mu byo cyatangaje, hari aho cyanditse ibinyoma bihanwa n’amategeko cyane cyane biramutse byarakozwe byagambiriwe. Ibyo binyoma nabigaragaje mu nyandiko nashyikirije icyo kinyamakuru ngisaba ko nk’uko amategeko na yo abivuga, ko bagomba gutangaza icyo njye nabivuzeho.

Dore inyandiko nabagejejeho :

Ku muyobozi w’ikinyamakuru « Bwiza »,

Iyi nkuru ifite umutwe ugira uti :« Uwahoze ari depite mu nteko y’u Rwanda yumvikanye apfobya Jenoside » yanditswe na Semigabo JP hari ibyo ivuga bitari ibyo. Ndavuga muri make ku bindeba gusa.
Muremeza ko nakatiwe gufungwa burundu na gacaca. Si byo. Murabeshya cyangwa muribeshya.

Dore ikigaragaza ko ibyo muvuga nta shingiro :

Icya mbere:

Nta rukiko gacaca rwigeze runkatira igifungo cya burundu.

Icya kabiri:

Nta rukiko gacaca rwigeze rumpamya icyaha cya jenoside.

Icya gatatu:

Icyo muhisha abasomyi ni uko mutanababwira ingingo y’ingenzi nahereyeho mbaza abatumirwa. Iyo ngingo twaganiriyeho ni iyi :  » impuguke mu mategeko n’abandi basobanukiwe batubwira niba ari ibintu bisanzwe ko Jean Kambanda wakatiwe gufungwa burundu amaze kwemera ibyaha bya jenoside, niba byemewe ko yagirana ikiganiro cyo gutambutsa mu itangazamakuru « ?

Mu nyandiko yanyu mugira muti: » igitangaje ni uko na Mulindahabi watanze igitekerezo ku rubuga rwe rwa facebook na we yakatiwe n’inkiko kungurana ibitekerezo kuri dosiye ya Jenoside ntaho bitaniye no gupfobya Jenoside ».

Murashaka kubwira abantu ko ntemerewe kugira icyo mbaza cyangwa mvuga kuri jenoside? Ko mbese igihe ngize uwo mbaza cyangwa nkagira icyo mvuga kuri jenoside bihita byitwa (automatiquement)kuyipfobya? Mushishoze murasanga ko ibi muvuga nta reme bifite.

Ibibazo nabijije ntaho bihuriye na mba no gupfobya jenoside. Kimwe mu bibazo mbaza, ngira nti : » kuba Jean Kambanda yaraganiriye na ITV hari abavuga ko byabakomerekeje. Nabajije Jean Daniel Mbanda, nti : »ubitekerezaho iki  » ?

Ubu iki kibazo gipfobya jenoside ?

Icya kane:

Mu kiganiro natumiyemo abantu b’impande zose, baba abari mu butegetsi, baba n’abo muri opozisiyo. Nk’uko mubyivugira mu kiganiro harimo n’abo ku ruhande rw’abacitse ku icumu rya jenoside.

Umunyamakuru arabaza, ariko nta we asubiriza. Ibi ni na ko byagenze muri icyo kiganiro. Ibi murabizi kuko mukora umwuga w’itangazamakuru. Ikiganiro cyarimo impaka, nta ruhande rwaniganywe ijambo. Nongere nshimangire ko natumiye impande zose muri iki kiganiro kandi namwe ibi ntimubihakana.

Icya gatanu:

Ubwo mukora umwuga w’itangazamakuru, ndabasaba nk’uko kandi amahame y’itangazamakuru abisaba na yo, kugorora aho mwibeshye muri iyi nkuru yanyu. Ibyo ni byo byagaragaza ko mutakoze ibintu mubigambiriye. Mbasabye ko iyi nyandiko mbagejejeho muyitangaza mu kinyamakuru cyanyu nk’uko ugize icyo avugwaho ahabwa uburenganzira n’amategeko kugira icyo asubuza (droit de réponse).

Icya gatandatu:

Kubeshyera umuntu ko apfobya jenoside cyangwa kumugerakaho icyaha cya jenoside nta ho ahuriye na cyo, ni icyaha gikomeye gihanwa n’amategeko. Muzasome igihano giteganyirizwa ubeshyera undi icyaha cya jenoside muzabona ko kiremereye kuko bitagomba gukinishwa. Itangazamakuru rikwiye kuba mu ba mbere bibutsa abantu kugendera kure gutwerera abandi uko badateye.

Icya karindwi:

Ese mu by’ukuri, kubeshyera abantu ko bapfobya jenoside cyangwa kuyigereka kubatayifitemo uruhare, aho si kimwe mu bintu biyipfobya ahubwo?

Jenoside yaguyemo abavandimwe bacu b’abanyarwanda. Uyu munsi, ntibikwiye ko yagirwa igikoresho cyo kurenganya no kubonerana abandi.

Icya munani:

Nagize amahirwe yo kuvukira mu muryango utabamo inzangano, ntubemo amatiku ahubwo wubaha buri wese kandi ugatoza imico myiza. Ni ko narezwe, ni na yo kamere yanjye.

Ubu rero ni ukumenya niba mwarabeshywe cyangwa niba mwaravuze ibinyoma mwabigambiriye. Biramutse ari ibyo mwakoze mubigambiriye, mwibuke ko amategeko abihanira yihanukiriye.

Mugire amahoro.

Jean-Claude Mulindahabi

Bimwe mu Bisingizo abanyarwanda baha perezida Kagame kuri manda ya gatatu bigaragaza ko ari umunyagitugu ukoresha iterabwoba.

$
0
0

Kuva umunyagitugu perezida Kagame Pawuro yatangira gahunda yo guhindura itegeko nshinga ngo azakomeze ayobore u Rwanda hari byinshi byagiye bivugwa n’abaturage/abanyarwanda kugirango bashimishe Kagame wabahahamuye. Muri iki gitekerezo ndagaruka kuri amawe mu magambo yagiye avugwa n’abanyarwanda agaragaza ko igitugu cya Kagame kibageze kure, aho bagomba gutabarwa hato batazahava bategekwa no gukorera amabi bagenzi babo batifuza ko ingingo ya 101 yahinduka  bityo bikamera nka biriya bibera mu Burundi by’imbonerakure nubwo abarundi bamwe babihakana.

Bijya gutangira Kagame yakoresheje ijambo “kurinda ibyagezweho” aho yagiye asa nugaragaza ko ariwe wenyine ufite ubushobozi n’ububasha bwo kurinda ibyo “yagezeho” muyandi magambo niwe wabimburiye abanyarwanda kwivuga ibigwi aho yavuze ko bakurikiye impunzi muri Zaire/Congo abari kugarurwa barabagarura naho abari kuraswa bararaswa aho yagize ati “ibyo byose twarabikoze”.

Bidateye kabiri yahaye bamwe mubikomerezwa bya RPF-Inkotanyi umukoro ku igindurwa ry’itegeko nshinga nyuma baza guhura bamuzaniye ibyo bashoboye gutekereza ku cyakorwa, nibwo bakoze raporo y’ibyagezweho na Kagame ubwe ndetse basanga ntawundi wakomeza kubirinda atari Kagame gusa. Iyo mvugo yacengejwe mubaturage bakoresheje inzego z’ibanze. Kubera ko abaturage bahahamutse byatumye bakoresha amagambo akomeye asingiza Kagame mu rwego rwo kumushimisha:

“Impanga ya Yezu”: iri jambo mu byukuri riteye agahinda kumva umuntu yitwa iryo zina akinumira, abemera Imana nanjye ndimo bisa nko gutuka Imana kuko Imana ar’imwe rukumbi. Kagame ntabwo rimutera ubwoba? Ashwi da ahubwo biramushimisha

“Gutegeka buzira herezo”: Aha umuntu yakwibaza niba bishimisha Kagame iyo bamwita umwami kandi tuzi ko u Rwanda ari repubulika. Niba atabikosora arabishaka?

“Niwe munyabwenge ukwiye kuyobora Rwanda wenyine”:  Iri jambo ryagiye rikoreshwa risingiza abanyagitugu benshi sinzi impamvu Kagame atakuye isomo kuri Mobutu n’abandi. Birababaje ko Kagame yicecekera iyo bavuga ko ariwe wategeka u Rwanda  gusa nkaho u Rwanda rwabayeho guhera 1994 byumvikne ko rudashobora kuzatera umutaru igihe Kagame atazaba akiriho.

“Abayobozi twese twarakosheje usibye mwebwe nyakubahwa perezida Kagame gusa”: Aya ni amagambo uwahoze ari minisitiri w’intebe Habumuremyi P.D yavugiye mu mwiherero ubwo abayobozi bishinjaga ko bose bakoze amakosa yatumye iterambere ritihuta. Aha ndibaza niba Kagame yumva koko ibyo Habumuremyi yamuvuzeho ntagire icyo akora ahubwo ubona ko bimushimishije bitamutera isoni ngo yibuke abanyagitugu bamubanjirije.

“Ntibakababeshe FPR niyo yonyine yagejeje ibyiza ku Rwanda”: Mu byukuri Ndamage ntago yavugaga FPR muri rusange ahubwo yavugaga Kagame gusa. Ibi byakabaye bitera andi mashaka ya politike ipfunwe abesha abanyarwanda ko afite uruvugiro kandi yose akorera muri FPR. Abakurikiye iri jambo nta kintu Kagame yigeze arivugaho byumvikane ko byamushimishije. Ese koko abona ko ariwe umanuka mu midugudu agakora imihanda?

“Amahanga yifuza Kagame ko yababera umuyobozi”:  Ibi byo birasekeje niba amahanga yakwifuza umuhotozi Kagame ko yababera umuyobozi, umuntu wibitseho za mapping report n’ibindi byaha ndengakamere. Ikibabaje nuko avugwaho ibyo bisingizo ariko akinumira ahubwo bikamutera kwiyumva ko akomeye.

Aya magambo n’andi menshi ntiriwe mvuga hano yakagombye gutera Kagame kwibaza niba koko bikwiye yanezezwa nibyo bisingizo kandi azi neza ko abanyagitugu benshi bagiye basingizwa ariko amaherezo yabo yabaye mabi cyane. Ntago nakoze ubushakashatsi ariko nkurikije imiterere y’abanyarwanda nuko ibyo bisingizo byose babikora kugira ngo barebe uko batera kabiri. Ibisingizo bamuvugaho nibyo bizahinduka ibitutsi umunsi azaba atagifite imbaraga zo kubatoteza.

Inama nagira nyakubahwa perezida Kagame nuko yakwitondera ibisingizo by’abaturage biterwa n’iterabwoba yashize mu banyarwanda aho kumutera ishema ahubwo bimutere ipfunwe no kwibaza niba koko ibyo bamubesha bitamusebya mu mahanga. Ndakeka ko umuntu wese wakumva ibisingizo abanyarwanda bavuga kuri Kagame yakwemeza adashidikanya ko ari umunyagitugu. Ndasaba kandi umudamu we Nyakubawa Jeannette Kageme, abana be ndetse n’abandi bose bamugira inama ko yarekera aho kwitwa Yezu, Kamara, n’ibindi byinshi ko biteye isoni kwitwa ayo mazina kandi azi neza ko ari ukubera iterabwoba ribavugisha.

Impuruza mu Rwagasabo

Human rights activist

Muri Kaminuza y’Urwanda urumuri ntirwazimye? Ingingo y’101 bayitekerezaho iki?

$
0
0

Intego ya Kaminuza y’Urwanda i Ruhande yari « Illuminatio et salus populi »; ni ukuvuga urumuri n’umukiro wa rubanda. Byari ukuri, kuko abahavanaga ubumenyi, ubwenge, ubuhanga, n’izindi mpano bagombaga kubisesekaza ku gihugu, kuri rubanda.

Ibitekerezo by’ingirakamaro, ibikorwa, ubushakashatsi kenshi biva muri kaminuza. Si umwihariko w’Urwanda ahubwo n’ahandi ku isi ni ko bigenda. Muri iyi nyandiko ntwabwo nagennye kuvuga ku buryo burambuye uko byifashe muri Kamunuza y’Urwanda iri i Ruhande, ahubwo bitewe n’inyandiko nabonye icicikana ku mbuga nkoranyambuga, nkabaza uwayitangaje niba koko ari umwimerere, akansubiza ko ari umwimerere, ndayibasangije. Ku rubuga rwa Facebook uwayitangaje ni Rwanda Nkunda.

abanyeshuri ba Kaminuza

Muri make, abayanditse batanga impamvu bashingiraho basaba inzego nkuru z’igihugu gusigasira ibyiza bishingiye ku ngingo y’101 y’Itegekonshinga. Nabonye hari ibitekerezo bishya bagejeje ku bantu ku buryo buri wese yareba niba bidafite ishingiro.

Nasanze ari byiza kwibukiranya n’izindi mpamvu abanyarwanda banyuranye bashingiraho bamwe bavuga ko iriya ngingo yahindurwa abandi basaba ko itahindurwa.

Impamvu bariya banyeshuri batanze zije zisanga izindi nyinshi zavuzwe n’abantu banyuranye basaba ko hakwirindwa guhubukira kuvanaho umubare wa manda kuko ubwo hagenwaga ko zitarenza ebyiri hari impamvu zifite ishingiro zari zashingiweho.

Twibukiranye zimwe muri zo :

1. Kutarenza manda ebyiri ni uburyo bwiza bwo gushimangira umuco w’amahoro kuko bitanga icyizere ko uri ku butegetsi azabusimburanaho n’undi hadakoreshwejwe imbaraga za gisirikare, intambara, kuko ibi nta cyiza kibirimo ahubwo bimena amaraso.

2. Hashize imyaka irenga ijana mu Rwanda nta muyobozi usimbuye undi mu nzira nziza, usimbuwe iyo atavanweho ngo yicwe, arafungwa, kandi akenshi biterwa n’uko umuvanyeho aba abona ko ashaka gutegeka ubuzima bwe bwose.
3. Umurimo wa perezida wa Repubulika ntusanzwe, ntagushidikanya ko usaba imbaraga nyinshi cyane cyane gukoresha umutwe, nta gushidikanya ko unaniza. Nyuma ya manda ebyiri haba hakwiye amaraso mashya (undi muntu ufite ubushobozi wava mu ishyaka ryari ku butegetsi cyangwa uwo muri opozisiyo).

4. Perezida wa Repubulika ni umuntu ukomeye mu gihugu, bitewe na kamere muntu buri wese yifitemo, burya uko uri ku butegetsi amara igihe ni ko hari bamwe mu byegera bye babyuririraho ugasanga hari ibintu bikwamira ikambere ntawurabutswe wo hanze cyangwa ngo hagire uwabasha kugira icyo abihinduraho, bikaba bikosorwa gusa n’igihe habaye gusimburana ku butegetsi.
5. Ni inzira nziza yo gukumira ko hagira uwizirika ku butegetsi abitewe n’inyota abufitiye kandi akaba afite ububasha bushingiye ku ngufu n’umutungu ku buryo kwigarurira abantu bimushobokera.

6. Uretse n’iby’amatora, kutarenza manda ebyiri, byongera gushimangira ko ubutegetsi atari akarande.
7. Mu bihugu bikirimo ikibazo cyo kwiba amajwi, kutarenza manda ebyiri ni bwo buryo bwonyine butuma ntawubasha kugundira ubutegetsi igihe ashakiye cyose.
Mu gusoza ntawakwirengagiza ko hari abashigikiye ko manda zarenga ebyiri. Impamvu batanga ni imwe rukumbi : ko Paul Kagame ngo ari indashyikirwa, ko ntawufite ubushobozi nk’ubwe, ko manda zarenga ebyiri kugira ngo akomeze ayobore, ndetse hari n’abavuga ko umubare wa manda wavaho bityo akayobora ubuzima bwe bwose (président à vie). Aha ariko bakwiye gusuzuma no gushishoza ku bintu bine :

1. Ese baribuka ko itegeko ritajyaho cyangwa ngo rihinduke kubera ko rigenewe umuntu kanaka ? Iyo bikubitiyeho rero ko noneho ari n’Itegekonshinga, ibi byo bisaba kuzirikana karo ijana.
2. Ese bagerageza no gutega amatwi impamvu zitangwa n’abatabona ibintu nkabo ko zishobora kuba zubaka?
3. Ese bazirikana ko kuvanaho umubare wa manda niba koko byemejwe, bizanagenerwa n’abazakurikira bose uriho muri iki gihe ?
4. Abantu bazirikana ingaruka zabyo ?
Ibivuzwe aha, bishobora no kunganirwa cyangwa kuzuzwa n’ibindi. Ni yo mpamvu kuganira ari ngombwa

mulindahabi

Jean-Claude Mulindahabi

Ni umunyamakuru w’umunyarwanda uba mu gihugu cy’u Bufaransa, akaba afite n’urubuga rw’amakuru n’ibitekerezo rwitwa EJCM INFO

Umusirikare w’u Rwanda yarashe bagenzi be 4 akomeretsa abandi 8

$
0
0

Amakuru ava mu gihugu cya Centrafrique i Bangui aravuga ko umusirikare w’u Rwanda uri mu ngabo za ONU zagiye kugarura amahoro muri icyo gihugu yarashe bagenzi be 4 arabica abandi 8 barakomereka!

Uwo musirikare nawe yapfuye ariko uburyo yapfuye ntabwo burasobanuka neza kuko amakuru amwe avuga ko nawe yarashwe akicwa mu gihe itangazo rya Ministeri y’ingabo z’u Rwanda rivuga ko ngo nawe yahindukiye akirasa!

N’ubwo bamwe bihutiye kuvuga ko ari ubwa mbere bibaye ariko hari amakuru menshi yagiye atangazwa mu minsi ishize aho abasirikare b’u Rwanda basubiranamo bakicana cyangwa bakica abasiviri. Amakuru yavuzwe cyane ni umupolisi warashe mugenzi we mu gihugu cya Haiti nawe nyuma akaboneka yapfuye ku buryo umuntu atamenya niba yariyishe cyangwa yarishwe.

Umuvugizi w’ingabo z’u Rwanda Gen Nzabamwita Yozefu yatangaje ko hakozwe iperereza ko ibyabaye bishobora kuba ari iterabwoba (kuko uyu musirikare warashe yari umuyisiramu) cyangwa byatewe n’uburwayi bwo mu mutwe. Umuntu akibaza niba mu gisirikare cy’u Rwanda habarizwamo abasazi ndetse bikaba n’akarusho bakabohereza mu butumwa bw’amahoro.

N’ubwo ibi byabaye mu basirikare ariko hari byinshi bihishe mu mitima y’abantu bijyanye n’akarengane n’ubutabera butakoze akazi kabwo wakongeraho ko abanyarwanda benshi babika akababaro kabo ntihagire ukamenya ndetse n’utagira umubyeyi cyangwa umuvandimwe agahitamo kuvuga abamwishe bataribo ngo atabizira biri mu bituma iyo bituritse mu mutwe hari abakora ibikorwa nk’ibi byabaye i Bangui.

Ntabwo hashize igihe kinini Leta y’u Rwanda yivugaga ibigwi ivuga ko mu basirikare bayo bari i Bangui harimo abahabaye nk’impunzi. None se umuntu ashyize mu gaciro washyira mu gisirikare kimwe umuntu wageze i Bangui avuye mu Rwanda n’amaguru ukamuvanga n’abamwirukaga inyuma bakanamwicira ababyeyi cyangwa abavandimwe nta gusasa inzobe bibayeho?

Kuri iki kibazo cyabaye i Bangui kuri uyu wa gatandatu tariki ya 8 Kanama 2015, impamvu ya mbere ivugwa cyane ni ikibazo cyo gukora abasirikare badahembwa kandi bafite imiryango mu gihugu icyeneye ubufasha.

RDF ikoresha Ingabo zayo mumahanga igahabwa akayabo k’amafaranga menshi ariko akigira mu mifuka ya FPR na Kagame.
Umusirikare wananiwe kwihangana ahitamo guhera kuri ba bandi bakoreshwa kubabeshya ngo amafaranga yabo bazayasanga i Kigali kandi bafite compte mu Rwanda.

Amakuru avugwa cyane ubu  ni uko abayobozi bamwe ba RDF bari Cantrafrique bafite ubwoba bukomeye ku buryo hari abagomba gutumizwa bakabiryozwa.

The Rwandan

Email: therwandan@ymail.com

 

Kwamagana ifungwa rya Madame Adeline Rwigara, ihohoterwa, isenyerwa n’ubwambuzi bikorerwa abaturage mu Rwanda

$
0
0

ITANGAZO ODHR/0002/2015

Kwamagana ifungwa rya Madame Adeline Rwigara, ihohoterwa, isenyerwa n’ubwambuzi bikorerwa abaturage mu Rwanda

Ikigo ODHR (Observatoire des droits de l’homme au Rwanda) kigenzura iyubahirizwa ry’uburenganzira bw’Ikiremwamuntu mu Rwanda cyamaganye bikomeye ibikorwa by’iterabwoba n’ubugome burenze kamere Leta ya Paul Kagame ikomeje gukorera Abanyarwanda.

Ibikorwa nkibyo ODHR ifitiye gihamya muli iki gihe ni ihonyorwa ry’uburenganzira bwo gutunga no gukoresha umutungo wawe, uburenganzira bwo gutanga ibitekeerezo byawe udashyizwe ku nkeke.

Mu turere tunyuranye, ubutegetsi bw’u Rwanda bukomeje kubuza uburyo abaturage bubasenyera amazu bita ko yaba yarubatswe mu buryo bunyuranye n’amategeko. Ingaruka z’ubu bwambuzi nuko abaturage bahinduka impunzi mu gihugu cyabo, ntibahabwe ingurane ihwanye n’amafranga batanze, ntibabone n’imfashanyo yo kubona ahandi batura, ibyo bigatuma baba ku gasi kandi basanzwe bifashije.

Si Rubanda ya giseseka gusa Leta y’u Rwanda yambura ibyabo.

Mu kwezi kwa kabiri gushize, umunyemari Rwigara Assinapol yitabye Imana, Leta y’u Rwanda yaratanguranwe itangaza ko yazize impanuka y’imodoka. Nyamara umupfakazi n’abana ba Nyakwigendera bahamya ko yali amaze iminsi atotezwa n’inzego z’umutekano, bityo akaba yarishwe azira umutungo we.

Nkuko byaje kugaragara koko, guverinoma ya Paul Kagame yakomeje guhohotera umuryango wa Rwigara, ku buryo mu minsi ishize yashyizeho akarusho iwutegeka gusenya inzu ye y’amagorofa atanu, igamije gusa kubuza uburyo no kwicisha inzara umupfakazi n’imfubyi yasize.

ODHR iributsa ko kwambura rubanda umutungo wabo cyangwa gusenyera umuturage inzu binyuranye n’amategeko iyo bidaturutse ku mpamvu z’imishinga ifitiye rubanda akamaro, ko n’iyo byaterwa n’imishinga y’ingirakamaro, usenyerwa agomba guhabwa ingurane ihwanye n’agaciro igikorwa kigiye gusenywa gifite.

Muli iki gitondo taliki ya 7/8/2015, Madame Adeline Rwigara yafashwe n’igipolisi cya Leta ashyirwa mu buroko azira ibiganiro we n’abana be bahaye itangazamakuru, nka BBC Gahuzamiryango na RFI bamagana iryo senyerwa.

Icyemezo cyo gufunga uyu mubyeyi cyongeye kugaragaza bidakuka kamere nyayo y’ubutegetsi bw’u Rwanda butagirira impuhwe abacikacumu, abapfakazi n’imfubyi.

Ikigo ODHR (Observatoire des droits de l’homme au Rwanda) kigenzura iyubahirizwa ry’uburenganzira bw’Ikiremwamuntu mu Rwanda, kirasaba guverinema y’Urwanda :
1. Guhita irekura umupfakazi wa Nyakwigendera Assinapol Rwigara
2. Guha umutekano umuryango we no guhagarika icyemezo n’ibikorwa byo kumusenyera inzu yiyubakiye mu buryo bwemewe n’amategeko
3. Guhagarika ubwambuzi nkubwo muli rusange, akenshi bukorwa n’abitwaza ko bafitanye isano na prezida wa Republika cyangwa abandi bategetsi bo hejuru.

Bikorewe i Paris kuwa 7/8/2015
ODHR
Ikigo kigenzura iyubahirizwa ry’uburenganzira bw’Ikiremwamuntu mu Rwanda
Email : odhrwanda@gmail.com

RNC IRAMAGANA IFUNGWA RYA MADAME RWIGARA ADELINE N’ IHOHOTERWA RIKORERWA UMURYANGO WA RWIGARA

$
0
0

Ihuriro Nyarwanda (RNC) ryamaganye byimazeyo akarengane n’ ihohoterwa rikorerwa umuryango wa nyakwigendera Rwigara Assinapol.

Nyuma y’ aho umunyemari Rwigara Assinapol yiciwe, Leta y’ uRwanda yatangaje ko yazize impanuka y’ imodoka kandi ko uwamwishe yahahamutse ndetse ari mumaboko ya Polisi, ariko kugeza uyu munsi urupfu rwa Rwigara ntirwigeze rukorerwa iperereza, ahubwo umuryango we wakomeje gutotezwa no kwamburwa imitungo yabo, kugeza n’ aho Leta isaba ko umuryango wa Rwigara wisenyera inzu zabo.

Nyuma y’ aho Madame Rwigara avugiye kumaradiyo mpuzamahanga ku karengane akorerwa, yerekana uruhare inzego z’ umutekano z’ u Rwanda zagize mu rupfu rw’ umugabo we, Leta y’ u Rwanda yakomeje kumutoteza no gushaka kumwambura imitungo muburyo bunyuranyije n’ amategeko.

Aka karengane gakorerwa uyu muryango ni urugero ndetse n’ Ikimenyetso by’ akarengane gakorerwa abanyarwanda benshi cyane ariko bamwe bakaba batagira kivugira.

Ihuriro Nyarwanda ryongeye kwibutsa Leta y’ u Rwanda ko ibi bikorwa by’ akarengane ikorera abanyarwanda bikomeza kuritera imbaraga zo kuyirwanya. Tukaba tunaboneyeho kwibutsa ko ntakizatuma Ihuriro Nyarwanda ritezuka kumugambi waryo wo kwamagana no kurwanya ibibikorwa nk’ ibi, kugeza ubwo bikosowe cyangwa Leta irenganya abaturage ikavanwaho.

Tuboneyeho kandi gushima ubutwari bwa madame Rwigara utarahwemye gushyira ahagaragara akarengane akorerwa, tukanasaba abanyarwanda muri rusange ko igihe cyo guhaguruka tukamagana iyi mikorere ari ubu atari ejo kuko kunamura icumu bitari muri gahunda za Leta ya FPR, ejo utazasanga ntawusigaye wo kwamagana akarengane.

Turayishimye Jean Paul

Umuvugizi w’ Ihuriro Nyarwanda

Tel: 15083358771; Email: jpturayishimye@yahoo.com

Idini rishya ry’Akamasa. Idini ry’UBWOBA N’UBUBWA

$
0
0

Iyo usubuje amaso inyuma ukareba ibyo ubutegetsi bukorera abanyarwanda muri rusange, ntawabura kwibaza impanvu abenshi muri twe twahisemo guceceka aka wa mugani w’abaturanyi b’abarundi ngo: “Ntibinveko”

Ariko kandi nk’abagabo ntibyari bikwiye ko twese turuca tukarumira ngo tutabizira. Ntibyari bikwiye ko twese tuba ingaruzamuheto.

Ntibyari bikwiye ko twese twinjira idini ry’Akamasa ariryo ry’UBWOBA N’UBUBWA.

Aha sinabura gushima Adeline Rwigara, umupfakazi wa nyakwigendera Assinapol Rwigara wanze kugirwa ingaruzwamuheto, wanze kugaraguzwa agati, wanze kwinjira mu idini RY’UBWOBA N’UBUBWA.

Aha byunvikane neza ntabwo ari ugutukana, ahubwo harimo kwicyebuka no kwicyebura tugashirika ubwoba tukagira akanyabugabo kandi tukisubiza ubugabo twateshejwe, maze tukanga kuba muri iryo dini ry’UBWOBA N’UBUBWA.

Ubwoba twatewe n’AKamasa.

Kugira ubwoba birasanzwe kandi biremewe kandi nta mugayo ntawakwiyahura abireba kandi abishaka; ariko kandi mu buryo no mu bushobozi bwacu twari dukwiye guharanira uburenganzira bwacu bwo kwanga guterwa ubwoba n’ikiremwa muntu nkatwe.

Ububwa twatewe n’Akamasa

Navugaga ko ubwoba bwemewe, ariko kandi ikitemewe ni uko ubwo bwoba bugezaho bukagutera n’ububwa butuma udaharanira uburenganzira bwawe cyangwa ngo ube umugabo uvugire n’abahohotewe abo aribo bose kuko burya bishyira cyera nawe bikakugeraho iyo utabirwanije rugikubita. Ingero ni nyinshi mu bana b’abanyarwanda.

Hari umunyarwanda uherutse kugira ikiganiro ku Ijwi ry’Amerika asobanura ububi bw’ingoma iri I Kigali aho yagize ati: Iyo Kagame yateranije abayobozi mu nteko ishinga amategeko arimo abatuka; burya ngo benshi baba bandika. Agakomeza agira ati ese iyo barimo bagutuka burya harya uba wandika iki?

Mu by’ukuri harabura iki ngo dutsinde ubwoba kandi dusubirane ubugabo twigobotore iryo dini ry’UBWOBA N’UBUBWA; aho bakwicira umuntu ukaruca ukarumira, aho bagufungira uwawe ahohotewe ukabyirengagiza, aho bahohotera abantu tukigira ba ntibindeba!

Aha mboneyeho kugaya ku mugaragaro abayobotse bakanarenzaho bakabera:
Abahereza,
Abapadiri
ndetse n’Abasenyeri iryo dini rishya ry’UBWOBA N’UBUBWA.
Nabonye na Kagame hari abasigaye bamwita YEZU.

Ngayo nguko.

Duharanire AMAHORO arambye turwanye ubwoba n’ububwa.

Gallican Gasana


Mu gihe i Bujumbura habaga umuhango wo kwibuka Lt Gen Adolphe Nshimirimana, ubugenzacyaha buravuga ko bwafashe abamwishe

$
0
0

Kuri iki cyumweru tariki ya 09 Kanama 2015 habaye umuhango wo kwibuka Lt Gen Adolphe Nshimirimana wishwe ku cyumweru tariki ya 2 Kanama 2015 mu gitondo iyo mihango ikaba yabereye hafi y’aho yiciwe.

Amakuru atugeraho araviga ko uwo muhango witabiriwe n’abantu benshi bari bambaye imyenda yirabura biganjemo abo mu muryango wa nyakwigendera ndetse n’abayoboke b’ishyaka CNDD-FDD riri ku butegetsi mu Burundi.

Kuri iki cyumweru kandi nibwo umushinjacyaha mukuru wa Repubulika y’u Burundi Bwana Valentin Bagorikunda yatangaje ko bamwe mu bishe Lt Gen Adolphe Nshimirimana batawe muri yombi.

Ariko yatangaje ko abafashwe ari bamwe mu batumwe gukora icyo gikorwa naho ababatumye n’abandi ngo bagize uruhare muri iki gikorwa ngo ntabwo barafatwa barakidegembya.

Mu itangazo ryasomwe kuri Radio Televiziyo ya Leta y’u Burundi kuri iki cyumweru tariki ya 09 Kanama 2015, haravugwamo ko imodoka yakoreshejwe mu kwica Lt Gen Adolphe Nshimirimana yamenyekanye. Ngo yavuye mu kigo cya gisirikare cya Ngagara mu gitondo cy’umunsi Lt Gen Adolphe Nshimirimana yiciweho ngo yaje kuboneka ahitwa ku Musaga ku wa mbere tariki ya 3 Kanama 2015 yatwitswe ndetse n’imyenda ya gisirikare abagabye icyo gitero bari bambaye niho bayisanze.
Ibi birashimangira amakuru The Rwandan yabonye ku munsi Lt Gen Adolphe Nshimirimana yicwagaho ayo makuru akaba yaravugaga ko umusirikare mukuru wategekaga ikigo cya gisirikare cya Ngagara yatawe muri yombi. Havuzwe kandi n’amakuru y’uko hari umushoferi mu buyobozi bukuru bw’ingabo z’u Burundi witwa Vyamanga washakishwaga bikomeye bivugwa ko ari we wari utwaye imodoka yakoreshejwe mu kwica Lt Gen Adolphe Nshimirimana.
Nabibutsa ko Perezida Nkurunziza mu ijambo yavuze ku bijyanye n’urupfu rwa Lt Gen Adolphe Nshimirimana yari yasabye abarundi gutuza ngo ntibatwarwe n’ishavu ngo bihorere ndetse aha abashinzwe umutekano igihe cy’icyumweru ngo babe bafashe abagize uruhare muri iki gikorwa.
kwibuka Adolphe
kwibuka Adolphe2
The Rwandan
Email: therwandan@ymail.com

Adeline Rwigara: nawe nabere urugero rw’ubutwari abanyarwanda FPR irikurenganya

$
0
0

Abifuza impinduka bari bakeneye igikorwa cyabahuza, akarengane ka ADELINE Rwigara nikabe imbarutso. FDU-Inkingi, RNC, RDI-Rwanda Rwiza, Ishema, PDP-Imanzi, PS-Imberakuri, PDR-Ihumure, n’andi mashyaka yose avugako adashimishijwe n’ubutegetsi bwa FPR, ndetse n’amashyira hamwe yigenga, nimubwirire Kagame icyarimwe muti: VA KURI UWO MUBYEYI N’UMURYANGO WE N’UMUTUNGO BYAWO, NIBA UTAWUVUYEHO TURABWIRA ABAYOBOKE BACU KUKWIGOMEKAHO AHO BARI HOSE MU NZEGO ZOSE Z’UBUTEGETSI NO MU GIHUGU CYOSE.

Na revolisiyo yo muri 59 yatangijwe n’ikubitwa rya Dominiko Mbonyumutwa abantu barambiwe akarengane. Muri Amerika umwiraburakazi Rosa Parks yatumye ivangurwa ryabirabura mu ma bisi rivaho igihe yangaga kuya 01/12/1955 guhagurukira umuzungu. N’Adeline Rwigara mu gihe akomeje kwanga gukomeza kugaraguzwa agati na Kagame, abanyarwanda tumujye inyuma muguca akarengane igihugu cyose FPR idukorera.

Hari abajya basuzuma ibya FPR mu Rwanda mur’iki gihe bagahera gusa kuri 94 imaze gufata ubutegetsi. Ariko birushaho gusuzumwa neza iyo umuntu abihereye muri 90 itera iturutse i Buganda.

Hari akaririmbo kahozeho k’umuhanzi w’umunyarwanda Nkurunziza Francois kagiraga gati “amahoro ku giti cy’umuntu.” Kuva muri 90 kugeza uyu munsi, sinzi niba hari abanyarwanda, bicara bagashyira umutima hamwe, bakaba bagira bati, dufite ariya “mahoro ku giti cy’umuntu” avugwa muri iriya ndirimbo.

Abazi amahoro yariho mbere ya 90, nubwo nta byera ngo de, nibo bashobora kuvuga ibyiza abanyarwanda twavukijwe na FPR. Kuko ntagishobora kunganywa amahoro. Ushobora gukena, bibaho kandi biriho, ariko iyo hiyongeyeho kubura umutekano no guhora utotezwa n’abakaguhaye amahoro, uhungabana kurushaho.

Abatazi ibya mahoro avugwa aha ntawabarenganya. Nkabakiri bato bakuriye ku ngoma ya FPR bo bashobora kubona urugomo ihoza ku banyarwanda, bakaba babona ko ariyo mahoro, kuko nta yandi bazi bashobora kuyagereranya nayo. N’abandi wenda baba bari mu buzima butari bwiza, ariko butari mu Rwanda, bashobora kubibona gutyo.

Iyo urebye neza ariko, usanga urugomo n’ubugome bwa Kagame na FPR ye aribyo bishobora kuzabihitana. Babwerekanye kuva mu ntangiliro, na n’ubu batararuhuka kuko busa nkaho aribwo bugenga ingengabitekerezo bagenderaho. Ubwo bugome bwasakajwe no mu mikorere y’inzego zose z’ubutegetsi bw’igihugu.

Usanga abantu bazagera igihe bagahaguruka bakavuga bati gukomeza kwicwa urubozo gutya ntitugishoboye kubyihanganira. Ushobora guhitamo gupfa uhagaze, cyangwa ugapfa rimwe gusa, ariko ugapfa wihagazeho udashinyagurirwaho. Noble Marara niwe wavuze ati: “Gupfa ntawe byishe.”

Iby’urugomo rwa FPR rurikuvugwa henshi cyane cyane mu banyarwanda aho bari hose mur’iki gihe ni ururi gukorerwa umuryango wa Rwigara Assinapol. (hari n’impunzi z’abahutu mu mashyamba ya Kongo ubu zongeye guhingwa nk’inyamaswa n’ibyitso bya FPR mu ngabo za Kongo) Siwo wa mbere, kandi sinawo wanyuma mu gihe iriya ngoma igifite inkomamashyi zigitegereje urwazo, nkuko idasiba kubyereka abashaka kubona.

Taliki ya 05/08/15 BBC Gahuzamiryango yavuganye na Adeline Rwigara. Icyo umunyamakuru yaganiye n’ uyu madamu wa nyakwigendera Rwigara Assinapol, ni ibarwa ngo bandikiwe n’umugi wa Kigali ubasaba kuzasenya igice kimwe cy’ihoteli yabo, ngo kuberako kitubatswe hakurikije amabwiriza aboneye.

Rwigara Assinapol yari umushoramari w’umunyarwanda wari uzwi cyane mu Rwanda, wagize ubutunzi cyane ku ngoma ya Habyarimana, ariko Inkotanyi zifashe ubutegetsi, nubwo yari yarazifashije, ntizamuha amahoro ngo akomeze atunganirwe, kugeza ubwo mu kwa kabiri kw’uyu mwaka yapfuye mu buryo bufifitse; umuryango we ukavugako yishwe n’abashaka gutwara ibintu bye.

Adeline Rwigara yabwiye umunyamakuru wa BBC ko ari urugomo barigukorerwa n’ubutegetsi kuberako ibyo byangombwa byose abifite. Akanavugako babahereye kera, bikaba aribyo byanatumwe Rwigara Assinapol yicwa.

Mbere yuko avugana na BBC we n’abandi bo mu muryango we baribashoboye kuvugana n’ibinyamakuru nka RFI ndetse na VoA. Kuvugana n’itangazamakuru ry’igenga ry’irinyamahanga akaba aribyo byarakaje Kagame n’ubutegetsi bwe, mu gihe baziritse umunwa abanyarwanda bose, bubabuza gushyira hanze akarengane bakorerwa.

Kuya 07/08/15 nibwo CID ngo n’abasirikari bageze kuri 20 yateye kwa Rwigara ibanje kurira igipangu nuko isanga Adeline mu nzu bamaze ngo kumenagura amadirishya n’inzugi, nuko baramutwara.

Nkuko yariyabibyiye abanyamakuru kuri telefoni, yariyavuzeko itegeko umugi wa Kigali umuha ryo kuba yarangije gusenya mbere y’itariki ya 15/8/15 igice cy’ihoteli yabo ngo kitubatswe mu buryo buboneye, atazaryubahiriza. Ngo ntawisenyeraho inzu. Ngo ni ubukunguzi, no gushinyagura.

Ngo no mubyago habamo inyigisho abantu bashobora kwifashisha. Kuva umuryango wa Rwigara wahura n’aya manzaganya anagikomeje (dore ko Adeline Rwigara arigufungwa afungurwa FPR ikazashyirwa imumanuyemo burundu nkuko yabigenje ku bandi), uburyo babyitwayemo kandi bakomeje kubyitwaramo bikwiye kubera abanyarwanda twese urugero mu kurwanirira uburenganzira bwacu. Abanyarwanda bahagurikiye icyarimwe, Kagame ntiyabafunga bose.

Mu gihe CID n’umugi wa Kigali bari gutekinika ibyo bazabeshya abanyarwanda nkuko inzego z’umutekano zabababeshye igihe Rwigara Assinapol yicwa, ababona arengana bose cyane cyane abari mu Rwanda, baba abo mu muryango we, abakoraga mu nganda ze, mu mashyaka atavuga rumwe n’ubutegetsi, abaturage bandi barikurengana, ni bajye inyuma ya Adeline Rwigara, Bibagirwe ibishobora kuba byatuma batamuginyuma, kuko aricyo FPR yakomeje icungiraho.

Biragaragarako arikurenganywa. Nk’ubu CID yamutwaye kuya 07/08/15 bakamumaza amasaha arenga 18 araho, akarekurwa mu ma sa cyenda y’ijoro ashyira uwa gatandatu tariki 8/8/15, ariko akabwirwako agomba gusubirayo sa yine z’uwo munsi kwitaba, ari gufatwa nka Karake Karenzi wamaze abanyarwanda n’abanyahanga ubu ufungiye mu Bwongereza. Generali we hari ibyaha bizwi azira. Ariko Adeline Rwigara arazira akamama. Amashyaka n’amashyira hamwe avuga ko arengera ikiremwa muntu yarakwiye guhaguruka akereka Kagame ko uriya mubyeyi aramutse akomeje kugaraguzwa agati bishobora guteza revolisiyo mu Rwanda.

Abifuza impinduka baribakeneye igikorwa cyabahuza, akarengane ka ADELINE Rwigara nikabe imbarutso. FDU-Inkingi, RNC, RDI-Rwanda Rwiza, Ishema, PDP-Imanzi, PDR-Ihumure, PS-Imberakuri, n’andi mashyaka menshi yifuza impinduka, ndetse n’amashyira hamwe yigenga, nimubwire Kagame icyarimwe muti: VA KUR’UWO MUBYEYI N’UMURYANGO WE N’UMUTUNGO BYAWO, NIBA UTAWUVUYEHO TURABWIRA ABAYOBOKE BACU KUKWIGOMEKAHO AHO BARI HOSE MU NZEGO ZOSE Z’UBUTEGETSI NO MU GIHUGU CYOSE.

Adeline Rwigara nabere urugero rw’ubutwari abandi banyarwanda FPR irikurenganya. Mwabonye bariya baturage baje gusenyerwa, noneho bagahagurukana imyase n’imihini, babwira abaje kubasenyera bati muradusenyera namwe ntimuhava muri bazima.

Abaturage nimujye inama ku buryo mwarwana k’utwanyu. Abambuwe amasambu yanyu, abasenyewe, abimwe akazi, abatiga atari Ukuberako babyanze, mwumvikane umunsi umwe mwese, mugire icyarimwe kureba uwakagombye kurangiza ikibazo cyanyu. Muzahave hari igihindutse. Abahuje ikibazo mukorere hamwe mukukibonera umuti.

Abapfuye barapfuye, abafunzwe barafunzwe, ntimugirengo kwicwa, gufungwa, kurenganywa kundi ukwariko kose, kw’abandi, niba bitarabageraho, ngo nuko muri ibihangange. FPR na Kagame barabibikiye. Murebe iruhande rwanyu, abo mwakekagako akarengane karigukorerwa abandi bo katabageraho. Barihe?

Byumvikaneko abanyarwanda bavugwa mur’iyi nyandiko batandukanye na babandi Kagame aba avuga agira ati “ndi umunyarwanda” cyangwa ngo “abanyarwanda twihe agaciro.” Abo mu mvugo ya Kagame ni abarenganya abandi, naho abo mu nyandiko ni abarenganywa.

Ambrose Nzeyimana

Evode Uwizeyimana muri Canada! Ese yahunze cyangwa ari mu kazi?

$
0
0

Me Evode Uwizeyimana nyuma yo gukora campaign yo guhindura itegeko nshinga ingingo 101 ubu arabarizwa muri Canada, Ese Evode yaba yahunze, ari mu kazi Cyangwa ari mu biruhuko?

Amakuru aturuka ahantu hizewe ni uko Me Evode atakiri wa wundi twari tumenyereye, ngo aranzwe n’ubukonge bwinshi cyane ndetse no guceceka, Ese azasubira gutoresha itegeko nshinga Cyangwa akazi arakarangije?

Ese mama Me Evode yahinduye imvugo?

Mu myaka yashize yavugaga atya:

Click here to view the embedded video.

muri 2015 arimo kuvuga atya

Click here to view the embedded video.

Ejo azavuga ate?

Tubitege amaso!!!!!!!

Lt Gen Karenzi Karake yemerewe gutaha mu Rwanda!

$
0
0

Amakuru agera kuri The Rwandan ava i London mu Bwongereza aravuga ko Lt Gen Karenzi Karake wari ufungishijwe ijisho mu gihugu cy’u Bwongereza yemerewe n’urukiko gutaha mu Rwanda.

Ku ruhande rw’abashyigikiye Leta ya FPR ibyishimo ni byose. Aya makuru yemejwe na Ministre w’ububanyi n’amahanga w’u Rwanda, Louise Mushikiwabo akoresheje urubuga rwa twitter ndetse Bwana Olivier Nduhungirehe umwe mu bakozi bakuru muri Ministeri y’ububanyi n’amahanga y’u Rwanda nawe akoresheje twitter yatangaje ko n’ikibazo cy’abandi basirikare bakuru 40 baregwanaga na Lt Gen Karenzi Karake kirangiye. Bwana Nduhungirehe ngo afite amatsiko yo kureba ibirori bizabera ku kibuga cy’indege Gregoire Kayibanda i Kanombe mu gihe Lt Gen Karenzi Karake azaba ahasesekaye!

Mu gihe aya makuru yacicikanaga bamwe mu banyarwanda bahatiwe gutanga amafaranga mu kigega cyashinzwe kubera ifatwa rya Lt Gen Karenzi Karake bo batangiye kwibaza niba batazasubizwa utwabo cyangwa amaso azahera mu kirere. Hari abandi bafite impungenge z’ibirori n’imyigaragambyo bazahatirwa kujyamo ikabatesha imirimo yabo ya buri munsi ibatunze!

Abasesengura ibibera mu Rwanda mu nda y’ingoma baribaza amaherezo ya Lt Gen Karake nyuma y’ibi byose, ese mama azasubizwa ku kazi, azagirwa aka mugenzi we Lt Col Rose Kabuye? Aho se bazongera kumureka ngo ajye hanze kwivuza indwara y’impyiko imumereye nabi cyangwa bazamubuza kwivuza apfe nka Aloysia Inyumba?

Icyo benshi bahurizaho n’uko imbaraga nyinshi zashyizwe mu kurekuza Lt Gen Karenzi bitari urukundo ahubwo byari ukugirango hataba urubanza rwashyira ibyaha bya FPR ku karubanda, ikizwi kandi n’uko Perezida Kagame adakunda umuntu uvugwa cyane ni ukuvuga ko kuba byonyine Lt Gen Karenzi yavuzwe cyane mu itangazamakuru kw’isi hose ndetse n’abanyarwanda bagahuruzwa kubera we nabyo ubwabyo ni icyaha mu maso ya Perezida Kagame ku buryo Lt Gen Karake ashobora kubizira.

Perezida Kagame akoresheje twitter yishimiye irekurwa rya Lt Gen Karenzi ntawamenya niba yashishijwe n’irekurwa rya Karake nk’umuntu cyangwa yashishijwe n’uko ibyaha bye bitagiye ku karubanda

Kagame twitter Karake

Si ku ruhande rwa Leta y’u Rwanda habaye kwiruhutsa gusa kuko hari amakuru avuga ko uru rubanza rwari ruhangayikishije Lt Gen Kayumba Nyamwasa nawe wakunze kuvugwa cyane muri iki kibazo cy’abanyaEspagne.

Amakuru The Rwandan ifite nk’uko byatangajwe n’umuvugizi w’urukiko rwa Westminster Magistrate i Londres. Ngo urubanza rwo kohereza Lt Gen Karenzi Karake muri Espagne urwo rukiko rwaruretse, ngo kubera ko ngo ibirego biri muri manda yatanzwe na Espagne bitari mu rwego rw’ibyaha ubutabera bw’ubwongereza bushobora kugenderaho bwohereza uregwa mu kindi gihugu kimushakisha. Ibi bishatse kuvuga ko ibirego by’igihugu cya Espagne bitakuweho!

Dore uko umunyamakuru Rob Watson wa BBC yasobanuye impamvu Lt Gen Karenzi Karake yarekuwe mu rwego rw’amategeko:

Kugira ngo umuntu uregwa yoherezwe mu kindi gihugu hagendewe ku rupapuro rwo guta muri yombi rutanzwe n’ibihugu by’Uburayi, icyaha aregwa kigomba kuba gifatwa kimwe n’amategeko y’ibihugu byombi. Ku rubanza rwa Karake, ni ukuvuga Esipanye, n’igihugu cy’u Bwongereza yafatiwemo. Ariko hari urutonde rw’ibyaha 32 bitari ngombwa ko biba icyaha mu bihugu byombi. Icyaha cy’iterabwoba kiri kuri urwo rutonde. Ariko ibyaha byo mu ntambara “war crimes”, ntibiri ku rutonde. Bigaragara ko abunganira Karenzi Karake bashoboye kugaragaza ko muri Esipanye, aregwa ibyaha byo mu ntambara. Kubera izo mpamvu, ibyaha ntibifite agaciro kamwe mu bihugu byombi. Ikindi kandi, hubahirijwe amategeko y’u Bwongereza, ntabwo Karake ashobora kuregwa ibyaha byo mu ntambara yakoreye mu kindi gihugu nk’uko bimeze muri Esipanye. Ibyo ni ukubera ko amategeko yihariye yo muri Esipanye ajyanye n’ubucamanza mpuzamahanga, yemerera inkiko zo muri icyo gihugu kurega abantu yemera ko bakoze ibyaha byibasira inyoko muntu, ibyaha byo mu ntambara, jenoside, no gushyira abantu ku ngoyi. 

N’ubwo bwose hagaragaye nk’igisa n’ibyishimo kuri Leta y’u Rwanda iri fatwa rya Lt Gen Karenzi n’inkuru z’abakorera Leta ya FPR boherejwe kwica abantu mu mahanga bimeze iminsi bivugwa mu bihugu by’i Burayi byatumye abaturage b’ibyo bihugu bakanguka ku buryo ari abayobozi ba FPR, ari ababashyigikiye baba muri ibyo bihugu batakwizera umutekano wabo ngo bidegembye mu bihugu by’i Burayi bakora ibyo bashaka byose nka kera bizeye kudahanwa.

Andi amakuru ava i London aravuga ko Lt Gen Karake yasohotse mu rukiko arinzwe cyane na polisi nyuma y’uko abanyekongo batari bishimiye ibyatangajwe n’urukiko bari bariye karungu dore ko mu byaha Lt Gen Karenzi aregwa harimo ibyaha by’intambara byakorewe muri Congo mu mujyi wa Kisangani. Abanyekongo bakaba bugarije n’ibiro bihagarariye u Rwanda i London.

Permalien de l'image intégrée

Permalien de l'image intégrée

Permalien de l'image intégrée

Permalien de l'image intégrée

Biravugwa ko Lt Gen Karenzi Karake ari bube yavuye ku butaka bw’U Bwongereza mu masaha atarenze 48

Umunyamakuru wa The Rwandan

London

Rwanda: kugira ngo baguhe inzoga mu kabari ugomba kubanza kwerekana ikarita ya Mitiweli!

Viewing all 10383 articles
Browse latest View live